U kojoj debljini ste radili najtanju sirinsku plocu bez duzinskog nastavljanja i kakva su vam iskustva ?
Pod sirinskom plocom od masiva podrazumevam ovo sa slike
Bez problema sam pravio sirinsku plocu u zavrsnoj debljini 16 mm ( pre brusenja je bila 18 mm ), a sada imam zahtev od kupca da ploca bude zavrsne debljine 10 ili maksimalno 12 mm. Ploce se rade od orahove daske ( vlaga 9.5 % ). Dimenzije ploca : duzina 700 mm, sirina 300 mm.
Nije moguce koristiti biskvite niti profile za uklapanje vec spoj izmedju elelmenata mora da bude ravno na ravno.
Svaki komentar je dobrodosao :tummenupp:
Last edited by nebman on 19 Sep 2016 14:16, edited 1 time in total.
Ja sam jednom prilikom lepio nesto tanko nekih 12-14mm ne secam se tacno ma da je to posle sve islo u ram i problema nije bilo, no nisam lepio ravno nego sam radio sa cesljem.
A asto ne bih mogao keksovima da slepis ili pomocu ceslja ? ili mozda i tanku letvicu da ubacis ?
Sve je moguce, za nemoguce treba malo vise vremena !
Kole-Stolar wrote:Ja sam jednom prilikom lepio nesto tanko nekih 12-14mm ne secam se tacno ma da je to posle sve islo u ram i problema nije bilo, no nisam lepio ravno nego sam radio sa cesljem.
A asto ne bih mogao keksovima da slepis ili pomocu ceslja ? ili mozda i tanku letvicu da ubacis ?
Hvala Kole na komentaru. Zahtev kupca je da spojevi budu na ravno bez ikakvih spojnih elemenata izmedju. Ploca ce ici samostalno ( nema nikakvog spoljnjeg rama da je drzi ) .
Sto ne proslicas testerom cirkulara ali da testera ne izadje na krajevima pa ubacis npr,lesonit?
Lakse ti zbog lepljenja,ne bezi ti prilikom stezanja,a musterija nikad nece znati sta je unutra posto ne seces do kraja...
Protiv bezanja daske na spoju pomazu ovakve stege
i to lepljenje moze da se izvede bez ikakvog spojnog elementa, e sad je pitanje koliko ce ta tanka ploca biti stabilna da se ne uvija i krivi kada se koristi bez okvira. Moje skromno misljenje je da ce se izuvijati vrlo lako. Pa i da je sper ploca te debljine i gabarita ne moze ostati prava ako stoji samostalno.
nikola28 wrote:Sto ne proslicas testerom cirkulara ali da testera ne izadje na krajevima pa ubacis npr,lesonit?
Lakse ti zbog lepljenja,ne bezi ti prilikom stezanja,a musterija nikad nece znati sta je unutra posto ne seces do kraja...
Nikola hvala na komentaru. Za sada sam pre svega zainteresovan za plocu prema zahtevu kupca, ali ako ploca od 10-12 mm bude neizvodljiva videcu sa kupcem da li mogu da prodju neke varijante u kojoj se umetak ne vidi ( kao sto si ti predlozio ).
Nema nikakve potrebe za umetkom, samo pravilna obrada krajeva. Ja sam lepio panele od 12mm debljine. Jedini trik je da spojne povsine budu iobradjene kako treba, apsolutno pod pravim uglom. i naravno adekvatno stezanje prilikom lepljenja, sa dodatnim stegama upravno na povrsinu. Ako bas hoces da ih osiguras od pomeranja, stari trik na tim malim debljinama su tiplovi od bambusovih stapica za rostilj, imas ih u svakoj samoposluzi. Napravis sablon, i sve reseno.
Ploča mog pladnja je debljine 8 mm, od bukovih letvica. Keksao sam letvice prilikom spajanja i sada se vidi gdje se nalaze keksi Tu su se letvice malo "uvukle". Pladanj je 50 x 30 cm. Naravno, pošto ima okvir, ne uvija se. Prije nekog vremena sam radio ploče otprilike tih dimenzija (70 x 30) od javora, bez keksanja ili bilo kakvog drugog umetka. Nekoliko godina se jedna od tih ploča povlačila po radioni bez ikakvog okvira i nije se nimalo uvila. Debljina je nakon obrade bila opet 8 mm. Kantove sam prije ljepljenja obradio glodalom na stolnoj glodalici. Prilikom ljepljenja stegnuo sam daščice i plošno ravnim letvama na koje sam nalijepio samoljepivu traku za pakiranje
Last edited by BILJEŽNIK on 19 Sep 2016 21:23, edited 1 time in total.
bitne stvari; vinkla ,finoca obrade , godovi drveta,sirina elementa......
podesiti abrihter na sto manji posmak , zbog sto finije obrade da se sljubne povrsine lepe jedna za dugu i bez lepka
sto manja sirina elemenata koje lepis ako nemas idealana materijal za polocu
lepak treba da bude sto tanji u samom spoju da ga i nema ::navodnici:: zato su bitne dobre stege a ne da pridje nesto sto nije dobro obradjeno .zato je bitno za plocu da sve bude dobro pripremnjeno pre samog lepljenja i da redjanje elemenata bude sto brze da lepak nepocne da veze
Jos jedan trik prilikom lepljenja da se ne bi izvijalo kad stezes.
Napravis letve malo duze nego sto je sirina ploce, i ko sto biljeznik rece zalepis lepljivu traku na onoj strani koja ide ka daskama koje lepis.
Ali, pre selotejpa, prvo zalepi lakirersku traku (bolje neku malo deblju ili lepis po dva sloja), i to tako da prvo nalepis parce od 10-tak cm na sredini, pa onda parce od 20-tak cm preko njega i tako redom, zavisi koliko ti je vec dugacka letva.
Na taj nacin dobijes da je sredina letve blago ispupcena, pa kad stezes prvo hvata sredina, pa tek onda krajevi.
Ako stavis samo ravnu letvu, ona se savije na krajevima a na sredini jedva pritiska.
Moze i da se tacno izracuna krivina koja je idealna, al uglavnom sasvim lepo radi i lepljiva traka, ili blago obaranje rendetom.
Hvala svima na odgovorima, zaista ste pomogli. Ploce lepim u presi sa pneumatskim klipovima i visokofrekventnim generatorom. Zajednicno svima je da rezultat zavisi najvise od pripreme elemenata odnosno povrsina za slepljivanje.