Čime zaštititi košnice za pčele
Čime zaštititi košnice za pčele
Pozdrav,
zamolio bih Vas ako mi možete da ti savjet, čime je najbolje zaštititi košnice za pčele.
Pitao sam i na pčelarskom forumu, ali tamo su stalna prepucavanja oko eko boja, boja na bazi vode i još nekih drugih sredstava. Jednostavno čovjek više ne zna čime premazati!
Kako sam prošle godine počeo pčelariti, tako sam se odlučio za aqualux-lazura interier na bazi vode, nakon što sam košnice prebojao izvana u dva sloja i ostavio par dana da se osuše. Krenuo sam ih premazati aqualux-lakom.
To je bilo prošle godine početkom 3 mjeseca. Evo sada je zima snjeg se otopio. Košnice su i danas na dodir rukom glatke. Ima malo iskrivljenosti stranice na bočnim stranicama jedno 2mm, kako je drvo upilo malo vlage.
Lazura i lak kojima sam premazao su bili bezbojni, jer mi se sviđa prirodni izgled drveta.
No sada nakon godinu dana sam primjetio kako su se pojavile neke plavkaste fleke na cink spojevima.
Jesam li možda u zaštiti drveta u nečemu pogriješio?
Čime bi po vašem mišljenju bilo najbolje zaštititi košnice?
Jedan je forumaš rekao kako je kupio nastavke za košnice stare 17 godina te da su u zadovoljavajućem stanju. A prijašnji vlasnik ih je zaštitio ovim sljedom:
1. lazurit
2.belinka belton
3 belinka beltop uv+
Hvala!
zamolio bih Vas ako mi možete da ti savjet, čime je najbolje zaštititi košnice za pčele.
Pitao sam i na pčelarskom forumu, ali tamo su stalna prepucavanja oko eko boja, boja na bazi vode i još nekih drugih sredstava. Jednostavno čovjek više ne zna čime premazati!
Kako sam prošle godine počeo pčelariti, tako sam se odlučio za aqualux-lazura interier na bazi vode, nakon što sam košnice prebojao izvana u dva sloja i ostavio par dana da se osuše. Krenuo sam ih premazati aqualux-lakom.
To je bilo prošle godine početkom 3 mjeseca. Evo sada je zima snjeg se otopio. Košnice su i danas na dodir rukom glatke. Ima malo iskrivljenosti stranice na bočnim stranicama jedno 2mm, kako je drvo upilo malo vlage.
Lazura i lak kojima sam premazao su bili bezbojni, jer mi se sviđa prirodni izgled drveta.
No sada nakon godinu dana sam primjetio kako su se pojavile neke plavkaste fleke na cink spojevima.
Jesam li možda u zaštiti drveta u nečemu pogriješio?
Čime bi po vašem mišljenju bilo najbolje zaštititi košnice?
Jedan je forumaš rekao kako je kupio nastavke za košnice stare 17 godina te da su u zadovoljavajućem stanju. A prijašnji vlasnik ih je zaštitio ovim sljedom:
1. lazurit
2.belinka belton
3 belinka beltop uv+
Hvala!
Evo slike gdje se vide one plavkaste fleke, na cink spojevima
https://www.dropbox.com/s/evfwneibo37yc1v/01.jpg?dl=0
https://www.dropbox.com/s/evfwneibo37yc1v/01.jpg?dl=0
Last edited by Kensai on 11 Jan 2015 23:21, edited 1 time in total.
Jako je tesko reci sa slike, al meni ovo izgleda kao da na tim mestima nije dobro osmirglano, to jest da je tu prednja daska ostala za trunku udubljena u odnosu na bocnu, pa prilikom smirglanja smirgla nije dobacila do tih mesta.
Usled toga, povrsina je tu hrapavija, pa je i prilikom lakiranja ostalo "cupavo", i verovatno tu povlaci vlagu.
Plava... cini mi se da ima neka budj koja je te boje, sto bi se uklopilo sa vlagom.
Usled toga, povrsina je tu hrapavija, pa je i prilikom lakiranja ostalo "cupavo", i verovatno tu povlaci vlagu.
Plava... cini mi se da ima neka budj koja je te boje, sto bi se uklopilo sa vlagom.
Pozdrav,
Nisam prešao firnajzom samo sam nanio interijer lazuru tri puta i nakon toga svega lak. I sve je bilo na bazi vode.
No evo, baš sam malo čitao na belinkinoj stranici o bojanju košnica. Oni preporučuju interijer lazuru isto na bazi vode, no preporučuju da se drvo prvo premaže impregnatorom, pa tek onda interijer lazurom.
http://hr.belinka.com/belinka-belles/sa ... a-kosnica/
Znači da sam na početku nanio prvi sloj tog impregnatora ne bi došlo do pojave plavila na stranicama.
Također na belinkinoj stranici vidim kako pišu, ako se odlučimo na zaštitu proizvodima koja sadržavaju organska otapala. Onda pčelinjak treba prvo impregnirati bellesom, pa tek onda nanjeti belto ili belton.
http://hr.belinka.com/belinka-belles/sa ... a-otapala/
Å to bi po vama bilo bolje?
Pozdrav!
Nisam prešao firnajzom samo sam nanio interijer lazuru tri puta i nakon toga svega lak. I sve je bilo na bazi vode.
No evo, baš sam malo čitao na belinkinoj stranici o bojanju košnica. Oni preporučuju interijer lazuru isto na bazi vode, no preporučuju da se drvo prvo premaže impregnatorom, pa tek onda interijer lazurom.
http://hr.belinka.com/belinka-belles/sa ... a-kosnica/
Znači da sam na početku nanio prvi sloj tog impregnatora ne bi došlo do pojave plavila na stranicama.
Također na belinkinoj stranici vidim kako pišu, ako se odlučimo na zaštitu proizvodima koja sadržavaju organska otapala. Onda pčelinjak treba prvo impregnirati bellesom, pa tek onda nanjeti belto ili belton.
http://hr.belinka.com/belinka-belles/sa ... a-otapala/
Å to bi po vama bilo bolje?
Pozdrav!
zasto izmisljati vrucu vodu.....firnejz vise puta i onda ofarbati ....tim bojama na vodenoj bazi i to je to.....impregrant ...lakiranje......nije ni cudo sto ti daju poprecne komentare...treba razmisljati sta je najbolje za pcelu ...ne farbas ti kosnice da bi bile najlepse u selu ili gradu....
moje misljenje ..... ja imam iza sebe dosta napravljenih kosnica i druzim se sa pcelarima...imam zeta koji radi sve kao nekad sto se radilo i ima dobre rezultate naravno sem ove godine kad niko nije imao
moje misljenje ..... ja imam iza sebe dosta napravljenih kosnica i druzim se sa pcelarima...imam zeta koji radi sve kao nekad sto se radilo i ima dobre rezultate naravno sem ove godine kad niko nije imao
Mozda zato sto se firnajz i vodena lazura (ili bilo koja vodena boja) nikako ne slazu 
Jel si probao nekad da pomesas ulje i vodu?
Nadalje, firnajz sluzi isto onome cemu i impregnant, samo sto je firnajz namenjen za uljane boje, a impregnant za tacno odredjenu, bas onu lazuru koju covek koristi. Firnajz "zatvara" drvo i ne dozvoljava lazuri da prodre, a lazura upravo radi tako sto prodre u drvo.
Postovanje uputstava proizvodjaca nije izmisljanje vruce vode. Ali je ubacivanje necega treceg (u ovom slucaju firnajza) upravo to.
Neki indziliri se ubili radeci da osmisle ceo sistem, u kome se sve sklapa jedno s drugim, ispitivali da li to ima uticaj ana pcele, dali tacno sta i kako treba raditi da im ne bi smetalo... ma jok, to su gluposti, nemaju oni pojma, znam ja bolje ... meni je i deda tako radio... ne znam samo gde je deda nalazio vodene lazure?
Nemam nista protiv da se nesto radi tradicionalnim tehnikama, pa ni firnajzom, kazeinskim bojama... cime god. Ali ne mesajte babe i zabe. Ako se koristi jedan sistem, onda ga koristiti do kraja, onako kako je zamisljen. Najveca greska kod bilo kog farbanja, lakiranja, zastite... je upravo muckanje razlicitih hemija.
PS
Sta fali da kosnice budu najlepse u selu?

Jel si probao nekad da pomesas ulje i vodu?
Nadalje, firnajz sluzi isto onome cemu i impregnant, samo sto je firnajz namenjen za uljane boje, a impregnant za tacno odredjenu, bas onu lazuru koju covek koristi. Firnajz "zatvara" drvo i ne dozvoljava lazuri da prodre, a lazura upravo radi tako sto prodre u drvo.
Postovanje uputstava proizvodjaca nije izmisljanje vruce vode. Ali je ubacivanje necega treceg (u ovom slucaju firnajza) upravo to.
Neki indziliri se ubili radeci da osmisle ceo sistem, u kome se sve sklapa jedno s drugim, ispitivali da li to ima uticaj ana pcele, dali tacno sta i kako treba raditi da im ne bi smetalo... ma jok, to su gluposti, nemaju oni pojma, znam ja bolje ... meni je i deda tako radio... ne znam samo gde je deda nalazio vodene lazure?
Nemam nista protiv da se nesto radi tradicionalnim tehnikama, pa ni firnajzom, kazeinskim bojama... cime god. Ali ne mesajte babe i zabe. Ako se koristi jedan sistem, onda ga koristiti do kraja, onako kako je zamisljen. Najveca greska kod bilo kog farbanja, lakiranja, zastite... je upravo muckanje razlicitih hemija.
PS
Sta fali da kosnice budu najlepse u selu?
slazem se ja sa time mbole iskusniji si od mene sa farbama tako da kapa dole.....pitanje je koliko je zdravo kad udje hemija u drvo...treba misliti n a pcelu da koliko moze bude prirodno ili cak manje skodljivo....farbaju ljudi svacim...drze u stiroporu... treba pitati nekog pcelara koji je ujedno i stolar....ja radim sa firnezojm i uljanim bojama.....bitne su neke druge stvari..da ne ulazi hladan vazdug da ne udju insekti..... ljudi ne mogu da se sloze ni koji tip kosnice je najbolji za njih....iskustvo ce uciniti svoje....
To sto je nasto prirodno, uopste ne znaci da je manje skodljivo od necega sto je napraveljeno u hemijskoj industriji.
Bunika je vrlo prirodna, pa je ja bas ne bih trosio
Tisa isto tako, prirodna, lepa, mirise... al od korena do lista nema dela na njoj koji nije otrovan (osim ploda, ako se ne varam).
Uljane boje jako dugo ispustaju pare. Nisam siguran sta su pare, al da smrdi... Ne znam jel si nekada otvorio fioku koja je farbana uljanim lakom. I posle par meseci se oseca.
Stiropor kao takav, ima prilicno malu emisiju stetnih materija. Tako da ne vidim da bi im nesto skodio sa te strane. Koliko im prija jaka izolacija, vec je druga stvar. Mozda ima neku drugu manu, tipa male paropropusnosti... ne znam, samo ne treba stvari unapred odbacivati zbog njihovog porekla.
Opet, deda mi se bavio pcelama, bio je stolar (pravi, sa majstorskim pismom), kosnice je pravio od tarolita (ko se ne seca, to je mesavina drvene suske i cementa). Bukvalno ih je izlivao u kalupu. Secam se da je kao glavnu prednost navodio upravo toplotnu izolaciju. Pored toga, bile su i lakse nego da ih je pravio od drveta, nisu trazie odrzavanje u smislu farbanja... I da su mnogi kojima je radio bili zadovoljni.
Sto ih drugi ne prave od toga? Nemam pojma. Verovatno duze traje izrada, treba imati kalup, nije bilo interneta 60 i neke...
Bunika je vrlo prirodna, pa je ja bas ne bih trosio

Tisa isto tako, prirodna, lepa, mirise... al od korena do lista nema dela na njoj koji nije otrovan (osim ploda, ako se ne varam).
Uljane boje jako dugo ispustaju pare. Nisam siguran sta su pare, al da smrdi... Ne znam jel si nekada otvorio fioku koja je farbana uljanim lakom. I posle par meseci se oseca.
Stiropor kao takav, ima prilicno malu emisiju stetnih materija. Tako da ne vidim da bi im nesto skodio sa te strane. Koliko im prija jaka izolacija, vec je druga stvar. Mozda ima neku drugu manu, tipa male paropropusnosti... ne znam, samo ne treba stvari unapred odbacivati zbog njihovog porekla.
Opet, deda mi se bavio pcelama, bio je stolar (pravi, sa majstorskim pismom), kosnice je pravio od tarolita (ko se ne seca, to je mesavina drvene suske i cementa). Bukvalno ih je izlivao u kalupu. Secam se da je kao glavnu prednost navodio upravo toplotnu izolaciju. Pored toga, bile su i lakse nego da ih je pravio od drveta, nisu trazie odrzavanje u smislu farbanja... I da su mnogi kojima je radio bili zadovoljni.
Sto ih drugi ne prave od toga? Nemam pojma. Verovatno duze traje izrada, treba imati kalup, nije bilo interneta 60 i neke...
Pozdrav,
ako hoces da zastitis kosnice i da to istovremeno bude ekoloski uradi zastitu voskom , istopi ga i jednu po jednu stranicu potopi u rastopljeni vosak, pa nakon toga sastavi sanduk.Ljudi to rade i toje najkvalitetnija zastita koja prodire u materijal.Pogledaj na netu, pise o tome.
Svako dobro
ako hoces da zastitis kosnice i da to istovremeno bude ekoloski uradi zastitu voskom , istopi ga i jednu po jednu stranicu potopi u rastopljeni vosak, pa nakon toga sastavi sanduk.Ljudi to rade i toje najkvalitetnija zastita koja prodire u materijal.Pogledaj na netu, pise o tome.
Svako dobro
I ja držim pčele I imam problema sa farbanjem košnica.
Ja sam "sirove" košnice premazivao vrućim firnajzom pa poslije toga dvije ruke uljane boje za drve.
U zadnje vrijeme koristim boju na vodenoj bazi.
Unutrašnjost nisam tretirao.
Ono što primjećujem jeste da se na pojedinim košnicama ljušti boja.
Razlog ne znam. Neki kažu da je zbog mnogo firnajza.
Pčelari u okolini su koristili I sandolin kao zaštitu. Ne znam iskustva.
Ja svakih par godina flajfalicu u ruke I farbaj ponovo
.
Å to se tiče voska (pretpostavljam da je pčelinji), iskreno prvi put čujem o tome.
Čitao sam o parafinu kao zaštiti koja se koristi na način kako je Niko pisao.
S obzirom da sam iz krajeva gdje su ljeti velike vrućine skeptik sam kako bi se vosak ponašao
u takvim situacijama. Tačka topljenja voska je oko 70 stepeni.
Meni se dešava ljeti da ostavim komadić voska na limenom poklopcu košnice I on se istopi.
Vjerovatno na drvetu ne bi ali bi se sigurno smeškao da bi bilo problema da se lijepi za ruke prilikom rukovanja.
Isto tako rastopljeni vosak je strašni mamac za pčele. Navale kao blesave
.
Ja sam "sirove" košnice premazivao vrućim firnajzom pa poslije toga dvije ruke uljane boje za drve.
U zadnje vrijeme koristim boju na vodenoj bazi.
Unutrašnjost nisam tretirao.
Ono što primjećujem jeste da se na pojedinim košnicama ljušti boja.
Razlog ne znam. Neki kažu da je zbog mnogo firnajza.
Pčelari u okolini su koristili I sandolin kao zaštitu. Ne znam iskustva.
Ja svakih par godina flajfalicu u ruke I farbaj ponovo

Å to se tiče voska (pretpostavljam da je pčelinji), iskreno prvi put čujem o tome.
Čitao sam o parafinu kao zaštiti koja se koristi na način kako je Niko pisao.
S obzirom da sam iz krajeva gdje su ljeti velike vrućine skeptik sam kako bi se vosak ponašao
u takvim situacijama. Tačka topljenja voska je oko 70 stepeni.
Meni se dešava ljeti da ostavim komadić voska na limenom poklopcu košnice I on se istopi.
Vjerovatno na drvetu ne bi ali bi se sigurno smeškao da bi bilo problema da se lijepi za ruke prilikom rukovanja.
Isto tako rastopljeni vosak je strašni mamac za pčele. Navale kao blesave

Ljusti se zato sto firnajz jednostavno nije pogodna podloga za vodenu boju. Vruc, hladan, kakav god. On je dobra podloga za uljane boje, ali i tada treba sacekati da se bar malo osusi (on se nikada potpuno ne osusi).
Zlatno pravilo kod svih boja je da uvek koristis istu bazu, istog proizvodjaca, isti sistem.
Laure (sadolin) su predvidjene da se obnavljaju na par godina (ofarbas, pa prve ponovo, pa onda svake druge). Al zato njih ne moras da gulis. Dovoljno je da samo blago predjes smirglom, u sustini da skines stroku.
Prema onome sto citam na belinkinom sajtu, lici mi da bi trebalo mazati i iznutra. Impregnant ili belles sadrze biocide. Oni jednostavno prolaze kroz drvo. Lazura ih upravo "zatvori" tako da ne isparavaju u okolinu odnosno u unutrasnjost. Mozda je najbolje da pozoves Belinku, ili da im posaljes mail, imas na svakoj konzervi telefon i mail tehnicke podrske. Ja zvao svojevremeno, prebacili me nekom inzinjeru, covek mi lepo objasnio sta me je interesovalo (bez problema na Srpskom).
Ne postoji premaz koji ce trajno zastititi drvo koje se stalno nalazi izlozeno napolju. Svaki, ukljucujuci epoksidne premaze za brodove, nakon 3-4-5... godina mora da se obnavlja.
Pitanje je samo dal vise volis da svake dve godine radis po malo, ili da svakih 5 radis mnogo.
Vosak i parafin se ponasaju isto. Nije poenta da vosak postoji na povrsini kao neki debeli sloj, vec da prodre sto je moguce dublje u drvo (upravo zato se i greje). Ali i on brzo "nestaje", pa mora cesto da se obnavlja.
Zlatno pravilo kod svih boja je da uvek koristis istu bazu, istog proizvodjaca, isti sistem.
Laure (sadolin) su predvidjene da se obnavljaju na par godina (ofarbas, pa prve ponovo, pa onda svake druge). Al zato njih ne moras da gulis. Dovoljno je da samo blago predjes smirglom, u sustini da skines stroku.
Prema onome sto citam na belinkinom sajtu, lici mi da bi trebalo mazati i iznutra. Impregnant ili belles sadrze biocide. Oni jednostavno prolaze kroz drvo. Lazura ih upravo "zatvori" tako da ne isparavaju u okolinu odnosno u unutrasnjost. Mozda je najbolje da pozoves Belinku, ili da im posaljes mail, imas na svakoj konzervi telefon i mail tehnicke podrske. Ja zvao svojevremeno, prebacili me nekom inzinjeru, covek mi lepo objasnio sta me je interesovalo (bez problema na Srpskom).
Ne postoji premaz koji ce trajno zastititi drvo koje se stalno nalazi izlozeno napolju. Svaki, ukljucujuci epoksidne premaze za brodove, nakon 3-4-5... godina mora da se obnavlja.
Pitanje je samo dal vise volis da svake dve godine radis po malo, ili da svakih 5 radis mnogo.
Vosak i parafin se ponasaju isto. Nije poenta da vosak postoji na povrsini kao neki debeli sloj, vec da prodre sto je moguce dublje u drvo (upravo zato se i greje). Ali i on brzo "nestaje", pa mora cesto da se obnavlja.
Mnogo hvala svima na savjetima i dobroj pomoći.
Također sam danas pričao sa prodavačem u trgovini i on mi kaže kako bi najbolje bilo na drvo nanjeti prvo impregnant, a tek onda neku debeloslojnu lazuru sa UV zaštitom. Također kaže kako boje nisu štetne za okolinu jednom kad se osuše i provjetre već njihovo isparavanje i kontakt sa kožom prilikom bojanja.
Pozdrav!
Također sam danas pričao sa prodavačem u trgovini i on mi kaže kako bi najbolje bilo na drvo nanjeti prvo impregnant, a tek onda neku debeloslojnu lazuru sa UV zaštitom. Također kaže kako boje nisu štetne za okolinu jednom kad se osuše i provjetre već njihovo isparavanje i kontakt sa kožom prilikom bojanja.
Pozdrav!