Kako dati cenu?
Pa tacno je da cena nikada nece biti ista, sve zavisi od okolnosti, kvaliteta materijala i izrade, trenda na trzistu, tvoje opremljenosti alatima i masinama, tvog iskustva i marketinga. Ali u sustini je najbitnije da nadjes svoju racunicu u svemu tome i da nesto zaradis. A poredjenje po gradovima nema bas nikakve veze, jer svuda narod zivi i svakome nesto treba, tako da i Zvecanac ima sta da radi.
Ja naplaćujem po efektivnom radnom satu, od 500-1000 din, zavisi od traženog posla. Sušenje farbe, lepka itd ne računam u cenu. Å to se materijala tiče računam ga neobrađenog i to je to. U cenu nisu uračunati lakovi, farbe, sadolini... To se posebno naplaćuje u dogovoru sa kupcem kog kvaliteta želi završni sloj.
tako je 
ali sa ovim se ne slazem

ali sa ovim se ne slazem
hvala bogu da ima posla ali neka Zvecanac kaze koliko bi mogao da zaradi da to sve isto radi u BG ili NS :reta:Pezzo wrote:A poredjenje po gradovima nema bas nikakve veze, jer svuda narod zivi i svakome nesto treba, tako da i Zvecanac ima sta da radi.
Nema tog industrijskog giganta od koga mi ne mozemo napraviti malo ili srednje preduzece!!!
Okolnosti su se poslednjih godina promenile i danas imas mnogo internet prodavnica, a na tebi je da smislis primamljivu ponudu i postavis slike sa detaljima i opisom proizvoda, rokom isporuke i cenama sa dostavom. A sama lokacija ti danas nece mnogo pomoci, to su sve vise neka prosla vremena iza nas. Ja tebe ne bih smatrao konkurencijom ako bi tvoja radnja bila do moje, naprotiv, mogli bismo saradjivati i pomagati jedan drugom.
Singer je potpuno u pravu, i te kako lokacija može da odredi cenu. Evo nedavni primer, nije iz stolarske branše, ali je princip isti: za jednu veterinarsku uslugu u BG traženo mi je 250 EUR, a za istu tu uslugu u ZR samo 90 EUR.singer wrote:tako je
ali sa ovim se ne slazemhvala bogu da ima posla ali neka Zvecanac kaze koliko bi mogao da zaradi da to sve isto radi u BG ili NS :reta:Pezzo wrote:A poredjenje po gradovima nema bas nikakve veze, jer svuda narod zivi i svakome nesto treba, tako da i Zvecanac ima sta da radi.
Drugi primer od pre par godina: jedna banka davala je neki kredit za stanove - u SD na reklamnom panou jedan iznos, a u BG za isti taj kredit od iste banke znatno veći iznos. Tako da lokacija svakako može da igra ulogu.
Pozdrav.
Sinisha
Doduše, ja sam naišao na obrnutu kombinaciju, radio sam drugaru iz Sm. Palanke kuhinju medijapan visoki sjaj, ja sam mu dao povoljniju ponudu sa preovozom iz NS-a, nego čovek koji to radi u palanci... O čemu se radi, u to našoj selendri :smejanje:, postoji samo jedna firma koja se time bavi i glavni je dobavljač materijala, drži čovek monopol, jbg, a kad ti uzme meru nije ti dobro , pogotovo za medijapan :oskyldig:rsinisa wrote:Singer je potpuno u pravu, i te kako lokacija može da odredi cenu.
Last edited by -NIKOLA- on 09 Dec 2014 21:13, edited 1 time in total.
Apsolutno se slažem da glavni faktor za utvrdjivanje cene rada treba da bude utrošeno vreme, mada ima i drugih faktora koji su ovde pobrojani, ali daću primer iz meni bliske oblasti - elektronike. Mogu da napravim dva različita uredjaja koji imaju potpuno iste komponente, tj. ista je cena materijala, ali da softver u kontroleru bude znatno drugačiji - naravno da će veća cena da bude za uredjaj čiji softver ima više opcija i za koji mi je trebalo više vremena.klaywert wrote:Ja naplaćujem po efektivnom radnom satu, od 500-1000 din, zavisi od traženog posla.
Pozdrav.
Sinisha
Last edited by rsinisa on 09 Dec 2014 21:12, edited 1 time in total.
Da sam igrom slucaja u velikom gradu sa, mojom skromnom radionicom, sigurno bih imao triput vecu zaradu iako bih morao da placam porez ...A za pet godina stekao bih i vecu radionicu itd...
Znaci kada je mesto malo gde svako svakog poznaie i gde se zna ko koliko ima,gde ima dosta rodbine i dobrih komsija a pored toga i konkurencije zna se kolika je zarada...Od svih poslova oko 25% se radi ,,sve za ljubav,,40% upola cene ili jos manje vecinom dangubni krpezi i td...i ostalo po realnoj ili malo vecoj ceni kad naleti neki posao za kafane i tako to...
Znaci za posao u malom gradu i velikom gradu i zarada je srazmerno mala i velika...
Moje mesto je malo u okruzenju ima dosta stolara koji imaju vece i dobro opremljene radionice ali retko koja da ima vise od jednog radnika...singer wrote:tako je
ali sa ovim se ne slazemhvala bogu da ima posla ali neka Zvecanac kaze koliko bi mogao da zaradi da to sve isto radi u BG ili NS :reta:Pezzo wrote:A poredjenje po gradovima nema bas nikakve veze, jer svuda narod zivi i svakome nesto treba, tako da i Zvecanac ima sta da radi.
Znaci kada je mesto malo gde svako svakog poznaie i gde se zna ko koliko ima,gde ima dosta rodbine i dobrih komsija a pored toga i konkurencije zna se kolika je zarada...Od svih poslova oko 25% se radi ,,sve za ljubav,,40% upola cene ili jos manje vecinom dangubni krpezi i td...i ostalo po realnoj ili malo vecoj ceni kad naleti neki posao za kafane i tako to...
Znaci za posao u malom gradu i velikom gradu i zarada je srazmerno mala i velika...
I ovo ce da prodje.
(kada ti je lepo kao opomena ,kada ti je tesko kao uteha).
Strug i moja masta mogu da naprave svasta...
(kada ti je lepo kao opomena ,kada ti je tesko kao uteha).
Strug i moja masta mogu da naprave svasta...
Na ovoj temi postoji brdo materijala , eseji seminarski, magistarski radovi i doktorati na ekonomskim fakultetima kako teorestski tako i iz prakse. Medjutim sve se zasniva na formuli koju sam napisao. Svi troskovi se saberu do najsitnijeg detalja, ako nesto zaboravite, onda ga sutra necete moci kupiti, jednostvno nema para posto ste zaboravili da zaracunate srafove, a bas ste zadnji potrosili ,a dobavljac naravno ne prodaje na veresiju. kako cete sutra da spojite plakar od univera ?
Dokle ici sa cenom? Ako to sto nudite za 1000 eura konkurencija isti kvlitet nudi za 800 onda se ide na snizenje troskova i uklapanje u trzisnu vrednost (marginala) , ili opcija kako nas je cika Marks ucio strategija "sarene price veselog trgovca" Ovo ce proci par puta
posle nece piti vode, opet se vracate na rezanje troskova. Ako i ovo ne pomogne onda je biznis u kriticnom stanju na pragu rentabilnosti. Inace rentabilnost je kad su svi troskovi jednaki prihodima ili kako se kaze firma je na pozitinoj nuli. ako se troskovi na minimalnoj granici, ne mogu se vise sniziti problem ja sa prihodima i neophodna je konsultacija marketing strucjnaka u cilju prezentacije proizvoda i njegovog lakseg plasmana. Ako i ovo ne pomogne potrosite 10-15 evra na krpu i sredstvo za ciscenje i pravac kod Pezoa da cistite prozore za 4 evra, bar nece posle da pere krpe.
Ne znam jeli neko od Vas trazio kredit u banci. I pored hipoteke koju nudite morate banci da objasnite kako cete od kredita da napravite novac (ne plakar nego novac,) Zato cete morati da izradadite biznis plan, a za biznis plan je kljucna stvar kalkulacija cene proizvodnje, trzisnu ne morate da obrazlazete posto ce bankar to proveriti na internetu dok prica sa vama
Ovo sam nasao na netu, mislim da ce Vam koristiti
http://www.gaia.rs/2008/09/19/formiranj ... e-skole-6/
Dokle ici sa cenom? Ako to sto nudite za 1000 eura konkurencija isti kvlitet nudi za 800 onda se ide na snizenje troskova i uklapanje u trzisnu vrednost (marginala) , ili opcija kako nas je cika Marks ucio strategija "sarene price veselog trgovca" Ovo ce proci par puta
posle nece piti vode, opet se vracate na rezanje troskova. Ako i ovo ne pomogne onda je biznis u kriticnom stanju na pragu rentabilnosti. Inace rentabilnost je kad su svi troskovi jednaki prihodima ili kako se kaze firma je na pozitinoj nuli. ako se troskovi na minimalnoj granici, ne mogu se vise sniziti problem ja sa prihodima i neophodna je konsultacija marketing strucjnaka u cilju prezentacije proizvoda i njegovog lakseg plasmana. Ako i ovo ne pomogne potrosite 10-15 evra na krpu i sredstvo za ciscenje i pravac kod Pezoa da cistite prozore za 4 evra, bar nece posle da pere krpe.
Ne znam jeli neko od Vas trazio kredit u banci. I pored hipoteke koju nudite morate banci da objasnite kako cete od kredita da napravite novac (ne plakar nego novac,) Zato cete morati da izradadite biznis plan, a za biznis plan je kljucna stvar kalkulacija cene proizvodnje, trzisnu ne morate da obrazlazete posto ce bankar to proveriti na internetu dok prica sa vama
Ovo sam nasao na netu, mislim da ce Vam koristiti
http://www.gaia.rs/2008/09/19/formiranj ... e-skole-6/
Last edited by dikar on 10 Dec 2014 00:49, edited 1 time in total.
U celoj ovoj prici, pocevsi od naslova, sve vreme se polazi od repa umesto od glave 
Dikar upravo to pokusava da objasni.
Ne formiras ti cenu nekog proizvoda. Cena proizvoda se formira na trzistu i ona je onolika koliko musterije mogu/hoce da plate za dat proizvod u datom kvalitetu.
Trziste nije isto u Svilajncu i u Kraljevu ili u Nisu i u Senti.
Kolika je ta stvarna trzisna cena, nije moguce izracunati prostim, pa ni jako slozenim metodama (ko sto Dikar napisa, o tome su pisani doktorati). Tako da se pronalazenje trzisne cene svodi na pracenje trzista, odnosno cena kod konkurencije, velikih proizvodjaca... naravno srazmerno kvalitetu krajnjeg proizvoda.
Ti samo mozes da se preracunas dal se uklapas u to, odnosno dal tu nesto mezes da zaradis (i koliko) ili si na kraju vise potrosio nego sto si dobio.
Najcesca greska je upravo da ljudi ne racunaju sve sto ulazi u njihov proizvod.
Secam se drugara iz NS koji je pravio tapacirani namestaj. 90-tih je imao dosta veliku radionicu 10-20 radnika... Nesot smo pricali o tome kakva i kolika je zarada, i da lupim (stvarno se ne secam cifre) njegova izjava je bila tipa: ma meni je dosta 15 DEM po kaucu. Kad smo malo ja i drugar seli i rastavili to sto on radi, ispalo je da on stvarno ima oko 3 DEM, posto je mislio da mu struju placa neko drugi, da se alat ostri sam, traje beskonacno... Zaracunao je samo repromaterijal i plate.
Ljudima je neshvatljivo da iako imaju svoju radionicu, treba da racunaju njeno iznajmljivanje kao trosak. Kako, pa to je moja radionica?
Lepo, mogao bi da ne radis nista i da iznajmljujes tu radionicu nekome drugome za toliko i toliko mesecno.
Najprostiji nacin da se svedete na ispravnu logiku je da firmu posmatrate kao potpuno drugo lice. Firma kada se osnuje, nema bas nista sem pocetnog kapitala. Nema vasu kucu (to je vasa, nije firmina kuca), nema alat, nema radionicu, nema bas nista. Sve to mora da kupi, iznajmi... to sto iznajmjulje od vas a ne od Pere, ne menja stvar.
Vi ste vlasnik i jedini radnik. Vasa plata je za firmu trosak. Za vas je zarada. Firma je "neko drugi". Jeste, podvojena licnost
al jedino na taj nacin moze da se izbegne upadanje u zamke.

Dikar upravo to pokusava da objasni.
Ne formiras ti cenu nekog proizvoda. Cena proizvoda se formira na trzistu i ona je onolika koliko musterije mogu/hoce da plate za dat proizvod u datom kvalitetu.
Trziste nije isto u Svilajncu i u Kraljevu ili u Nisu i u Senti.
Kolika je ta stvarna trzisna cena, nije moguce izracunati prostim, pa ni jako slozenim metodama (ko sto Dikar napisa, o tome su pisani doktorati). Tako da se pronalazenje trzisne cene svodi na pracenje trzista, odnosno cena kod konkurencije, velikih proizvodjaca... naravno srazmerno kvalitetu krajnjeg proizvoda.
Ti samo mozes da se preracunas dal se uklapas u to, odnosno dal tu nesto mezes da zaradis (i koliko) ili si na kraju vise potrosio nego sto si dobio.
Najcesca greska je upravo da ljudi ne racunaju sve sto ulazi u njihov proizvod.
Secam se drugara iz NS koji je pravio tapacirani namestaj. 90-tih je imao dosta veliku radionicu 10-20 radnika... Nesot smo pricali o tome kakva i kolika je zarada, i da lupim (stvarno se ne secam cifre) njegova izjava je bila tipa: ma meni je dosta 15 DEM po kaucu. Kad smo malo ja i drugar seli i rastavili to sto on radi, ispalo je da on stvarno ima oko 3 DEM, posto je mislio da mu struju placa neko drugi, da se alat ostri sam, traje beskonacno... Zaracunao je samo repromaterijal i plate.
Ljudima je neshvatljivo da iako imaju svoju radionicu, treba da racunaju njeno iznajmljivanje kao trosak. Kako, pa to je moja radionica?
Lepo, mogao bi da ne radis nista i da iznajmljujes tu radionicu nekome drugome za toliko i toliko mesecno.
Najprostiji nacin da se svedete na ispravnu logiku je da firmu posmatrate kao potpuno drugo lice. Firma kada se osnuje, nema bas nista sem pocetnog kapitala. Nema vasu kucu (to je vasa, nije firmina kuca), nema alat, nema radionicu, nema bas nista. Sve to mora da kupi, iznajmi... to sto iznajmjulje od vas a ne od Pere, ne menja stvar.
Vi ste vlasnik i jedini radnik. Vasa plata je za firmu trosak. Za vas je zarada. Firma je "neko drugi". Jeste, podvojena licnost

Чини ми се да се све своди на два могућа система.
1.Систем АПП (ако прође прође)
2. систем "ко кога за*ебе - мајстор муштерију или муштерија мајстора.
Како друкчије објаснити погађање за посао?
Кад сам једном кафеџији направио калкулацију и рекао му цену (на пример 100€) он је питао да ли може за 80.
Питам га како би било да ја кад седнем код њега у кафану и питам пошто је кафа, он каже 50 дин питам да ли може за 40 дин?
Наљути се угоститељ и бесно поче да ми објашњава како то није исто.
Питам се, питам зашто није исто?
Он направио калкулацију и одредио цену кафе и нема јефтиније.
Ја направио калкулацију и одредио цену посла и по његовом мишљењу треба да буде јефтиније.
Закључак: Он би да прави обе калкулације
1.Систем АПП (ако прође прође)
2. систем "ко кога за*ебе - мајстор муштерију или муштерија мајстора.
Како друкчије објаснити погађање за посао?
Кад сам једном кафеџији направио калкулацију и рекао му цену (на пример 100€) он је питао да ли може за 80.
Питам га како би било да ја кад седнем код њега у кафану и питам пошто је кафа, он каже 50 дин питам да ли може за 40 дин?
Наљути се угоститељ и бесно поче да ми објашњава како то није исто.
Питам се, питам зашто није исто?
Он направио калкулацију и одредио цену кафе и нема јефтиније.
Ја направио калкулацију и одредио цену посла и по његовом мишљењу треба да буде јефтиније.
Закључак: Он би да прави обе калкулације
Три пут' кратим ову летву и опет ми кратка! :forvonad:
Uglavnom se slazem sa vama, tesko je napraviti pravilnu kalkulaciju, ali je u nekim slucajevima ona ipak moguca a u nekim nije. Mali zanatlija ne moze biti konkurencija industriji u masi proizvoda, vec samo u nekim. Ovde je bilo slucajeva da se na forumu postavi slika industrijskog proizvoda i pita posto bi to neko uradio... pa... ja bih najmanje po duploj ceni jer mi treba 5 puta vise vremena nego industriji. I zato se ja i ne nudim, jer bi se taj neko samo uvredio, a pitanje je da li bi se meni i to isplatilo. Mali zanatlija mora da zna koje su mu mogucnosti i da serijski proizvod ima jednu cenu a unikatima su kalkulacije drugacije.
Znaci, ima poslova koji se isplate, a ima i koji se ne isplate, a da radis sve i svasta, ne mozes biti konkurentan jer nemas ni masine ni iskustvo za sve i svasta. Ni industija ne radi sve i svasta, jedna radi samo rezanje i susenje, druga furniranje, treca izradu iverica, cetvrta pravi samo palete i gajbice, peta samo stolice, sesta ih samo farba i tako to. Na primer za jednu serijsku izradu stolica ti trebaju 4 dobre masine i to je citav pogon i tako mozes biti konkurentan i sa manje radnika, ali izbacis dnevno nekoliko stotina komada. A ti da pravis dva tri komada sam prirucnim alatima, to se ne isplati jer ne mozes na taj nacin nikome biti konkurencija. Nekad je to moglo, ali su se ajkule namnozile, danas kliknes na sajtu i roba stize na kucnu adresu i iz Kine.
Znaci, sta ostaje nama ? Pa, neki komadi po meri, ugradnje plakara, enterijeri, stepenista i sl. i popravke i restauracije po dogovoru. I ako ne mozes da zaradis dnevnicu u nekom poslu, onda to zaboravi. Ko hoce neka radi za dnevnicu i od 3 evra, ali mu ne zavidim. Ima ljudi koji se zalete, ali njihov problem. I ima slucajeva da zavrsis posao, sve ok, ali ti ne plati uopste.
Znaci, ima poslova koji se isplate, a ima i koji se ne isplate, a da radis sve i svasta, ne mozes biti konkurentan jer nemas ni masine ni iskustvo za sve i svasta. Ni industija ne radi sve i svasta, jedna radi samo rezanje i susenje, druga furniranje, treca izradu iverica, cetvrta pravi samo palete i gajbice, peta samo stolice, sesta ih samo farba i tako to. Na primer za jednu serijsku izradu stolica ti trebaju 4 dobre masine i to je citav pogon i tako mozes biti konkurentan i sa manje radnika, ali izbacis dnevno nekoliko stotina komada. A ti da pravis dva tri komada sam prirucnim alatima, to se ne isplati jer ne mozes na taj nacin nikome biti konkurencija. Nekad je to moglo, ali su se ajkule namnozile, danas kliknes na sajtu i roba stize na kucnu adresu i iz Kine.
Znaci, sta ostaje nama ? Pa, neki komadi po meri, ugradnje plakara, enterijeri, stepenista i sl. i popravke i restauracije po dogovoru. I ako ne mozes da zaradis dnevnicu u nekom poslu, onda to zaboravi. Ko hoce neka radi za dnevnicu i od 3 evra, ali mu ne zavidim. Ima ljudi koji se zalete, ali njihov problem. I ima slucajeva da zavrsis posao, sve ok, ali ti ne plati uopste.
Last edited by Pezzo on 10 Dec 2014 08:27, edited 1 time in total.
Upravo jutros otvaram novine i vidim oglas iz lesnine za spavaću sobu , klizni ormar , krevet i dva noćna ormarića za nekih 360 € .
Znam da je to serijska proizvodnja, te da oni materijal nabavljaju po znatno povoljnijoj cijeni, ali ne znam kako se tu može konkurirati, stoga kad me netko pita za ovakav posao , uglavnom odbijam jer ne mogu dostići cijenom ni otprilike.
Teško je izračunati koliko će ti sati trebati za izradu pojedinog komada namještaja, no bitno je znati koliko dođe materijal, pri tom ne mislim samo drvo/iveral/ medijapan , već i sitni potrošni materijal , da bi mogao odraditi kalkulaciju i znati kako tržište diše, da li je spremno progutati tvoj proizvod po tvojoj cijeni .
Znam da je to serijska proizvodnja, te da oni materijal nabavljaju po znatno povoljnijoj cijeni, ali ne znam kako se tu može konkurirati, stoga kad me netko pita za ovakav posao , uglavnom odbijam jer ne mogu dostići cijenom ni otprilike.
Teško je izračunati koliko će ti sati trebati za izradu pojedinog komada namještaja, no bitno je znati koliko dođe materijal, pri tom ne mislim samo drvo/iveral/ medijapan , već i sitni potrošni materijal , da bi mogao odraditi kalkulaciju i znati kako tržište diše, da li je spremno progutati tvoj proizvod po tvojoj cijeni .
danas ne radim ništa, jer jučer nisam radio ništa, ... pa nisam završio !! ><((((º>.
http://img108.mytextgraphics.com/blinki ... b4f7ee.gif
http://img108.mytextgraphics.com/blinki ... b4f7ee.gif
Eh cika Fenikse trgovci su najnezgonija klijentela. Kad ne znaju neke nove stvari oni se cenkaju dok ne dogju po za nih "prihavtjivu cenu" ili dok ne kontaktiriju tvoju konkurenciju. Moze biti i obrnuto znaju trzisnu cenu ali oni bi da je snize.феникс wrote:...
Он направио калкулацију и одредио цену кафе и нема јефтиније.
Ја направио калкулацију и одредио цену посла и по његовом мишљењу треба да буде јефтиније.
Закључак: Он би да прави обе калкулације
Sad smo doslo do popusta ili rabat ima i kasakonto(ali za to drugi put).
Davanje popusta je uvek za nekoga dobit, za nekoga zaguba. Posto Vi dajete poust ili rabat Vi cete imati manje para u djepu. A taj manjak nikako ne mozete smanjiti nabavu materijala i nuzne troskove, dakle jedino sto preostaje je snizenje radnog sata. Ili drugim recima ako je treballo taj dan da jedete kupus sa kolenicom jescete samo kupus.
Pezo ne slazem se sa misljenjem da se "neki poslovi isplate, neki ne" Ako naplatis sve se isplati. Ovde si sigurno mislio na prototipove unikate (par postova napred) Kod ovih proizvoda gubi se dosta vremena(radnih sati) u razmisljanju, projektovanju, kalkulisanju a cenu si vec ugovorio. Dakle u startu realno je da budes u rentabilnoj granici ili zagubi, ali samo za taj zadatak. Za sledeci duplikat je sve sracunato i imaces dobit, a konkurenciju ces ostaviti za sobom. U onom starom sistemu se ovo zvalo "minuli rad" a inace inteligencija - sposobnst snalazljivosti u nepoznatim situacijama. Dakle prvi projekt je nepoznata situacija drugi je vec poznata situacija.
Last edited by dikar on 10 Dec 2014 17:59, edited 1 time in total.
Iskreno mi je zao sto se ovaj brand spustio na nivo IKEA-e, Practicar-a, Mr Bricolagea (kako li se tacno pise zaboravio sam)ropee wrote:Upravo jutros otvaram novine i vidim oglas iz lesnine za spavaću sobu , klizni ormar , krevet i dva noćna ormarića za nekih 360 € .
Znam da je to serijska proizvodnja, te da oni materijal nabavljaju po znatno povoljnijoj cijeni, ali ne znam kako se tu može konkurirati, stoga kad me netko pita za ovakav posao , uglavnom odbijam jer ne mogu dostići cijenom ni otprilike.
Teško je izračunati koliko će ti sati trebati za izradu pojedinog komada namještaja, no bitno je znati koliko dođe materijal, pri tom ne mislim samo drvo/iveral/ medijapan , već i sitni potrošni materijal , da bi mogao odraditi kalkulaciju i znati kako tržište diše, da li je spremno progutati tvoj proizvod po tvojoj cijeni .
Polako smo doslo do lekcije br 3 -borba za trziste
U svim sektorima imate trziste jeftine robe, trziste srednje skupe robe, trziste skupe robe i ekstra(vip, de lux) robe.
Ako je Vase zanimanje biznis i imate plasman dobru dobit, i usput ste brand Lesnina dakle gurate srednju klasu i lepo igrate u svojoj klasi, ALi iza sebe imate par akcionera koji bi jos dividende, rente itd. morate da uradite jos nesto. Kao prvo naterate marketing sluzbu da sagleda trziste i dobijete izvestaj da Ikea i kompanija rasturaju sa spavacim garnituram od 400 evra, a veoma lice na nasu spavacu garnituru od 700 evra. Onda podgonite komercijaliste da pronadju jeftine materijale, kad ono ipspadne da kod istog dobavljace Ikea kupuje jeftiniji univer ali u donjoj klasi. Naruci i Lesnina i i ponudi cenu od 360 evra. ALI ta spavaca nece imati upotrebnu vrednost od 10 godina, ako izdrazi 5 godina bice ok , ako izdrzi 10-tak vatrenih "opa cupa u krevetu" bice festival.
Ali biznis je biznis svako trziste mora biti pokriveno.
Setite se samo Renoa pre desetak godina su lansirali model Logan (u njihovoj rumunskoj fabrici Dacia)da bi preuzeli trziste automobila sa cenom do 8000 evra.
Posle su uklavirili da na trzistu nema djipova jeftinijih od 18000 evra. Lansirali su djip Dacia Duster za 9000 evra, a za euro trziste Renault Duster (po istoj ceni)
Sta su uradili?
Formirali su novo trziste jeftinih djipova gde nemaju ama bas nikakvu konkurenciju Opel nesto svrlja sa Merivom (ali to nije djip) sa Almerom (ali je skoro 2 puta skupljia do Duster-a), Fiat Panda i Ford Fusion (deklrirani su kao mini djipovi) nisu ni po gabaritima konkurencija Dusteru.
Dalje Citroen Elyssey . Peugeot 301 euro automobili u klasi od 10500 evra dakle i jeftino trziste je bitno (na nasu srecu)
Mercdes drzi srednje visoku i visoku klasu godinama. Sta je prvo promenio. Najpre su se okrenuli na napred i formilrali brand Maybach(da RR-u ne bude dosadno) a posle su krenuli unazad u projekT A(150,170 itd (klasa od oko 16000evra) a cini mi se pre projekta A krenuli su u projekt Smart(dvosedi od oko 8-9000 evra)
Sve se nesto mislim ako kineski automobili navale u EU sa ovim cenama, a boljim kvalitetom mozda cemo imati privilegiju da kupimo Mercedes "Clever"??? za 8000 evra sa 10 godine garancije i potrosnjom od 3.34 litara Benzina (ne dizela, ne volim ga) na 100km
Last edited by dikar on 10 Dec 2014 19:25, edited 1 time in total.