Thermo treated wood ?
Thermo treated wood ?
Da li je nekome poznata ova obrada drveta?
http://www.thermotreatedwood.com/How%20to%20work.html
http://www.thermotreatedwood.com/How%20to%20work.html
- maricaiivica
- Moderator
- Posts: 3732
- Joined: 30 Nov 2009 23:30
- Location: Beograd
- Contact:
Pa reci mi o cemu se radi? ja nikako da ukapiram. fora je sto to drvo termo obradjeno ima bolje osobine od obicnog? Mislim ne kapiram 
Pitanje sam postavio jre mi je receno da neke palice koje radim od drveta duzine 70 cm i 140 cm mogu da termo obradim ili kako se vec kaze pa nece pucati vec ce se samo kako bih rekao razlistati ili sta vec, tj pucace ako dodje do jakog udarca ali nece se kidati ako me razumes, to je ono sto sam ja razumeo coveka
ALi ne znam gde bi to moglo ovde u Srb da se radi. i da li bi moglo, i kako da se radi u kucnoj varijanti? I koja je cena ?

Pitanje sam postavio jre mi je receno da neke palice koje radim od drveta duzine 70 cm i 140 cm mogu da termo obradim ili kako se vec kaze pa nece pucati vec ce se samo kako bih rekao razlistati ili sta vec, tj pucace ako dodje do jakog udarca ali nece se kidati ako me razumes, to je ono sto sam ja razumeo coveka

ALi ne znam gde bi to moglo ovde u Srb da se radi. i da li bi moglo, i kako da se radi u kucnoj varijanti? I koja je cena ?
U kucnoj gotovo nikako.
Treba ti precizno podesavanje temperature i vakum u dugom vremenskom periodu.
Ne znam da li neko ovo radi kod nas.
Ima da se kupi poluproizvoda (tipa daske za terasu), ali su obicno od nekog mekseg drveta koliko se secam. Pogledaj na JAF sajtu, cini mi se da sam kod njih vidjao.
Treba ti precizno podesavanje temperature i vakum u dugom vremenskom periodu.
Ne znam da li neko ovo radi kod nas.
Ima da se kupi poluproizvoda (tipa daske za terasu), ali su obicno od nekog mekseg drveta koliko se secam. Pogledaj na JAF sajtu, cini mi se da sam kod njih vidjao.
I meni bi trebalo jedno 100.000 evrica... za pocetak... al niko ne da 
Salu na stranu, pade mi napamet da sam negde skoro video sistem sa dal bese epoksidom ili necim slicnim i vakumom. Otprilike, napravis dovoljan vakum da se smola bukvalno "uvuce" u drvo po celoj zapremini.
Da me sad ubijes ne secam se kako se zvalo.
BR, mozda ti znas nesto o tome, koliko se secam korisceno je za korice nozeva i slicno?

Salu na stranu, pade mi napamet da sam negde skoro video sistem sa dal bese epoksidom ili necim slicnim i vakumom. Otprilike, napravis dovoljan vakum da se smola bukvalno "uvuce" u drvo po celoj zapremini.
Da me sad ubijes ne secam se kako se zvalo.
BR, mozda ti znas nesto o tome, koliko se secam korisceno je za korice nozeva i slicno?
- maricaiivica
- Moderator
- Posts: 3732
- Joined: 30 Nov 2009 23:30
- Location: Beograd
- Contact:
Da ti to neko usluzno odradi, tesko. Jedino da nadjes nekog prijatelja koji radi u nekoj od firmi koje se ovime bave a ima ih nekoliko u Srbiji.
Da kupis vec termo tretiranu gradju pa da od nje radis, to je vec druga prica. Najcesce ces naci tvrdje vrste drveta poput jasena, hrasta, graba,...
Postupak se izvodi u susari (nije vakumska) gde se gradja postepeno zagreva do neke temperature uz kontrolu vlage i polako hladi. Ceo postupak traje nekoliko dana. Gradja mora biti bez cvorova,... Od krajnje temperature zavisi i boja. Dobijas drvo koje je jako krto ali tvrdo i otporno na vlagu.
Problemi su i sto prilikom obrade alati se tupe neverovatno brzo
Da kupis vec termo tretiranu gradju pa da od nje radis, to je vec druga prica. Najcesce ces naci tvrdje vrste drveta poput jasena, hrasta, graba,...
Postupak se izvodi u susari (nije vakumska) gde se gradja postepeno zagreva do neke temperature uz kontrolu vlage i polako hladi. Ceo postupak traje nekoliko dana. Gradja mora biti bez cvorova,... Od krajnje temperature zavisi i boja. Dobijas drvo koje je jako krto ali tvrdo i otporno na vlagu.
Problemi su i sto prilikom obrade alati se tupe neverovatno brzo
- maricaiivica
- Moderator
- Posts: 3732
- Joined: 30 Nov 2009 23:30
- Location: Beograd
- Contact:
Krt upravo znaci da je nesto neotporno na udarac (sile velikog intenziteta i kratkog trajanja). Materijal kji nije krt, ce se saviti odnosno u slucaju drveta ulubiti, a materijal koji je krt ce puci.Baki94 wrote:A reci mi da li je to drvo elasticnije od drva koje je bilo? I jos nesto, to sto znaci da je krto, znaci da slabije podnosi ''udarce'' nego stoo je ppodnosilo?
Nevolja je sto se obicno sa tvrdocom povecava i krtost, pa treba naci optimalan odnos te dve stvari. Zato se celik nakon kaljenja normalizuje, to jest malo mu se smanjuje tvrdoca, ali se povecava zilavost (zilavost je osobina suprotna krtosti).
Naravno celik i drvo nemaju ni priblizno iste osobie, ali vaze slicna pravila za odnose medju osobinama.,
Elasticnost je osobina koju 99% ljudi pogresno tumaci.
Mozda se neko od vas seca cuvenog pitanja: sta je elasticnije: staklo ili guma?
Elasticnije je staklo (ali istovremeno ima i manju zilavost to jest krtije je).
Elasticnost je mera koja kaze pri kojoj sili ce nastati trajna deformacija, to jest nakon sto prestanes da rastezes sipku, da li ce se vratiti na pocetnu duzinu ili nece.
Uopste nije povezana sa time kolikom silom treba da delujes da bi se nesto isteglo za toliko procenata. Ta osobina se zove krutost (ne mesati sa krtoscu, sasvim raslicita stvar), iako najveci broj ljuci upravo to smatra pod elasticnost. Sto je najsasavije, modul elasticnosti ustvari opisuje krutost meterijala i nema bas nikakve veze sa njegovom elasticnoscu

Nece biti 
Modul elasticnosti je odnos izmedju sile i deformacije, ali vazi samo u domenu elasticnih deformacija (Hukov zakon, deformacije su takve da se nakon prestanka delovanja sile telo vraca u prvobitne dimenzije bez trajne promene). Ustvari opisuje koliko je neki materijal krut, to jest koliko se opire elasticnoj deformaciji, iako se zove modul elasticnosti a ne modul krutosti.
Elasticnost je sila pri kojoj prestaju elasticne i pocinju plasticne (nepovratne) deformacije, a to je nesto sasvim drugo (tacka gde Hukova kriva prelazi iz linearne u krivinu, barem za metale koji su najlepsi primer Hukovog zakona).

Modul elasticnosti je odnos izmedju sile i deformacije, ali vazi samo u domenu elasticnih deformacija (Hukov zakon, deformacije su takve da se nakon prestanka delovanja sile telo vraca u prvobitne dimenzije bez trajne promene). Ustvari opisuje koliko je neki materijal krut, to jest koliko se opire elasticnoj deformaciji, iako se zove modul elasticnosti a ne modul krutosti.
Elasticnost je sila pri kojoj prestaju elasticne i pocinju plasticne (nepovratne) deformacije, a to je nesto sasvim drugo (tacka gde Hukova kriva prelazi iz linearne u krivinu, barem za metale koji su najlepsi primer Hukovog zakona).