Zaštita drvene šindre na krovu
Zaštita drvene šindre na krovu
Evo javljam se nakon duže vremena, znam da nisma nikome nedostajao, hteo bih da pitam braću stolare, da li neko ima iskustva sa zaštitom drvene šindre na krovu. Majstor koji mi treba odraditi drvenu šindru na objektu, mi je objasnio ovako, da se šindra radi od sirovog drveta, da ispod ide izolacija, da se šindra ne sme premazivati na jednoj strani sadolinima JER SE ONDA KLOBUČI, tj savija se i uvija, već se mora ostaviti da sedi onako bez zaštite da odstoji svojih 20 godina, koliki joj je rok.Mene zapravo interesuje, dali se zaista ne sme premazivati, jer sam imao želju da je prvo premažem sadolin base zašttom protiv crva, zelenila, plavila i budji, pa onda da uradimo potpunu zaštitu sadolinom extra, s obzirom da se majstor nije pokazao baš kao pouzdan u prošlim poslovima, molim nekoga sa iskustvom ili bez za mišljenje ili savet.
Бандере се по правилу праве од трупаца дрвета, изложене су атмосферским утицајима а заштита им траје и по 50 година :stolt: :buga: :hurra: :reta:msart wrote:Sindra se po pravilu cepa iz trupcica drveta, slaze i ne premazuje. Izlozena je atmosferskim uticajima tako da bi joa se zastita sve jedno sprala.
Три пут' кратим ову летву и опет ми кратка! :forvonad:
Pa onda neka ih impregnira katranom kao banderu...nece mu doci ni jedan komarac pred kucu...феникс wrote:Бандере се по правилу праве од трупаца дрвета, изложене су атмосферским утицајима а заштита им траје и по 50 година :stolt: :buga: :hurra: :reta:msart wrote:Sindra se po pravilu cepa iz trupcica drveta, slaze i ne premazuje. Izlozena je atmosferskim uticajima tako da bi joa se zastita sve jedno sprala.
rezbar
Jednom prilikom na Zlatiboru, pitao sam cime mazu krovove da ih zastite. Rekli su da ih ne zasticuju.msart wrote:Pa onda neka ih impregnira katranom kao banderu...nece mu doci ni jedan komarac pred kucu...феникс wrote:Бандере се по правилу праве од трупаца дрвета, изложене су атмосферским утицајима а заштита им траје и по 50 година :stolt: :buga: :hurra: :reta:msart wrote:Sindra se po pravilu cepa iz trupcica drveta, slaze i ne premazuje. Izlozena je atmosferskim uticajima tako da bi joa se zastita sve jedno sprala.
rezbar
I posto je cepana, voda klizi niz nju i ne upija je kao kad bi bilo da je secena.mbole wrote:Sindra se pravi od crnogoricnog, smolastog drveta, koje je samo po sebi dosta otporno na atmosferske uticaje, iako je mekano.
Na staroj kuci u selu, postavljena je neke 1945 godine (kad je pravljen nov krov, posto je stari zapaljen za vreme II sv. rata). Stoji jos uvek.
rezbar
На Златибору имају свуда око куће колико хоће црног бора.
Ине исплати се да је нечим мажу - потраје много година а с' времена на време замене оне које су пропале - ако прокисне негде.
А црни бор се не продаје на стовариштима дрвета па га или треба тражити "на корену" или обичну смреку или тополу намазати да дуже траје а и да лепше изгледа (укуси су различити)
Ине исплати се да је нечим мажу - потраје много година а с' времена на време замене оне које су пропале - ако прокисне негде.
А црни бор се не продаје на стовариштима дрвета па га или треба тражити "на корену" или обичну смреку или тополу намазати да дуже траје а и да лепше изгледа (укуси су различити)
Три пут' кратим ову летву и опет ми кратка! :forvonad:
I to stoji. Svi mi slusamo necije iskustvo i to nam pomaze.феникс wrote:На Златибору имају свуда око куће колико хоће црног бора.
Ине исплати се да је нечим мажу - потраје много година а с' времена на време замене оне које су пропале - ако прокисне негде.
А црни бор се не продаје на стовариштима дрвета па га или треба тражити "на корену" или обичну смреку или тополу намазати да дуже траје а и да лепше изгледа (укуси су различити)
rezbar
Ako se sece masinski, mozes odmah da je bacis u pec. Trajace 5-6 godina.
Zastita na sindri samo pospesuje njeno krivljenje i pucanje. Problem je u tome sto ne postoji poptuno vodootporna zastita koja bi apsolutno sprecila prodor vde, pa je mnogo pametnije pustiti sindru da se potpuno nakvasi i sto pre i osusi. Ni jedna zastita ne sprecava kvasenje, ali zato drasticno produzava vreme za susenje sindre, i samim tim stvara idealne uslove za razvoj trulezi. Uz to sindra je uvek jednom stranom na suncu, dok je druga u hladovini, i vrlo je bitno da se sto pre osusi i sto pre promeni dimenziju.
Klasicnu sindru stiti upravo to sto je cepana, i sto vlakna, a ni celije drveta nisu polomljeni, nego su radvojeni. To omogucava da voda sa nje sklizne, bez preteranog zadrzavanja. Kada je secena masinski, voda odlazi u dubinu, posto su vlakna pokidana, i vek takve sindre je jako kratak.
Gomilas prijatelja je i protiv saveta postavljala takvu sindru po vikendicama na planinama, pod izgovorom da j jeftinija, i menjala je posle samo nekoliko godina. Mnogo je pametnije naci pravu sindu, ili se odluziti za neki drugi krovni pokrivac.
Zastita na sindri samo pospesuje njeno krivljenje i pucanje. Problem je u tome sto ne postoji poptuno vodootporna zastita koja bi apsolutno sprecila prodor vde, pa je mnogo pametnije pustiti sindru da se potpuno nakvasi i sto pre i osusi. Ni jedna zastita ne sprecava kvasenje, ali zato drasticno produzava vreme za susenje sindre, i samim tim stvara idealne uslove za razvoj trulezi. Uz to sindra je uvek jednom stranom na suncu, dok je druga u hladovini, i vrlo je bitno da se sto pre osusi i sto pre promeni dimenziju.
Klasicnu sindru stiti upravo to sto je cepana, i sto vlakna, a ni celije drveta nisu polomljeni, nego su radvojeni. To omogucava da voda sa nje sklizne, bez preteranog zadrzavanja. Kada je secena masinski, voda odlazi u dubinu, posto su vlakna pokidana, i vek takve sindre je jako kratak.
Gomilas prijatelja je i protiv saveta postavljala takvu sindru po vikendicama na planinama, pod izgovorom da j jeftinija, i menjala je posle samo nekoliko godina. Mnogo je pametnije naci pravu sindu, ili se odluziti za neki drugi krovni pokrivac.
tako se i meni javljalo, mislim da ću drvenu šindru, da zamenim tegola šindrom, ili tesanu da pronadjem, da li neko zna cenu tesane šindre, koliko ide po kvadratu otprilikeBR wrote:Ako se sece masinski, mozes odmah da je bacis u pec. Trajace 5-6 godina.
Zastita na sindri samo pospesuje njeno krivljenje i pucanje. Problem je u tome sto ne postoji poptuno vodootporna zastita koja bi apsolutno sprecila prodor vde, pa je mnogo pametnije pustiti sindru da se potpuno nakvasi i sto pre i osusi. Ni jedna zastita ne sprecava kvasenje, ali zato drasticno produzava vreme za susenje sindre, i samim tim stvara idealne uslove za razvoj trulezi. Uz to sindra je uvek jednom stranom na suncu, dok je druga u hladovini, i vrlo je bitno da se sto pre osusi i sto pre promeni dimenziju.
Klasicnu sindru stiti upravo to sto je cepana, i sto vlakna, a ni celije drveta nisu polomljeni, nego su radvojeni. To omogucava da voda sa nje sklizne, bez preteranog zadrzavanja. Kada je secena masinski, voda odlazi u dubinu, posto su vlakna pokidana, i vek takve sindre je jako kratak.
Gomilas prijatelja je i protiv saveta postavljala takvu sindru po vikendicama na planinama, pod izgovorom da j jeftinija, i menjala je posle samo nekoliko godina. Mnogo je pametnije naci pravu sindu, ili se odluziti za neki drugi krovni pokrivac.