bušenje rupa za šarke u alum. ramu
Sa ovom testerom nemoj seći aluminijum jer može biti opasno a i rez će biti loš. Ovo ti govorim iz iskustva... sa aluminijumom radim oko 3 godine.
Zubi moraju biti u negativu a što se tiče brzine dobro bi bilo da je manja, najbolje oko 2800 o/min mada može i do 3500 o/min sve preko toga daje rez loš a i postoji rizik.
Pozz.
Zubi moraju biti u negativu a što se tiče brzine dobro bi bilo da je manja, najbolje oko 2800 o/min mada može i do 3500 o/min sve preko toga daje rez loš a i postoji rizik.
Pozz.
Sad sam se totalno razočarao. Ger sam kupio sa namerom da sečem alu-lajsne a, koliko vidim, ništa od toga. Najjeftinija testera za aluminijum u Wobyhaus-u košta preko 5.000,00 (skuplje od gera koji sam kupio) a i broj obrtaja na mom ger-u je 4,5rpm (mislim da je to 4.500 o/m).
Zoranp je napisao da mu stižu isečene i izbušene lajsne pa sklapa ram.
Da li toga ima kod nas i gde?
Živim u Sremskoj Mitrovici i ovde se može nabaviti sve ali da sečeš i bušiš sam.
Zoranp je napisao da mu stižu isečene i izbušene lajsne pa sklapa ram.
Da li toga ima kod nas i gde?
Živim u Sremskoj Mitrovici i ovde se može nabaviti sve ali da sečeš i bušiš sam.
Ja sam svojevremeno iz starog ususavača izvadio regulator okretaja motora, stavio sam ga u jednu kutiju i spojio na isti način kao što je bio spojen na usisavaču.belushi wrote:Sad sam se totalno razočarao. Ger sam kupio sa namerom da sečem alu-lajsne a, koliko vidim, ništa od toga. Najjeftinija testera za aluminijum u Wobyhaus-u košta preko 5.000,00 (skuplje od gera koji sam kupio) a i broj obrtaja na mom ger-u je 4,5rpm (mislim da je to 4.500 o/m).
Zoranp je napisao da mu stižu isečene i izbušene lajsne pa sklapa ram.
Da li toga ima kod nas i gde?
Živim u Sremskoj Mitrovici i ovde se može nabaviti sve ali da sečeš i bušiš sam.
Na ulaz sam stavio utikač, a na izlaz utičnicu.
Tako mogu regulirati brzinu okretaja na nekim mašinama koje nemaju regulaciju, uključim regulator u struju, a stroj u rgulator i namjestim potenciometrom na regulatoru brzinu i udri.
Možda ti to pomogne da ne baciš ger. Ako te utješi, moj stolni cirkular je koštao 50 eura, a šajba za njega 75.
Iako se radi o relativno slabom stroju, sa novom šajbom pili tanje komade do 20 mm kao lud.
Ali kako gledam malo što sve ljudi ovdje rade s masivnim drvetom, sve me više vuče da kupim kombinirku i počnem raditi masiv. Samo je pitanje koliko će mi se to isplatiti kad se masiv skoro da i ne traži na tržištu.
Sa jedne strane si u pravu da se slabo trazi.
Sa druge strane, vecina onoga sto sam vidjao jenostavno ne prolazi ni osnovne estetske kriterijume, a kamoli kriterijume kvaliteta.
Pocevsi od pobrkanih stilova, do sljasteceg debelo nanetog laka sa tragovima poteza cetkom.
Naravno vecina je pravljena od drveta "na kome je juce cvrkutao vrabac".
Daleko od toga da nema ljudi koji rade kvalitetno i sa ukusom, al ono sto se uglavnom nudi je katastrofa.
Sa druge strane, vecina onoga sto sam vidjao jenostavno ne prolazi ni osnovne estetske kriterijume, a kamoli kriterijume kvaliteta.
Pocevsi od pobrkanih stilova, do sljasteceg debelo nanetog laka sa tragovima poteza cetkom.
Naravno vecina je pravljena od drveta "na kome je juce cvrkutao vrabac".
Daleko od toga da nema ljudi koji rade kvalitetno i sa ukusom, al ono sto se uglavnom nudi je katastrofa.
mbole,da malo bolje pojasnim ,vecina testera za oplemenjenu ivericu su sa negativnim uglom sem nekih koje idu u kombinaciji sa predrezacem,a ubjedljivo najbolje su testere sa radijalnim ostrenjem cela zuba rezaca naravno imamo i zub cistac.Ja trenutno koristim Amadine testere za obostrano rezanje iverice,a sa takvom testerom rezem i al ramove za vraate plakara.
Da se ne razumemo pogresno. Uopste mi nije bila zelja da kazem kako nisi u pravu. Naprotiv trebalo je da zvuci kao pitanje (al sad kad pogledam nije bas tako zvucalo, sory).
Pre svega nemam dovoljno znanja da bih uopste mogao da tvrdim da za ivericu treba pozitivan ili negativan ugao (ali mogu da tvrdim da za AL treba negativan). Ja sam masinac, igrom slucaja upao u racunarske vode, a stolarija je cisto zadovoljstvo, a ovde moderisem vise zato sto sam jedan od prvih i "pomalo" se razumem u forume, a pomalo (sa moje tacke gledista stvarno pomalo) i u stolariju, to jest ko sto napisah na jednom mestu: moderatori i admin su ovde tehnicko osoblje, a ne "sveznajuci".
Zaista nikad nisam probao da listom sa negativnim uglom secem ivericu.
Moje "znanje" o tim stvarima je uglavnom skupljeno sa web-a, uz nesto licnog iskustva, ali ogranicenog, i zaista mi je drago da neko ko zna o cemu se radi pruzi to i ostalima. Ono sto sam ucio od pravog majstora (to jest od dede) je imalo jako malo veze sa elektricnim alatima, a nikakve sa modernim alatima (bile neke 60-te i 70-te godine, kad je rucna elektricna busilica bila cudo tehnike).
To sa radijalnim ostrenjem mi je poznato, s tim sto neki ne rade radijalno vec trapezno, ali sve sto sam vidjao od toga je uglavnom bilo namenjeno za secenje laminata, i bilo je sa malim pozitivnim uglom (reda 4-5 stepeni). Doduse kad malo bolje razmislim oplemenjena iverica je mnogo bliza laminatu nego drvetu.
Gde ima da se nadje tih Amada listova, i koja im je otprilike cena (za recimo list precnika 160mm, sa finijim ozublejnjem znaci reda 48 i vise zuba)?
Bas bih da probam, samo ako nisu bas papreni (nesto mi utanjio budzet ovih dana
.
Pre svega nemam dovoljno znanja da bih uopste mogao da tvrdim da za ivericu treba pozitivan ili negativan ugao (ali mogu da tvrdim da za AL treba negativan). Ja sam masinac, igrom slucaja upao u racunarske vode, a stolarija je cisto zadovoljstvo, a ovde moderisem vise zato sto sam jedan od prvih i "pomalo" se razumem u forume, a pomalo (sa moje tacke gledista stvarno pomalo) i u stolariju, to jest ko sto napisah na jednom mestu: moderatori i admin su ovde tehnicko osoblje, a ne "sveznajuci".
Zaista nikad nisam probao da listom sa negativnim uglom secem ivericu.
Moje "znanje" o tim stvarima je uglavnom skupljeno sa web-a, uz nesto licnog iskustva, ali ogranicenog, i zaista mi je drago da neko ko zna o cemu se radi pruzi to i ostalima. Ono sto sam ucio od pravog majstora (to jest od dede) je imalo jako malo veze sa elektricnim alatima, a nikakve sa modernim alatima (bile neke 60-te i 70-te godine, kad je rucna elektricna busilica bila cudo tehnike).
To sa radijalnim ostrenjem mi je poznato, s tim sto neki ne rade radijalno vec trapezno, ali sve sto sam vidjao od toga je uglavnom bilo namenjeno za secenje laminata, i bilo je sa malim pozitivnim uglom (reda 4-5 stepeni). Doduse kad malo bolje razmislim oplemenjena iverica je mnogo bliza laminatu nego drvetu.
Gde ima da se nadje tih Amada listova, i koja im je otprilike cena (za recimo list precnika 160mm, sa finijim ozublejnjem znaci reda 48 i vise zuba)?
Bas bih da probam, samo ako nisu bas papreni (nesto mi utanjio budzet ovih dana

Belushi
Nimalo lako i jednostavno,imam ger Dewalt,perfektan,imam testeru za al,a profile secem kod drugara koji radi al stolariju.jednostavno mala greska daje veliku "zirku".Nemoj da se sekiras nisi jedini koji je nesto probao i stigao do pola puta.Svojevremeno sam ih porucivao kod EMIX-a imam i br.tel 011/339-2410,pa pokusaj(slali su postom)
Nimalo lako i jednostavno,imam ger Dewalt,perfektan,imam testeru za al,a profile secem kod drugara koji radi al stolariju.jednostavno mala greska daje veliku "zirku".Nemoj da se sekiras nisi jedini koji je nesto probao i stigao do pola puta.Svojevremeno sam ih porucivao kod EMIX-a imam i br.tel 011/339-2410,pa pokusaj(slali su postom)
E, isteraću ovo do kraja, makar mi ger i i testera bili eksponati u garaži.
Zameniću (uz doplatu) testeru za onu koja seče aluminijum a onaj savet sa regulatorom obrtaja od Zoranp-a je prava stvar. Baš imam delove od starog usisivača.
Sad pravim (silom prilika) pauzu do aprila a onda sređujem ger i pravim prvi ram.
Pozdrav.
Zameniću (uz doplatu) testeru za onu koja seče aluminijum a onaj savet sa regulatorom obrtaja od Zoranp-a je prava stvar. Baš imam delove od starog usisivača.
Sad pravim (silom prilika) pauzu do aprila a onda sređujem ger i pravim prvi ram.
Pozdrav.
Svaka čast za optimizam i elan, upornost se uvek isplati. Evo još jedan savet za rad sa aluminijumom - OBAVEZNO KORISTI ZAÅ TITNE NAOČARE - .belushi wrote:E, isteraću ovo do kraja, makar mi ger i i testera bili eksponati u garaži.
Zameniću (uz doplatu) testeru za onu koja seče aluminijum a onaj savet sa regulatorom obrtaja od Zoranp-a je prava stvar. Baš imam delove od starog usisivača.
Sad pravim (silom prilika) pauzu do aprila a onda sređujem ger i pravim prvi ram.
Pozdrav.
Å to se tiče testere za sečenje univera na formatizerima sve se više koriste testere sa negativnim uglom zuba. Rez je dosta bolji. Ove testere su i skuplje od " klasičnih".
ODJAVLJEN
Evo ti još jedan savet:belushi wrote:E, isteraću ovo do kraja, makar mi ger i i testera bili eksponati u garaži.
Zameniću (uz doplatu) testeru za onu koja seče aluminijum a onaj savet sa regulatorom obrtaja od Zoranp-a je prava stvar. Baš imam delove od starog usisivača.
Sad pravim (silom prilika) pauzu do aprila a onda sređujem ger i pravim prvi ram.
Pozdrav.
Å to se tiče regulatora broja obrtaja, on smanjuje napon pa tako pada broj obrtaja. Znači gubiš na snazi rezanja, što je veoma loše kod svih materijala a posebno kod AL.
Koliko sam razumeo tvoj ger ima oko 4500 o/min što nije idealno ali je podnošljivo.
Å to se tiče testere mora biti baš za aluminijum znači negativni zubi i što veći broj zuba.
Ono što je još bitno je preciznost ger-a. Pogledaj koliko ima lufta na testeri i na "glavnom" šrafu koji nosi celu gornju konzolu.
Ukoliko luft nije veliki slobodno stavi odgovarajuću testeru i seci.
E da još jedna bitna stvar : ALUMINIJUM DOBRO PRIČVRSTI KAD GA REŽEÅ jer hoće da klizi. Posebno obrati pažnju kad sečeš aluminijumske kant lajsne jer je zid
profila veoma tanak. Znači što tanji AL sve teže za sečenje.
Pozz.
ODJAVLJEN
Tacno je da se gubi na snazi, al regulatori koliko se secam ne smanjuju napon.Å to se tiče regulatora broja obrtaja, on smanjuje napon pa tako pada broj obrtaja. Znači gubiš na snazi rezanja, što je veoma loše kod svih materijala a posebno kod AL.
Oni ustvari prekidaju kolo na jednom dellu poluperiode. Znaci ne seku vrh sinusoide, vec prekinu kolo kad napon prodje kroz nulu pa cekaju dok napon ne dostigne neku vrednost (koju ti ustvari regulises potenciometrom), i tek tada ponovo prikljuce kolo.
Efektivno to je jako slicno smanjenju napona, ali nije isto (drvim jel da
