Obavezno pogledaj njihovu ponudu:
http://www.vhmontenegro.com
Drveni prozori
Da upravo to i imam. Projekat, troskovnik, podatke o provodljivosti toplote, te neke razne faktore, ali nemam preporuku za dobavljaca... Upravo iz svih razloga koje si pobrojao mislim da moram da imam certifikate za prozor, zapravo ja sam od toga posao. Moram doduse da pitam arhitekta da li mozda mogu da nabavim prozore bez certifikata.šantjer wrote:Ne radi se toliko o kvaliteti prozora koliko o faktoru prolaza topline koji je zadan projektom. Ako, kao što pišeš, radiš po zakonu (usput rečeno to bi se moralo podrazumijevati), zaključujem da imaš projekt. Ako imaš projekt, negdje u tehničkom opisu piše što prozori moraju zadovoljavati. Ako je projektant napravio i troškovnik, u njemu bi također moralo pisati kakvi/koji su prozori predviđeni pa možda čak i proizvođač. Inspektor koji dođe na tehnički pregled će gledati da li prozori zadovoljavaju uvjete iz projekta ili ne. Danas je to prvenstveno faktor prolaza topline, a da li je plastični, aluminijski ili drveni te koliko će trajati je sporedna stvar. Ti možeš birati ali unutar granica zadanih u projektu na temelju kojeg ti je dana građevna dozvola. Dakle prvo vidi što u projektu piše o prozorima.
Ovi izgledaju odlicno! Pisacu i pitacu da li imaju neki uzorak u Srbiji.Obavezno pogledaj njihovu ponudu:
http://www.vhmontenegro.com
Auf, smreka sama po sebi je vec dovoljno skupa. Mislim da je airs sa 2x vecom cenom daleko van budzeta, i nadam se da smreka zadovoljava neke prosecne standarde srpskog domacinstva.Aris bez zastite moze da traje deceniju. Smreka je neka potpuno druga klasa.
Cena mora biri x2 ili priblizno
To je kod vas u HR toliko obiljno?šantjer wrote:Ne radi se toliko o kvaliteti prozora koliko o faktoru prolaza topline koji je zadan projektom. Ako, kao što pišeš, radiš po zakonu (usput rečeno to bi se moralo podrazumijevati
Sciro * smrčevina je ovdje neki standard i nemaš se čega bojati što se tiče kvaliteta. Slobodno uradi prozore od nje.
Ariš jeste duplo skuplji, ali drveni deo je samo deo cene, a veći deo je staklo, okovi, zaštita, rad....
Ja sam ranije tražio ponude za drvo-Al prozore, gde je promena drveta sa smreke-jele na hrast-meranti uvećavala 10-20 % ukupnu cenu prozora, za drvene pretpostavljam da je reda 20-30 %. Zavisi i od konstrukcije.
Ako je proizvođač ozbiljniji, svi ti prozori su dobri (i kod predhodno spomenutih).
Glavno pitanje je odnos cena-kvalitet. Ako dobiješ ponudu, nemoj je gledati kao konačnu, kod većine se ta cena može korigovati.
Kad sam tražio ponudu ranije, dobio sam od jednog ponuđača prevoz i ugradnju u ponudi u iznosu od 3500 EUR, što je bilo smešno. Neko je radio ponudu i računao po automatizmu procentualno a ne neku realnu cenu. To je bila prva stavka na kojoj sam mogao da korigujem ponudu.
Na kraju nisam ni kupio prozore, još su na čekanju boljih vremena.
Od svih ovih spomenutih, meni su najbolje delovali prozori od Smaj produkta.
Jedna od promena u zadnjih par godina je povećanje debljine prozora. Pogledaj ponudu prozora debljine 78, 88,92, pogotovu ako hoćeš trostruka stakla i ako ti cena nije na prvom mestu.
Ja sam ranije tražio ponude za drvo-Al prozore, gde je promena drveta sa smreke-jele na hrast-meranti uvećavala 10-20 % ukupnu cenu prozora, za drvene pretpostavljam da je reda 20-30 %. Zavisi i od konstrukcije.
Ako je proizvođač ozbiljniji, svi ti prozori su dobri (i kod predhodno spomenutih).
Glavno pitanje je odnos cena-kvalitet. Ako dobiješ ponudu, nemoj je gledati kao konačnu, kod većine se ta cena može korigovati.
Kad sam tražio ponudu ranije, dobio sam od jednog ponuđača prevoz i ugradnju u ponudi u iznosu od 3500 EUR, što je bilo smešno. Neko je radio ponudu i računao po automatizmu procentualno a ne neku realnu cenu. To je bila prva stavka na kojoj sam mogao da korigujem ponudu.
Na kraju nisam ni kupio prozore, još su na čekanju boljih vremena.
Od svih ovih spomenutih, meni su najbolje delovali prozori od Smaj produkta.
Jedna od promena u zadnjih par godina je povećanje debljine prozora. Pogledaj ponudu prozora debljine 78, 88,92, pogotovu ako hoćeš trostruka stakla i ako ti cena nije na prvom mestu.
Last edited by DataS on 29 Jun 2018 18:02, edited 1 time in total.
To je kod vas u HR toliko obiljno?
Sa stajališta građanina neke od civiliziranih Europskih država (pr. Njemačka, Å vedska) - nije. Zato jer još uvijek ima priličan postotak gradnje bez dozvole. U stvari manje je to gradnja potpuno bez dozvole, a više odstupanje od onog što je projektom definirano. Dakle npr., investitor ima projekt ali u toku gradnje mu sine da bi nešto mogao promijeniti pa to napravi. Međutim to postaje sve veći problem jer da bi prošlo na tehničkom pregledu to treba popratiti i promjenom dokumentacije. Onda to najčešće odradi arhitekt (to je za manje objekte kao što su obiteljske kuće), a instalacije (voda, struja i strojarstvo) rijetko traže iako je svakom jasno da je i tu došlo do promjene. Recimo da smo (moja procjena) negdje na 70% po zakonu s tendencijom porasta, a u ostalih 30% možemo potrpati izmjene i dopune projekta koje nadležni traže ali većinom samo arhitektonski kao što već napisah. Sve manje je gradnje bez kakve - takve dozvole ali mislim da je još uvijek ima. Kod nas zadnjih godina traje legalizacija kuća građenih bez dozvole (pod parolom da se ljudima ne ruši što su napravili ali da se ipak uzmu novci). Rezultat je da i danas ima ljudi koji grade nadajući se nekoj novoj legalizaciji (jeftinije je, a i možeš napraviti što si zamislio bez ograničenja koje ti zakon nameće). Nemam ja o tome konkretna saznanja ali kad vidim gdje se gradi, teško mogu zamisliti da je legalno. Nekome nisu legalizirali već srušili ali to je moralo zaista biti na mjestu gdje nije smjelo ili nesretnik nije bio nečiji rođak. To je tako u državama u kojima već tradicionalno (od raspada Austrougarske pa na ovamo) ne postoji navika poštivanja zakona. Stotinu prođe u tom nepoštovanju dobro, a stoprvi naje.. i ne može se žaliti. Jel radio po zakonu? Nije.
Å to se tiče prozora, kod nas postoji tehnički propis koji definira faktore prolaza topline kroz dijelove vanjske ovojnice građevine, pa tako i prozora. Projektom ne bi smio biti odabran prozor koji ima lošiji faktor od dozvoljenog, pa zapravo nikad i njie (može se dogoditi lapsus). Ali što će se doista i ugraditi, e to je druga priča. Ako investitor npr. radi stanove za prodaju, on prirodno teži tome da ih napravi što jeftinije, a proda što skuplje. Zatim izvođač teži tome da naplati skuplji proizvod, a ugradi manje kvalitetan pa prema tome i jeftiniji. Ako nadzorni inženjer ne odradi svoj posao kako treba, a inspektor na tehničkom pregledu ne obrati pažnju na to, mogu proći i prozori koji imaju lošiji faktor od propisanog. Baš prozore je prilično teško "prozreti". laik ne može znati što je između stakala nekog dvostrukog ili trostrukog prozora kao niti koliko su brtve kvalitetne, a i stručnjak teško. E tu bi trebao doći do izražaja certifikat (ako je istinit).
Sa stajališta građanina neke od civiliziranih Europskih država (pr. Njemačka, Å vedska) - nije. Zato jer još uvijek ima priličan postotak gradnje bez dozvole. U stvari manje je to gradnja potpuno bez dozvole, a više odstupanje od onog što je projektom definirano. Dakle npr., investitor ima projekt ali u toku gradnje mu sine da bi nešto mogao promijeniti pa to napravi. Međutim to postaje sve veći problem jer da bi prošlo na tehničkom pregledu to treba popratiti i promjenom dokumentacije. Onda to najčešće odradi arhitekt (to je za manje objekte kao što su obiteljske kuće), a instalacije (voda, struja i strojarstvo) rijetko traže iako je svakom jasno da je i tu došlo do promjene. Recimo da smo (moja procjena) negdje na 70% po zakonu s tendencijom porasta, a u ostalih 30% možemo potrpati izmjene i dopune projekta koje nadležni traže ali većinom samo arhitektonski kao što već napisah. Sve manje je gradnje bez kakve - takve dozvole ali mislim da je još uvijek ima. Kod nas zadnjih godina traje legalizacija kuća građenih bez dozvole (pod parolom da se ljudima ne ruši što su napravili ali da se ipak uzmu novci). Rezultat je da i danas ima ljudi koji grade nadajući se nekoj novoj legalizaciji (jeftinije je, a i možeš napraviti što si zamislio bez ograničenja koje ti zakon nameće). Nemam ja o tome konkretna saznanja ali kad vidim gdje se gradi, teško mogu zamisliti da je legalno. Nekome nisu legalizirali već srušili ali to je moralo zaista biti na mjestu gdje nije smjelo ili nesretnik nije bio nečiji rođak. To je tako u državama u kojima već tradicionalno (od raspada Austrougarske pa na ovamo) ne postoji navika poštivanja zakona. Stotinu prođe u tom nepoštovanju dobro, a stoprvi naje.. i ne može se žaliti. Jel radio po zakonu? Nije.
Å to se tiče prozora, kod nas postoji tehnički propis koji definira faktore prolaza topline kroz dijelove vanjske ovojnice građevine, pa tako i prozora. Projektom ne bi smio biti odabran prozor koji ima lošiji faktor od dozvoljenog, pa zapravo nikad i njie (može se dogoditi lapsus). Ali što će se doista i ugraditi, e to je druga priča. Ako investitor npr. radi stanove za prodaju, on prirodno teži tome da ih napravi što jeftinije, a proda što skuplje. Zatim izvođač teži tome da naplati skuplji proizvod, a ugradi manje kvalitetan pa prema tome i jeftiniji. Ako nadzorni inženjer ne odradi svoj posao kako treba, a inspektor na tehničkom pregledu ne obrati pažnju na to, mogu proći i prozori koji imaju lošiji faktor od propisanog. Baš prozore je prilično teško "prozreti". laik ne može znati što je između stakala nekog dvostrukog ili trostrukog prozora kao niti koliko su brtve kvalitetne, a i stručnjak teško. E tu bi trebao doći do izražaja certifikat (ako je istinit).
Last edited by šantjer on 04 Jul 2018 19:33, edited 1 time in total.
Bas juce pricam sa jednim gradjevincem.
Kako sam ga ja razumeo u Srbiji na terenu mozda ne bi ni bilo problema ako se ugradi prozor bez certifikata u pogledu prolaza toplote. Izgleda tu gradjevinski inspektor kod tehnickog prijema ne bi pravio problem.
Ali mi se cini da bi najveci problem pravio protivpozarac ako ne bi imao crno na belo da je uradjeno ispitivanje za ne znam ni ja sta a u vezi je sa vatrom i pozarom.
Jel ima neko iskustva sa ovime u praksi?
Kako sam ga ja razumeo u Srbiji na terenu mozda ne bi ni bilo problema ako se ugradi prozor bez certifikata u pogledu prolaza toplote. Izgleda tu gradjevinski inspektor kod tehnickog prijema ne bi pravio problem.
Ali mi se cini da bi najveci problem pravio protivpozarac ako ne bi imao crno na belo da je uradjeno ispitivanje za ne znam ni ja sta a u vezi je sa vatrom i pozarom.
Jel ima neko iskustva sa ovime u praksi?
