Isti princip. Ucvrscena na uskom delu, ostatak slobodan i nezalepljen. Nisam primetio da je rekao bitnu sitnicu, posto mu je zljeb zatvoren sa bocnih strana, da mora da postoji prostor izmedju kraja zljeba i kraja pera. Barem 20% veci od ocekivane najvece dimenzije.
No mana svih tih krajeva je sto ce ceona daska kad tad da proviri, ili bude uza od ostatka stola. Zato sto drvo najmanje radi poduzno.
Jedina sitnica, iako ne izgledaju ovako elegantno, spoj sa mozdanicima kroz izduzenu rupu na peru je na duge staze bolja varijanta. Sad, duge staze su relativna kategorija, pricamo o 50 godina. Imam nekoliko dasaka za crtanje koje su pravljene ovako, otprilike te starosti one sa mozdanicima su u boljem stanju od onih bez.
Ma moze da prica ko sta hoce, i iza ovoga stojim, pravlenje ploce stola, ako nemas alat, i ne znas kako nije jednostavno.
Ko me ubedi u suprotno jeftino lako brzo (pokaze) ima od mene pkolon alat kolim je radio.
Na onom prvom videu (od zadnja dva koja je BR postavio) gdje čovjek izrađuje utor oblika lastinog repa (doduše skošenog ili klinastog ali to ovaj čas nije bitno) u dasci, on prvo napravi rezove pilom pa onda čisti dlijetom. Međutim ta daska je uska, oko 10 - ak centimetara, pa to može jer i pila i dlijeto mogu dohvatiti s jedne na drugu stranu daske ili barem od kraja do sredine. Ali kako će to napraviti u ploči stola koja je široka recimo 80cm do 1m pilom i dlijetom. Dakle isključivo ručnim alatom. Osim, naravno, ako koristi specijalnu blanju za to.
Na onom pak prvom videu kojeg je BR postavio je to rađeno glodalicom.
Dletom moze da se radi do 40-50 cm, ako imas paring dleto. Ako nemas, i ono moze da se napravi od starih nozeva za abrihter, kada postanu preuski.
Preko toga se radi ruter rendetom, ili improvizovano, alatom koji se zove babin zub, koji se napravi od parceta daske i dletom. Izbusis kosu rupu u dasci, pod nekih 45 stepeni, i u nju zaglavis dleto sa klinom. Moze da se napravi i tako sto stegnes dleto izmedju dve dascice sa vijcima za drvo.
Takodje ruter rende moze da se napravi za male pare. Recimo ovako.
Ovakvo rende, se napravi za sat vremena. Nije brzo kao fabricka, niti drizi jednako ostrinu, ali radi, za cenu jednog imbus kljuca na buvljaku, i pola eura srafova. Ako se na imbus jos doda granicnik za dubinu busenja burgijom, onaj prstenasti sa srafom, dobijes i mogucnost podesavanja tacne dubine, preko koje ne mozes da predjes.
Imbus uopste nije toliko besmisleno resenje kako se cini na prvi pogled. Ako je kvalitetan. Dobri imbusi imaju tvrdocu 56-58 rokvela. a material je slican Narex dletima. Kod nas ih ima po buvljacima za relativno male pare.
Prosle godine sam uzeo i ove, moslim da su 17 ili 19mm. Ideja je da napravim veliko ruter rende, asimetricno, sa jednim krajem dugackim barem 35cm, za tesarske poslove. Pisao sam vec negde o tome po forumu. Ali ne stizem.
Ok. Mislim da mi je jasno.
Kod dužih utora (kao za stol) bočne stranice se ne mogu urezati pilom pa da bi se onda dlijetom dublo. To znači da se to radi (jedino što mi pada na pamet) dlijetom uz neku vodilicu koja ima nagib koliki je i nagib bočne plohe uzdužnog lastinog repa. Stegne se uz rub budućeg utora i mic po mic zasijeca dlijetom jedna strana utora. Ta vodilica bi trebala imati i odgovarajuću visinu da se dlijeto većom dužinom prisloni uz nju radi točnosti. Pila uopće ne treba. Sve se radi dlijetom. Jel točna ova moja interpretacija?
Ovaj alatić "babin zub" sam prvi put vidio kad ga je Bole prezentirao u svojoj temi "Najzad i ja". Meni se čini da s tim ne možeš dohvatiti u kutove utora jer su u slučaju lastinog repa špicasti, a ne pravi, međutim obzirom da njih dvojica to rade , znači da može.
Kut je kod lastinog repa od (koliko nalazim po literaturi) nekih 7 do 10 stupnjeva) što znači da se na nekih recimo 18mm dubine utora, njegovo dno širi za 3mm na svaku stranu što se ovim "zubom" može dohvatiti. Opet pitam: jesam li u pravu?
E sad dok ovo pišem pada mi na pamet još nešto u vezi zuba općenito. Gore sam bubnuo dubinu utora. Obzirom da "zub" ima relativno malu površinu baze koja naliježe na obradak, da li je moguće da kad se oštrica spusti dublje počne zapinjati i izvrtati se zato što je poluga sile koja mu kontrira veća?
Gresis po pitanju secenja bocnih stranica. One mogu da se iseku testerom, ma koliko bio zljeb dugacak. Znam neke koji koriste testeru za stepenice, ja koristim obicnu testeru sa ledjima. Uz parce drveta kod koga je bocna strana pod nagibom lastinog repa, koje sluzi kao vodjica. Prednost testere sa ledjima je sto vodjicu postavis tacno na ivicu, a mana testere za stepenista je sto vodjica mora da se osmakne za debljinu bocne strane testere. Sve ostalo, manje vise. Testera za stepeniste ima granicnik dubine secenja, ako koristis testeru sa ledjima, jedini granicnik dubine je oko.
Moze i dletom, uz vodjicu, posto se sredina izvadi nekom drugom metodom. Stanley je imao Dado renda, a takvih ima i drvenih, i na kraju, opet mogu da se naprave. Izgledaju kao rabet renda, ili renda za ramena, samo sto na obe bocne strane imaju secivo, koje sece bocne strane. A moze i to dletom, uz vise truda, i prilicno sporo.
Rende za zenski deo kliznog lastinog reopa je jako retko. Ne da ne postoje resenja, ali se ne vidjaju cesto.
Sad na suprotnu stranu. Kada neko nema rende za muski deo lastinog repa, onda lastin rep moze da se uradi sablonom i dletom. Ramena se zaseku testerom, pa se do tih ramena sve skida dletom po sablonu. Sporo do zla boga, ali moze da se postigne prilicno precizan lastin rep. A i vodjica je opet ona ista, postavljena malo drugacije uz dodatnu letvu, ili dasku.
Babinim zubom itekako mozes da dohvatis u uglove, ako lastin rep nije preuzak. Babin zub ne moras samo da vodis uzdusno po zljebiu, mozes i da ga zakrenes, a onda dohvati i cosak.
Dakle, jesi u pravu.
Dubina zavisi od toga sta pravis. Generalno, ja se drzim nekog starog pravila da ne treba da bude veca od 1/3 debljine materijala. Ako radis biocnu stranu police za knjige, koja je debela 18mm, lastine repove ces upustiti samo 6mm. Na kusacima za dasku stola, debelu 5cm, 18mm moze da prodje.
Sto se tice kraka poluge, kod ruter rendeta nema veze, posto je krak izmedju tacaka u kojima pritiskas rende, i prednjeg kraja rendeta obicno duzi od dubine na kojoj radis. Onda mozes da manje pritiskas nego sto guras. Cak i kada je dubina veca, vise pritisnes, pa opet isto. A i babin zub, i ruter rende mogu da dobiju veliku podlogu, koja drasticno smanjuje podizanje. No, obrati paznju na jos jednu sitnicu. Sila kojom guras nije prevelika, posto ne radis celu dubinu iz jednog prolaza, nego iz vise. U svakom prolazu skines recimo 0.5 mm, pa pomeris secivo nadole za sledeci. Velika prednost kiupovnih ruter renda je sto je to pomeranje na sraf, pa ide kontrolisanije.
Ako pogledas gore, videces da sam pomenuo i granicnik dubine, koji postavis na vertikalni deo seciva kod ruter rendeta, da bi na kraju, svi zljebovi imali konstantnu dubinu.
Postoji jos jedna sitnica koju se ne secam da je neko pomenuo. dno muskog dela lastinog repa ne ide do dna zljeba, vec iznad njega. Prakticno spoj drze bocne strane i ramena, a ne dno.
E sad, kad to pomenuh, da malo skocim sa stolova na druge teme. Posto je tem,a vec otisla u nesto vise.
Recimo, jedno od mesta gde dugacki lastin rep sedne kao budali samar su police. Ako se korpus ormana napravi sa klasicnim spojevima pod 90, lastinim repom, onda nema elegantnijeg resenja, nego i same police postaviti na lastin rep. Glavna prednost je sto nemas nikakav vezni element koji se vidi. A da bi se ustedelo vreme, veci deo police moze da bude oslonjem u prost zljeb, samo se na prednjem kraju napravi klinasti lastin rep za zadnjih 5-6 cm, koji veze policu za bocnu stranu korpusa.
Kada opteretis takvu policu, ona se krivljenjem nece rastaviti od bocne strane, nego ce ostati zajedno. Kod visih polica, prednost je sto osigurava i stranu korpusa od izvijanja usled tezine koju nosi. A i sama polica kao i strana korpusa mogu da budu tanji, zato sto su medjusobno ukruceni. A ovakav spoj se i dodatno lepi, posto su sva vlakna i godovi na celom korpusu orijentisani u istom pravcu.
Ako stignem, posto mi je vreme najredji resurs, probacu sutra da napravim koju skicu rukom, da bi bilo jasnije o cemu se radi.
sasasasa wrote:...
Mbole - od mene ima dosta testera od Pilane, ali su dosta loše. Pretanke, slabog kvaliteta... Možeš ih koristiti na čamovini ali to je to.
To sto su tanke je prednost.
Naravno ako nisu previse mekane.
@momirz - kupujemprodajem nije bas moj fah. Jednostavno volim da opipam i uzivo vidim ono sto kupujem, osim ako sam to vec drzao u ruci i znam tacno sta je. Plus, obicno je od 5 ovakvih testerica jedna ravna (tacno tako je izgledalo kad sam kupovao ovakvu lux-ovu).
Plus... naruci, pa cekaj da stigne, pa do otprilike 5 popodne nema kuci nikog...
ma i ja ne volim da kupujen jeftino dok ne pipnem.
Ovde sam uzeo 3, racunam Jeftinije nego izlazak u kafanu 300 din posta plus 425 testera ako ne valja moze u scraper.
Al valjaju, sve tri su ok, naravno moras da ih doteras bas kao i LUX.
JBG moje rade i na orahu tresnji bagremu.
Da se razumemo nije veritas daleko od Lie Nielsen ali za te pare ...
Da pomenem Staljina u vezi T34 "ima neki kvalitet u kvantitetu"
Jeste prosto ali..
Nisam probao testere u istom rangu pa ne mogu 100% da budem objektivan , ali Veritas Rip Carcass 12 ppi i LN Tapered Dovetail 15 ppi su k'o nebo i zemlja. LN seče k'o žilet dok Veritas , iako sa manje zbua, sporije radi. Na čamovini Veritas mnogo zaglavljuje, pogotovo odmah nakon kupovine (pretpostavljam da nije skinut "bur" sa ivica zuba. Na bukvi radi bolje, ali opet, LN je avion za njega. Jeste, 0.15 naspram 0.20 platne je velika razlika.
BR wrote:Imbus uopste nije toliko besmisleno resenje kako se cini na prvi pogled. Ako je kvalitetan. Dobri imbusi imaju tvrdocu 56-58 rokvela. a material je slican Narex dletima. Kod nas ih ima po buvljacima za relativno male pare.
Prosle godine sam uzeo i ove, moslim da su 17 ili 19mm. Ideja je da napravim veliko ruter rende, asimetricno, sa jednim krajem dugackim barem 35cm, za tesarske poslove. Pisao sam vec negde o tome po forumu. Ali ne stizem.