Borise, u pravu si, to je upravo opis konstrukcije koji sam postavio gore.
art of wood wrote:ovde se prica izgleda da bi se pricalo. ajde prvo ovako nemora ta skupa folija od 60din m2
trska 5cm presovana kosata 2 evra za m2 i za tvoju imformaciju u nju ne ulazre misevi i insekti to je provereno o tome netreba diskutovsati godine upotrebe govore u prilog tome ,a svu trsku izvozimo jer je to los materijal i sva ode u zapadnu evropu jer oni nemaju miseva :smejanje:
gips kosta 275 din m2 a OSB ploca 400 i neki din .gips ne ogranicavaju spojevi jer se bandaziraju i gpsuju nema otpada ...osb ploca ?
za gips taqkodje postoje profili koji resavaju sav problem postavljanja kostura bez po muke uz minimum alata .
radio sam i jedno i drugo imama iskustva tako da nepricam pausalno ni o cenama ni o poslu
tako da mislim da treba baratati cinjenicama
takodje covek nesto zeli nemozes ga ubediti da uradi kako ti hoces ,ja sam samo spomenuo da izolacija ako je vec stavlja bolje da ide na gips ili osb plocu nego ispod nje ,lakse je i tako se radi .ako nekad zatvori terasu a ne satavi tu skupu foliju

onda ce se verovatno popeti na krov skinuti ventilacioni crep i ocas posla staviti je .jer kondezacija se najmanje manifestuje u objektima tipa zatvorena terasa :smejanje: tu su temperaturne razlike najmanje
i ako ce mo vec o normama i propisima gradja se prvo podasca pa se tek onda stavlju letve tako da i nema potrebe za svim onim o cemu smo pisali
Vrlo je lepo sto dajes savete o materiji o kojoj nemas nikakva znanja. Prvo nisi ni procitao projektni zadatak, koji je vrlo jasan, a to je da se vide rogovi, a poznavanje tehnickih karakteristika materijala je jos losije. U nekoj skoli se to zove sedi jedan.
Ulazni zahtvi su da se opsivka sa donj strane nalazi izmdju rogova, postavljenih na rastojanju od 60 cm. Proizvodjaci gipsa, u tehnickim opisima daju maksimalni raspon podkonstukcije za opterecenja manja od 30 kg/m2 od 420 mm, i to za dvoslojnu plocu od 12mm, u mnogo povoljnijem slucaju kontinualnog opterecenja nego sto je to ovde slucaj. Ako je raspon rogova 60cm, siina gips kartonske ploce bi bila 50 cm, sto je vec vece od ogranicenja koje je proizvodjac postavio za dvoslojnu plocu. Da postavi gips po tvom savetu, automatski bi dobio tavanicu koja bi se ulegla, cak i u najidealnijim uslovima.
Sa jednoslojnom plocom, i spoljnim montiranjem, najveci raspon izmedju oslonaca ne bi trebao da bude veci od 25 cm, i to samo na oovu aproksimacije, zato sto proizvodjac gips kartonskih ploca ne predvidja takav nacin montaze, niti je gips katonska ploca predvidjena za tako nesto. Prakticno, da bi cela prica stajala, iznad gips kartonske ploce, mora da se postavi dodatni poduzni nosac, na polovini raposna izmedju rogova, ili da se nosenje gipsa resava poprecnim nosacima, koji idu od roga do roga, sto je tek zurka bez kraja.
Ajmo malo o trsci, posto o njoj postoji jako mnogo zabluda.
Trska je sve osim sto je dobar izolacioni materijal. Cak po striktnoj definiciji izolacionog materijala, trska to nije. Jedina prednost trske i razlog zasto se ona koristi u zemljama Zapadne Evrope je to sto trska ima nulti uticaj na emisiju CO2. Apsolutno ni jedna druga karakteristika trske ne opavdava njemo koriscenje.
O izolacionim sposobnostima trske postoji nekoliko istrazivanja, ali ajmo da kao referentna uzmemo litvanska, estonska, finska i engleska. Koeficient provodljivosti trske, u litvanskom istrazivanju, koje je najpovoljnije za trsku kao izolacioni materijal j 0.085 W/(Mk). Kamena vuna ima koeficient 0.035 W/(Mk). Prakicno, po litvanskim testovima, koj je izveo Vilnius Gediminas Technical University, da bi trska obezbedila jednaku izolaciju kao i kamena vina, mora da bude 2.42 puta deblja.
No, estonska ispitivanja, sa zidovima razlicitih debljina, daju jos gore podatke. Samo je panel, debljine 38cm od trske zadovoljio uslove postavljne standandadima, a koji se ispunjavaju sa 10 cm kamene vune.
Britanski standardi su prihvatili odnos 3:1 za trsku prema kamnoj vuni, pa posto je to neka srednja vrednost, da je pihvatimo. No, da bi smo dobili uobicajene uslove standardnog projekta u Srbiji, za izolaciju zidova nam treba 25cm trske, bez ijednog drugog sloja, za krov 30, pa nadalje, u zavisnosti od konstruktivnih i projektantskih resenja objekta.
A onda dolazimo do ozbiljnih problema sa trskom. Trsku ne napadaju misevi i insekti, no oni je koriste kao idealnu zivotnu sredinu, mnogo prijatniju od kamene vune. Ptice takodje prave gnjezda od nje, a i najmanji prodor vod dovodi do pojav budji, za sta je trska idealna sredina.
I na kraju najozbiljniji problem, a to je pozarna otponost trske koja je nepostojeca.
Problmi koriscenjem trske se resavaju obaveznim zatvaranjem trske unutar slojeva zida, ona se ne koristi na vtrenim fasadama, ali oni pamtni je jednostavno zaobidju. Da nije misije CO2, koja je ozbiljan poblem u zemljama Zapadne evrope, koje su svoje kvote emisije odavno potrosile, trska se ne bi koristila ni za sta, osim pivremnih objekata u etno stilu.