Sobna vrata
pa dok ne naleti na vlagu bice ok, a kad naleti onda postaje veselo, mada je za sobnu vratu malo verovatno da se ozbiljno navlazi i da imas problemaMR47 wrote:Å to mislite o cjevastoj iverici kao ispuni?Da li može postojati opasnost od bubrenja?
Last edited by dikar on 06 Jan 2014 18:23, edited 1 time in total.
Ajd pajja daj nešto predloži a da nije saće ili je nužno da bude?Mislio sam na raster od jelovih štafni,pa niko nije bio zadovoljan time.Kako da onda napravim sobna vrata?Svi govore da se drvo krivi,ali ni vrata sa saćastom ispunom nisu 100% u redu,koja god sam gledao.Drugo,ako i stavim saće,jel mogu na to ići sa orahovim daščicama debljine 8 mm?Molim prijedloge.
Vrata sa ispunom nisu u redu zato sto ih cesto prave od sirovog materijala.
Ako je materijal kako treba, ta vrata se svode na klasican ram, samo sto umesto da stavljas dasku (tablicu) u sredinu, stavljas sace i oblazes nekim sperom, lesonitom, sta vec imas od plocastog materijala.
Ispuna od saca, sluzi ukruti vrata, to jest da tanka obloga ne vibrira. Izmedju ostalog svrha joj je upravo i zvucna izolacija, posto velike ploce "zvone".
Kod svih konstrukcija vrata, ram se pravi kako bi se sprecila promena dimenzija zbog sirenja/skupljanja drveta usled promene vlage u vazduhu, odnosno u drvetu. Drvo jako slabo radi duz godova, ali veoma radi popreko na godove. Zato ram ide svuda duz ivica tako da je duzina svake letve duz godova, a popreko na godove je tanko pa sirenje/skupljanje ima minimalni efekat.
E sad, ti bi malo da eksperimentises, i da zaobidjes klasicne konstrukcije koje su dokazane.
nemam nista protiv, cak podrzavam, ali moras onda biti spreman i na to da pogresis.
To sto samo ubacis neku vunu ili stiropor ili sta god izmedju letvi nece bas da radi. Ta ispuna mora da bude cvrsto spojena sa povrsinom vrata, kako joj ne bi dala da vibrira.
Ako je samo "ubacena" izmedju bez obzira koliko tvrdo, ceo sendvic se ne ponasa kao jedan debeo komad, vec kao rezonantna kutija, doduse malo dampovana ispunom. Kada vazdusni pritisak "gurne" jednu stranu, drugu nista ne drzi da ne ode napolje, i prenese zvuk. ako je ispuna povezana sa obe strane, ona se ponasa kao amortizer/opruga, pa ne da drugoj strani da ode.
Jedna varijanta koja mi pada na pamet je da pravis resetku, vertikalne letve u tvom slucaju. Posto si rastavio letve, odnosno one imaju mesta da se svaka za sebe siri, izbegao si problem sa promenom dimenzije. Preko tih letvi mozes da popreko zalepis te letvice od 5-8mm. Mozes i da recimo prvo zalepis tanak sper na ram, pa onda na njega da lepis letvice sto ce dodatno ukrutiti vrata i dati ti lepu podlogu za lepljenje furnira.
No i dalje ti ostaje problem "zvonjave", koji nisam bas isguran kako bi mogao da se efikasno resi. Mozda da izmedju letvi ubacis neki stiropor ili PUR penu, ali tu ispunu moras da zalepis za povrsinu (sper ili letvice).
Ko sto rekoh, ovo je samo ideja, i nema nikakve garancije da ce na kraju funkcionisati kako treba.
Ako je materijal kako treba, ta vrata se svode na klasican ram, samo sto umesto da stavljas dasku (tablicu) u sredinu, stavljas sace i oblazes nekim sperom, lesonitom, sta vec imas od plocastog materijala.
Ispuna od saca, sluzi ukruti vrata, to jest da tanka obloga ne vibrira. Izmedju ostalog svrha joj je upravo i zvucna izolacija, posto velike ploce "zvone".
Kod svih konstrukcija vrata, ram se pravi kako bi se sprecila promena dimenzija zbog sirenja/skupljanja drveta usled promene vlage u vazduhu, odnosno u drvetu. Drvo jako slabo radi duz godova, ali veoma radi popreko na godove. Zato ram ide svuda duz ivica tako da je duzina svake letve duz godova, a popreko na godove je tanko pa sirenje/skupljanje ima minimalni efekat.
E sad, ti bi malo da eksperimentises, i da zaobidjes klasicne konstrukcije koje su dokazane.
nemam nista protiv, cak podrzavam, ali moras onda biti spreman i na to da pogresis.
To sto samo ubacis neku vunu ili stiropor ili sta god izmedju letvi nece bas da radi. Ta ispuna mora da bude cvrsto spojena sa povrsinom vrata, kako joj ne bi dala da vibrira.
Ako je samo "ubacena" izmedju bez obzira koliko tvrdo, ceo sendvic se ne ponasa kao jedan debeo komad, vec kao rezonantna kutija, doduse malo dampovana ispunom. Kada vazdusni pritisak "gurne" jednu stranu, drugu nista ne drzi da ne ode napolje, i prenese zvuk. ako je ispuna povezana sa obe strane, ona se ponasa kao amortizer/opruga, pa ne da drugoj strani da ode.
Jedna varijanta koja mi pada na pamet je da pravis resetku, vertikalne letve u tvom slucaju. Posto si rastavio letve, odnosno one imaju mesta da se svaka za sebe siri, izbegao si problem sa promenom dimenzije. Preko tih letvi mozes da popreko zalepis te letvice od 5-8mm. Mozes i da recimo prvo zalepis tanak sper na ram, pa onda na njega da lepis letvice sto ce dodatno ukrutiti vrata i dati ti lepu podlogu za lepljenje furnira.
No i dalje ti ostaje problem "zvonjave", koji nisam bas isguran kako bi mogao da se efikasno resi. Mozda da izmedju letvi ubacis neki stiropor ili PUR penu, ali tu ispunu moras da zalepis za povrsinu (sper ili letvice).
Ko sto rekoh, ovo je samo ideja, i nema nikakve garancije da ce na kraju funkcionisati kako treba.
I stiropor mozes da zalepis (odgovarajucim lepkom koji je za njega namenjen, ne znam tacno kako se zove).
PUR pena je mozda bolja kao zvucni izolator (nisam siguran), ali je malo problematicna za izradu. Kako ces istovremeno zalepiti sper ili letvice i nalivati penu?
Mozda da busis rupe kroz gornju i donju letvu tako da budu izmedju vertikalnih, pa da je ubrizgavas nakon sto je cela drvena konstrukcija sastavljana i zalepljena, ali iskreno, ja se ne bih usudio, posto cak i uz niskoekspandirajucu penu, treba dosta tacna racunica koliko da je ulijes da ne bi sve razvalila.
Ja bih licno isao prvo sa tankim sperom. Tako dobijes lepo zatvorenu, cvrstu i mirnu kostrukciju, i lepu veliku povrsinu za lepljenje furnira/letvica koji su u sustini vise dekoracija.
PUR pena je mozda bolja kao zvucni izolator (nisam siguran), ali je malo problematicna za izradu. Kako ces istovremeno zalepiti sper ili letvice i nalivati penu?
Mozda da busis rupe kroz gornju i donju letvu tako da budu izmedju vertikalnih, pa da je ubrizgavas nakon sto je cela drvena konstrukcija sastavljana i zalepljena, ali iskreno, ja se ne bih usudio, posto cak i uz niskoekspandirajucu penu, treba dosta tacna racunica koliko da je ulijes da ne bi sve razvalila.
Ja bih licno isao prvo sa tankim sperom. Tako dobijes lepo zatvorenu, cvrstu i mirnu kostrukciju, i lepu veliku povrsinu za lepljenje furnira/letvica koji su u sustini vise dekoracija.
Mislim da tako kao sto si zamislio, sa 8mm debelim orahom cela stvar nece raditi. Na takvoj konstrukciji nema nicega sto ce da prihvati i sakrije deformacije oraha kojim su vrata oblozena. 8 mm debeli fuurnir ce se mnogo vise ponasati kao daska nego kao furnir. Kada napravis ta vrata moras da racunas da ce orahova obloga dilatirati 3-4% poprecno na dasku, sa promenom vlaznosti. Ako kucu grejes radijatorima, zimi vlaga moze da padne i na 20%, a leti moze da poraste i na 60-70%. Ako su ti daske siroke 100mm, zimi ces izmedju njih imati pukotine siroke 2-3mm, leti ce se one zatvoiti, ali ce obloga biti duza od zimske dimenzije za recimo 2cm. To koliko i kako osusis drvo pre neg sto pravis vrata na ovo nema nikakvog uticaja, drvo radi sa promenom temperature i vlage vazduha, i to ne mozes da izbegnes.
Jedno resenje ti je da uradis oblogu vrata od nekog stabilnog materijala, tipa medijapan, na koji ces zalepiti tanki orahov furnir, ne deblji od 2mm.
Ako hoces da radis konstrukciju sa punim materijalom, jedn resenje je da pravis klasicna panel vrata. U tom slucaju, spoljni ram stoji na mestu, i ima tacne dimenzije u svim uslovima, a ispuna j okacena o njega tako da radi. Svako drugo resenje te vodi samo u bacen rad i vreme.
Jedno resenje ti je da uradis oblogu vrata od nekog stabilnog materijala, tipa medijapan, na koji ces zalepiti tanki orahov furnir, ne deblji od 2mm.
Ako hoces da radis konstrukciju sa punim materijalom, jedn resenje je da pravis klasicna panel vrata. U tom slucaju, spoljni ram stoji na mestu, i ima tacne dimenzije u svim uslovima, a ispuna j okacena o njega tako da radi. Svako drugo resenje te vodi samo u bacen rad i vreme.
Mene cesto neki razumeju kao nekog negativca u komentarima, medjutim stvar je u tome sto nikome ne zelim da ulivam laznu nadu. Tacno je da je danas sve moguce, ni pre 30 godina niko nije verovao da ce mobilni telefon imati svako dete u dzepu... ali pronalasci se ne desavaju tako cesto.
Pa ovako... kod nas ljudi po Dunavu i Savi voze glisere, pa su neki naletali na balvane nasisane vodom koji su plutali ispod povrsine vode i naravno, dolazilo je do havarija i razbijanja. A stare siklje su preko tih prepreka prelazile kao od sale i bez ostecenja.
Zasto vam ovo pricam ? Zato sto ne vredi mnogo izmisljati toplu vodu. Vrata ljudi izradjuju od vajkada i treba respektovati vekovna iskustva, kako materijale tako i nacine izrade. Ima danas i plasticnih i metalnih vrata, ali drvena su i dalje zakon.
Kad se na forumu javi neko ko nema nikakvog iskustva, a ima neku zamisao za koju misli da ce je lako ostvariti, potrebno mu je objasnjavati pocev od karakteristika materijala i susenja drveta, do lepkova i lakiranja. Tu ima mnogo toga da se prica, iako sve to izgleda prosto. Ta zamisao moze da uspe i da ispadnu dobra vrata, ali su male sanse. Orah ce na primer da se krivi na mestu gde je presecen na cvoru ili blizu njega. Ako nije dobro suv, mozes ocekivati da ce se skupljati, narocito po sirini i da se kasnije mogu javiti i pukotine. Lepljenje velikih povrsina prirucnim sredstvima je takodje problematicno. Drvo radi ne samo pri grejanju zimi, vec i bez toga, na primer u aprilu-maju kad krece vegetacija, nije to bas toliko mrtvo kao sto ljudi misle.
I da ne nabrajam dalje. Punjenje pregradnih vrata (stiroporom i kamenom vunom) nije potrebno, sace je druga stvar. Ostalo sam ranije napisao, da se ne ponavljam.
Pa ovako... kod nas ljudi po Dunavu i Savi voze glisere, pa su neki naletali na balvane nasisane vodom koji su plutali ispod povrsine vode i naravno, dolazilo je do havarija i razbijanja. A stare siklje su preko tih prepreka prelazile kao od sale i bez ostecenja.
Zasto vam ovo pricam ? Zato sto ne vredi mnogo izmisljati toplu vodu. Vrata ljudi izradjuju od vajkada i treba respektovati vekovna iskustva, kako materijale tako i nacine izrade. Ima danas i plasticnih i metalnih vrata, ali drvena su i dalje zakon.
Kad se na forumu javi neko ko nema nikakvog iskustva, a ima neku zamisao za koju misli da ce je lako ostvariti, potrebno mu je objasnjavati pocev od karakteristika materijala i susenja drveta, do lepkova i lakiranja. Tu ima mnogo toga da se prica, iako sve to izgleda prosto. Ta zamisao moze da uspe i da ispadnu dobra vrata, ali su male sanse. Orah ce na primer da se krivi na mestu gde je presecen na cvoru ili blizu njega. Ako nije dobro suv, mozes ocekivati da ce se skupljati, narocito po sirini i da se kasnije mogu javiti i pukotine. Lepljenje velikih povrsina prirucnim sredstvima je takodje problematicno. Drvo radi ne samo pri grejanju zimi, vec i bez toga, na primer u aprilu-maju kad krece vegetacija, nije to bas toliko mrtvo kao sto ljudi misle.
I da ne nabrajam dalje. Punjenje pregradnih vrata (stiroporom i kamenom vunom) nije potrebno, sace je druga stvar. Ostalo sam ranije napisao, da se ne ponavljam.
Last edited by Pezzo on 07 Jan 2014 15:54, edited 1 time in total.
Shvaćam ja sve,mada "plivam uzvodno" neki bi rekli,samo imam neke ideje koje bi možda mogle biti u redu.Ako nikak drugačije,stavit ću jelov ram i saće,kad baš treba,MDF i na to neki "furnir".Bio sam u ZG ove dane i viđao dosta vrata netipične izrade da se tako izrazim.Kod nekih su krila bila puna od MDF-a,dosta je bilo sa ispunom od cjevaste iverice,a jako malo sam vidio sa saćem.Kako se to ponaša?I još jedno pitanje.Vidio sam dosta ulaznih vrata koja su sljepljena poput jedne ploče.Mislim da tu nebi bilo kruha,jer to dosta ode u širinu?