Prizvodnja piljevine
- vladimir0011
- Zarezivač olovaka
- Posts: 10
- Joined: 07 Apr 2012 08:54
U svemu sto ste napisali ima istine.
Pre nego sto sam se upustio u razmisljanje o proizvodnji peleta dobro sam istrazio trziste, proizvodjace a i potencijalne kupce. Prvo, ljudi u Srbiji prave pelet od svega i svacega i prodaju ga po 140-170e po toni (koriste meko drvo, koru od drveta, piljevinu od iverice koja sadrzi lepak itd.), takav pelet je jako loseg kvaliteta i ko ga kupi jednom, ne verujem da ce ponovo. Opet sa druge strane zbog finansija ljudi gledaju sto jeftinije da prodju pa kupuje i takav pelet i kupovace ga i ubuduce. Svaka roba ima svog kupca. Ja cu se licno bazirati na proizvodnju visoko kvalitetnog peleta koji zadovoljava standarde Eu ( DIN plus standard) i koji bez problema moze da se izvozi u zemlje EU. Takav pelet u nekim zemljama Evrope kosta i do 300e po toni i verovali ili ne prodaje se. Sve sto sam Vam naveo je iz istrazivanja i kontaktiranja potencijalnih kupaca u Evropi. Sto se tice piljevine, tu nastaje veliki problem, kako zbog nedostatka onih koji prodaju piljevinu tako i samog kvaliteta piljevine. Iz svega sto sam do sada zakljucio najjeftinija a najbolja varijanta za dobijanje kvalitetne piljevine jeste kupovina sume, seca, mlevenje i susenje piljevine sto cu na kraju i ja uraditi. Za pocetak planirani kapacitet je 500kg/h a investicija je oko 60000e koja mi se po biznis planu vraca vec u prvoj godini.
Pre nego sto sam se upustio u razmisljanje o proizvodnji peleta dobro sam istrazio trziste, proizvodjace a i potencijalne kupce. Prvo, ljudi u Srbiji prave pelet od svega i svacega i prodaju ga po 140-170e po toni (koriste meko drvo, koru od drveta, piljevinu od iverice koja sadrzi lepak itd.), takav pelet je jako loseg kvaliteta i ko ga kupi jednom, ne verujem da ce ponovo. Opet sa druge strane zbog finansija ljudi gledaju sto jeftinije da prodju pa kupuje i takav pelet i kupovace ga i ubuduce. Svaka roba ima svog kupca. Ja cu se licno bazirati na proizvodnju visoko kvalitetnog peleta koji zadovoljava standarde Eu ( DIN plus standard) i koji bez problema moze da se izvozi u zemlje EU. Takav pelet u nekim zemljama Evrope kosta i do 300e po toni i verovali ili ne prodaje se. Sve sto sam Vam naveo je iz istrazivanja i kontaktiranja potencijalnih kupaca u Evropi. Sto se tice piljevine, tu nastaje veliki problem, kako zbog nedostatka onih koji prodaju piljevinu tako i samog kvaliteta piljevine. Iz svega sto sam do sada zakljucio najjeftinija a najbolja varijanta za dobijanje kvalitetne piljevine jeste kupovina sume, seca, mlevenje i susenje piljevine sto cu na kraju i ja uraditi. Za pocetak planirani kapacitet je 500kg/h a investicija je oko 60000e koja mi se po biznis planu vraca vec u prvoj godini.
Bit je u tome da se pelete rade od otpadnog materijala ali zdravog i bez dodataka kao što su ljepila i sl. Dakle čista drvna masa ali ona koja se ne može iskoristiti u plemenitije svrhe. Čini mi se velika šteta trošiti primarnu energiju da bi se npr. zdrava bukva usitnila na veličinu kikirikija kad može goriti i u obliku cjepanica. Jedina prednost peleta u tom slučaju je u mogućnosti automatskog rada takvih peći.
Onu drugu prednost koja je i bila osnova za pojavljivanje takvog oblika goriva, a to je iskorištavanje drvne mase za čiji je nastanak već potrošena energija u fazi izrade nečega drugog (namještaj, daske u pilani, okresine tj. grane u šumi) si izgubio.
Onu drugu prednost koja je i bila osnova za pojavljivanje takvog oblika goriva, a to je iskorištavanje drvne mase za čiji je nastanak već potrošena energija u fazi izrade nečega drugog (namještaj, daske u pilani, okresine tj. grane u šumi) si izgubio.
Vladimire,
proizvodnja drvene mase za pelet (od drveca) se isplati najvise firmama koje se bave eksploatacijom suma jer (u svijetu, kod nas nisam siguran mada su sve stroziji) su oni obavezni ocistiti granje za sobom koje im nije iskoristivo u druge svrhe i potom zasaditi nove zasade! To se ne isplati raditi usluzno zbog uglavnom nepristupacnih terena i skupe mehanizacije!
Drugi nacin ti je otkup piljevine ali to svi ozbiljniji, koji mogu zadovoljiti tvoje potrebe, koriste za grijanje hala i susara tako da ti ni to nije sigurno jer se oslanjas na nesiguran izvor osnovnog repromaterijala i nece ti proci na kreditnom odboru!
Treci nacin, koji bih ti ja preporucio, je koristenje drvnog otpada koji se dobija orezivanjem vocnjaka i vinograda! Tu imas mnogo prednosti a daleko je manja investicija u mehanizaciju potrebnu za sakupljanje! Sve ti odradi jedan traktor sa namjenskim prikljuckom koji ti granje balira! Osim toga to ti je u Srbiji siguran izvor drvene mase, a sa vocarima\vinogradarima ces se lako dogovoriti jer im kupis ono sto oni i onako bacaju, a i mnogo im olaksavas posao!!!
E sad u taj biznis plan koji hoces da proguras ubaci malo price oko zastite zivotne sredine i obnovljivim izvorima energije na to se sad svi primaju!!!
proizvodnja drvene mase za pelet (od drveca) se isplati najvise firmama koje se bave eksploatacijom suma jer (u svijetu, kod nas nisam siguran mada su sve stroziji) su oni obavezni ocistiti granje za sobom koje im nije iskoristivo u druge svrhe i potom zasaditi nove zasade! To se ne isplati raditi usluzno zbog uglavnom nepristupacnih terena i skupe mehanizacije!
Drugi nacin ti je otkup piljevine ali to svi ozbiljniji, koji mogu zadovoljiti tvoje potrebe, koriste za grijanje hala i susara tako da ti ni to nije sigurno jer se oslanjas na nesiguran izvor osnovnog repromaterijala i nece ti proci na kreditnom odboru!
Treci nacin, koji bih ti ja preporucio, je koristenje drvnog otpada koji se dobija orezivanjem vocnjaka i vinograda! Tu imas mnogo prednosti a daleko je manja investicija u mehanizaciju potrebnu za sakupljanje! Sve ti odradi jedan traktor sa namjenskim prikljuckom koji ti granje balira! Osim toga to ti je u Srbiji siguran izvor drvene mase, a sa vocarima\vinogradarima ces se lako dogovoriti jer im kupis ono sto oni i onako bacaju, a i mnogo im olaksavas posao!!!
E sad u taj biznis plan koji hoces da proguras ubaci malo price oko zastite zivotne sredine i obnovljivim izvorima energije na to se sad svi primaju!!!
Čini mi se da niti u EU ljudi netrče baš za nekom kvalitetom niti tamo necvjetaju ruže tolko kolko se priča.
Kako ti je rekao kolega Saša ovo da kupuješ po šumama bukvu i drobiš je najskuplji način ALI ti rekoh da se isplati ok.
Htio sam dodati da ovi kod nas drobe samo otpadno drvo koje neće skoro nitko znači već prešlo drvo oliti trulo doduše ima a i mora tu biti i zdravoga drveta ali sve šta se da prodati u trupcu sve prodaju u trupcu bilo za dasku bilo za cijepati ili zašta već.
A sa šumarima ili sa državom imati posla to je poglavlje za sebe vozio sam šumara i imao posla sa tim ljudima pa znam o čemu pričam.
Ja ti želim svu sreću u poslu nego ti dobronamjerno želim reći kao svi ovdje da to i nije med i mljeko kako su ti možda neki napričali.
Kako ti je rekao kolega Saša ovo da kupuješ po šumama bukvu i drobiš je najskuplji način ALI ti rekoh da se isplati ok.
Htio sam dodati da ovi kod nas drobe samo otpadno drvo koje neće skoro nitko znači već prešlo drvo oliti trulo doduše ima a i mora tu biti i zdravoga drveta ali sve šta se da prodati u trupcu sve prodaju u trupcu bilo za dasku bilo za cijepati ili zašta već.
A sa šumarima ili sa državom imati posla to je poglavlje za sebe vozio sam šumara i imao posla sa tim ljudima pa znam o čemu pričam.
Ja ti želim svu sreću u poslu nego ti dobronamjerno želim reći kao svi ovdje da to i nije med i mljeko kako su ti možda neki napričali.
Čovijek sniva a Bog realizira!
Evo jedan tekst o proizvodnji peleta.
Izvor RTS
Pelet polako postaje jedan od izvoznih aduta Srbije. Potražnja je tolika da bi moglo da se proda i 10 puta više.
U Srbiji je registrovano 20 proizvođaća peleta a rade, i to dobro, njih 17. Pelet izvoze najviše u Italiju, Sloveniju i Makedoniju, a tražnja premašuje sadašnje kapacitete 10 puta. Samo prošle godine izvozom peleta zarađeno je šest i po miliona evra.
"Svu proizvodnju peleta prodamo u Italiji. Sve poslove dogovorimo tokom leta, a ove godine i mnogo ljudi iz Srbije traži pelet. Proizvodimo 2.000 tona godišnje. Nadamo se da ćemo povećati proizvodnju", kaže Luana Karbone iz firme Benevento.
Pelet je energent koji se dobija od strugotine ili presovane piljevine. Sve više se koristi za grejanje, a Evropa potroši čak 80 odsto svetske proizvodnje.
Za proizvodnju peleta najviše se koriste bukovo drvo i topola, ali i četinari - jela i smreča. Od 600 hiljada kubika drva, koji su godišnje raspoloživi, na proizvodnju peleta ode šestina.
Samo prošle godine, tražnja na domaćem tržištu povećana je za 50 odsto.
Kao gorivo pelet je jeftiniji i čistiji od uglja i mazuta. "Dozvoljen pepeo je do 1,5 odsto. To znači, na jednu tonu peleta otprilike 10 do 15 kilograma pepela. To je zanemarljivo, praktično, sve izgori, nestane", objašnjava Dragan Mihailović iz Gota peletsa u Bajinoj Bašti.
"U odnosu na ukupan prirast i potrošnju drveta u ostalim segmentima, proizvodnja peleta ne predstavlja nikakav problem niti bilo kakvu pretnju šumskom fondu Srbije. Koriste se drvni ostaci u industriji pre svega iz proizvodnje u pilanama. Zahvaljujući upravo proizvodnji peleta, Srbija je očišćena od brojnih drvnih deponija", kaže profesor Branko Glavonjić.
Pokretanje posla je skupo, ali se veoma brzo isplati
U fabriku sa godišnjom proizvodnjom do 30 hiljada tona peleta treba investirati oko pet miliona evra. Najčešće se uz pomoć stranog kapitala otvaraju pogoni sa jednom ili dve proizvodne linije ili je to porodični posao.
"Å to se tiče proizvođača, oni nemaju neke podsticajne mere države kada je u pitanju proizvodnja. Međutim, s obzirom na to da se radi novi Akcioni plan za obnovljive izvore energije do 2020 godine u predlogu tog Akcionog plana će biti ugrađena posticajna mera kada je reč o potrošačima", kaže Glavonjić.
Najrazvijeniju proizvodnju peleta imaju skandinavske zemlje, a slede Nemačka, Austrija i zemlje Istočne Evrope.
Mozda ti bude interesantna informacija.Pretpostavljam da su relevantni podaci.
Pozdrav.
Izvor RTS
Pelet polako postaje jedan od izvoznih aduta Srbije. Potražnja je tolika da bi moglo da se proda i 10 puta više.
U Srbiji je registrovano 20 proizvođaća peleta a rade, i to dobro, njih 17. Pelet izvoze najviše u Italiju, Sloveniju i Makedoniju, a tražnja premašuje sadašnje kapacitete 10 puta. Samo prošle godine izvozom peleta zarađeno je šest i po miliona evra.
"Svu proizvodnju peleta prodamo u Italiji. Sve poslove dogovorimo tokom leta, a ove godine i mnogo ljudi iz Srbije traži pelet. Proizvodimo 2.000 tona godišnje. Nadamo se da ćemo povećati proizvodnju", kaže Luana Karbone iz firme Benevento.
Pelet je energent koji se dobija od strugotine ili presovane piljevine. Sve više se koristi za grejanje, a Evropa potroši čak 80 odsto svetske proizvodnje.
Za proizvodnju peleta najviše se koriste bukovo drvo i topola, ali i četinari - jela i smreča. Od 600 hiljada kubika drva, koji su godišnje raspoloživi, na proizvodnju peleta ode šestina.
Samo prošle godine, tražnja na domaćem tržištu povećana je za 50 odsto.
Kao gorivo pelet je jeftiniji i čistiji od uglja i mazuta. "Dozvoljen pepeo je do 1,5 odsto. To znači, na jednu tonu peleta otprilike 10 do 15 kilograma pepela. To je zanemarljivo, praktično, sve izgori, nestane", objašnjava Dragan Mihailović iz Gota peletsa u Bajinoj Bašti.
"U odnosu na ukupan prirast i potrošnju drveta u ostalim segmentima, proizvodnja peleta ne predstavlja nikakav problem niti bilo kakvu pretnju šumskom fondu Srbije. Koriste se drvni ostaci u industriji pre svega iz proizvodnje u pilanama. Zahvaljujući upravo proizvodnji peleta, Srbija je očišćena od brojnih drvnih deponija", kaže profesor Branko Glavonjić.
Pokretanje posla je skupo, ali se veoma brzo isplati
U fabriku sa godišnjom proizvodnjom do 30 hiljada tona peleta treba investirati oko pet miliona evra. Najčešće se uz pomoć stranog kapitala otvaraju pogoni sa jednom ili dve proizvodne linije ili je to porodični posao.
"Å to se tiče proizvođača, oni nemaju neke podsticajne mere države kada je u pitanju proizvodnja. Međutim, s obzirom na to da se radi novi Akcioni plan za obnovljive izvore energije do 2020 godine u predlogu tog Akcionog plana će biti ugrađena posticajna mera kada je reč o potrošačima", kaže Glavonjić.
Najrazvijeniju proizvodnju peleta imaju skandinavske zemlje, a slede Nemačka, Austrija i zemlje Istočne Evrope.
Mozda ti bude interesantna informacija.Pretpostavljam da su relevantni podaci.
Pozdrav.
Kad se spava, spavam. Kad se jede, jedem. Kad se radi, ne smetam.
- vladimir0011
- Zarezivač olovaka
- Posts: 10
- Joined: 07 Apr 2012 08:54
Procitao sam tekst a i gledao prilog na RTS-u. U principu sve je tacno jedino sto su oni pricaju o ozbiljnim linijama i ulaganjima koja su meni trenutno nedostupna. Kontaktirao sam nekoliko velikih proizvodjaca iz Evrope u vezi ulaganja u proizvodne pogone u Srbiji i uskoro ocekujem njihov odgovor. Sto se tice sirovine za proizvodnju, postoje razne mogucnosti, kako je Sasa gore naveo od skupljanja drvnog otpada do mog razmisljanja da se koristi bukovina iz sume, samo je pitanje kalkulacije sta se vise isplati. Pogon od 500kg/h trebalo bi da pustim u rad krajem jula a posle toga cu rado podeliti iskustva sa Vama i detaljno opisati na kakve sam sve uspone i padove naisao.
Pozdrav
Pozdrav
Možda bi mogao da radiš neku kombinaciju proizvodnje građe , pa kvalitetni materijal iskoristiš, a ostalo u mlin , za sirovinu za pelete . Na ovaj način bi mogao višestruko profitirati 

danas ne radim ništa, jer jučer nisam radio ništa, ... pa nisam završio !! ><((((º>.
http://img108.mytextgraphics.com/blinki ... b4f7ee.gif
http://img108.mytextgraphics.com/blinki ... b4f7ee.gif
Kubik bukve sa 15% vlage bi trebalo da je oko 750 kila, a "sirove" oko 970 (podatak nadjen na netu, znaci nije 100% pouzdan).
Koliko kapiram pri proizvodnji peleta ne bi trebalo da bude nekih gubitaka na tezini. U sustini ti nista od drvne mase ne gubis, samo je sameljes i ispresujes. Drugim recima menjas joj zapreminu, ali masa (tezina) ostaje ista.
E sad... ne znam posto je kubik suve bukovine, to jest posto je da od sirove dobijes suvu, al ogrevna bi trebalo da je oko 50 evra i to "na noge" izmetrena (jeste znam da kubni metar nije isto sto i kubik, al racunam grubo).
Ajde da kazemo da od kubika sirove imas 0.7 stvarne zapremine drveta, to jest oko 0.7*720 =504
Elem za 500 kila peleta treba ti kubik ogrevnog drveta +- 10%, odnosno kosta te jedno 40 evra (pretpostavljam da bi toliko bilo u trupcu, neizmetreno ogrevno drvo)
Koliko kapiram pri proizvodnji peleta ne bi trebalo da bude nekih gubitaka na tezini. U sustini ti nista od drvne mase ne gubis, samo je sameljes i ispresujes. Drugim recima menjas joj zapreminu, ali masa (tezina) ostaje ista.
E sad... ne znam posto je kubik suve bukovine, to jest posto je da od sirove dobijes suvu, al ogrevna bi trebalo da je oko 50 evra i to "na noge" izmetrena (jeste znam da kubni metar nije isto sto i kubik, al racunam grubo).
Ajde da kazemo da od kubika sirove imas 0.7 stvarne zapremine drveta, to jest oko 0.7*720 =504
Elem za 500 kila peleta treba ti kubik ogrevnog drveta +- 10%, odnosno kosta te jedno 40 evra (pretpostavljam da bi toliko bilo u trupcu, neizmetreno ogrevno drvo)
- vladimir0011
- Zarezivač olovaka
- Posts: 10
- Joined: 07 Apr 2012 08:54
Ima jos proizvodnji peleta u srbiji u selu Pukovac je jedna koja skuplja piljevinu iz celog kraja,ali uzima i metrove znaci cepanice,granje itd,rade u 3 smene cele godine....verovatno se isplati,osim toga masovno nicu (bar ovde) male briketare i peletare koje proizvedu 2-3 tone mesecno znaci mali kapacitrti ali na godisnjem nivou ukupno bude lepa cifra.
Sto se tice drveta bukve ono ti je najpametnije kupiti na kamionskom putu u sumi cena mu je zavisno od godisnjeg doba ali slabo varira znaci oko 3-5 e u globalu po kubiku to je 32-37e po m3. E sada uracunas prevoz i to je to.
Sto se tice drveta bukve ono ti je najpametnije kupiti na kamionskom putu u sumi cena mu je zavisno od godisnjeg doba ali slabo varira znaci oko 3-5 e u globalu po kubiku to je 32-37e po m3. E sada uracunas prevoz i to je to.
Ko li je toliko "pametan" da drobi drvo da bi pravio pelete? I da, po tvojoj matematici nema zaradu?zzz wrote:ako sam dobro shvatio za tonu peleta je potrebno oko 3 metra drva sto ovde kod nas iznosi oko 90 e ,sad ne znam koliki su troskovi proizvodnje po toni , ali na sve to treba dodati marzu preprodavca i pdv.Pitam se gde je tu zarada proizvodjaca ako mu je cena 140-170 e po toni.
Pelete se prave od piljevine i otpada i iz pilane i sa njive. I ima zarade - da nema ko bi se igrao proizvođača?
Три пут' кратим ову летву и опет ми кратка! :forvonad: