A imas li neki primerak u svome vlasnistvu da ga uslikas?automotive wrote:evo i mog omiljenog alata
[url]http://www.stolarskaradionica.com/forum/uploads/thumbs/3371_8058.jpg[/url]
[url]http://www.stolarskaradionica.com/forum/uploads/thumbs/3371_3836.jpg[/url]
[url]http://www.stolarskaradionica.com/forum/uploads/thumbs/3371_12624.jpg[/url]
Pokazite nam sta koristite od rucnog alata
- maricaiivica
- Moderator
- Posts: 3732
- Joined: 30 Nov 2009 23:30
- Location: Beograd
- Contact:
Naleteo sam preko neke aukcije na sekiricu (kampersku) koja je bila zardjala totalno, i tupa ko kokoskina gusca.
Ali sam provalio po boji materijala da se vredi igrati.
Posle skidanja rdje koliko se moglo dosao je i moj omiljeni deo: izvlacenje geometrije i ostrenje.
Radjeno iz ruke bez sablona i potom malo polirano na kozi, nista nesto specijalno za na oko, ali sam odma jos na aukciji primetio da je celik fin sitnozrnast, sto se itekakao vidi na ostrici.Nije se svuda moglo skinuti "crnilo" jer je negde otislo duboko, ali rdja svucena komplet...
Brije ko djavo, jedino bi voleo da me neko posavetuje kako da uradim fino poliranje ostrice, reda velicine preko 2000-4000 finoca.
Nemam neko tocilo sa onim zgodnim filcom i pastom da to odradim, imali li kakav savet...



btw
U momentu nabavke bila je ovakva...

Sumarno ja prezadovoljan....
p.s
Jedino mi malo "sugava" ruka gde sam se brijao, ali tu stoji sat :smejanje:
Ali sam provalio po boji materijala da se vredi igrati.
Posle skidanja rdje koliko se moglo dosao je i moj omiljeni deo: izvlacenje geometrije i ostrenje.
Radjeno iz ruke bez sablona i potom malo polirano na kozi, nista nesto specijalno za na oko, ali sam odma jos na aukciji primetio da je celik fin sitnozrnast, sto se itekakao vidi na ostrici.Nije se svuda moglo skinuti "crnilo" jer je negde otislo duboko, ali rdja svucena komplet...
Brije ko djavo, jedino bi voleo da me neko posavetuje kako da uradim fino poliranje ostrice, reda velicine preko 2000-4000 finoca.
Nemam neko tocilo sa onim zgodnim filcom i pastom da to odradim, imali li kakav savet...



btw
U momentu nabavke bila je ovakva...

Sumarno ja prezadovoljan....
p.s
Jedino mi malo "sugava" ruka gde sam se brijao, ali tu stoji sat :smejanje:
Last edited by ArtCool on 15 Mar 2012 00:14, edited 1 time in total.
- automotive
- Zarezivač olovaka
- Posts: 14
- Joined: 09 Mar 2012 11:47
ArtCool, spomenuo si u jednom od prethodnih postova skidanje rdje (vezano za sekiricu), pa kad smo vec kod toga, pitanje za sve koji znaju: Koji je najbolji nacin za skidanje rdje sa alata, a da se ne osteti sam alat?
Konkretno, dosao sam u posjed jedne starije kvalitetne racne proizvodjaca Stahlwille, koja ima nesto malo rdje na nasadnom dijelu - kako da je najbezbjednije uklonim i jos bitnije, kako uopste da je dugotrajnije zastitim da se rdja ne siri?
Znam za antirost i neke kiseline sl. namjene, ali cuo sam da neke od tih tecnosti nagrizaju i sam metal, pa ne znam koliko je pametno njima cistiti?
Konkretno, dosao sam u posjed jedne starije kvalitetne racne proizvodjaca Stahlwille, koja ima nesto malo rdje na nasadnom dijelu - kako da je najbezbjednije uklonim i jos bitnije, kako uopste da je dugotrajnije zastitim da se rdja ne siri?
Znam za antirost i neke kiseline sl. namjene, ali cuo sam da neke od tih tecnosti nagrizaju i sam metal, pa ne znam koliko je pametno njima cistiti?
Ako imas mogucnosti slikaj nam u tekucem stanju, da konkretno vidimo koliko je zahvaceno rdjom...Condor wrote:Konkretno, dosao sam u posjed jedne starije kvalitetne racne proizvodjaca Stahlwille, koja ima nesto malo rdje na nasadnom dijelu ....
Konkretno ja sam za sekiricu koristio sledece stvari:

Kit komplet koji koriste i u NASA-i

Znaci prvo ribanje, koliko se moze, za teze dostupne delove metalna (mini cetkica), i potom sa brusilicom i laminatnom smirglom na smanjenom broju obrtaja zavrasni glanc (koliko je to sa njom moguce).
Meni je tu prioritet bila ostrina (gde sam malo i preterao sa istom)...
To je konkretno moj slucaj...u tvom ako imas trebalo bi da koristis mini ceonu brusilicu tipa Dremel..ako nemas onda idi sa mini metalom cetkom.
Ja za takve stvari ne koristim nikakve agresivne hemikalije, samo abrazivne.
Sto se tice prevencije rdje, tu spasa nema (kao i kod disk kocnica na kolima, ne racunam keramiku).
Cak i da nekim specificnim lakom prelakiras metal, skinuce se pri upotrebi.
Meni je sekira nauljena sa motornim (GM-Opel uljem, ostalo mi od auta), i to je to...
btw
Po pitanju skidanja rdje, najbolje je peskiranje, sto koriste auto limari.Nisam siguran da li ultra-zvucne kadice tu imaju nekog dejsta (sto i da imaju ne igra ti posao ako je nemas).
Pozdrav...
Last edited by ArtCool on 23 Mar 2012 14:28, edited 1 time in total.
Hocu, cim stignem, uslikacu pa cu postaviti... Sto se rdje tice, kao sto spomenuh, zaista je malo ima i nije uopste kriticna sto se same racne tice (bar mislim), ali me ovo vise uopsteno interesuje kako na najblazi moguci nacin ukloniti rdju sa metalnih povrsina, tj. da ne nagriza, napada ili ostecuje sam metalni sloj!?
Tvoja (mehanicka) metoda ce u vecini slucajeva zaista biti efikasna, slazem se, ali mislim da se brusenjem/smirglanjem snosi i sam korisni dio metala, pa nije bas pogodna za sitnije i finije metalne predmete (ali dobro, defitivno bi radilo posao i meni za racnu i neke druge krupnije korodirale alate).
Ali, negdje sam maloprije ukratko procitao o nekim metodama sa sircetom i vodom - moracu se malo vise informisati. Ima tu i nekih metoda sa rastvorom vode/kiseline i elektrodama (strujom), ali to je vec komplikacija i ne isplati se za jednu ili dvije korodirale stvari budziti...
Tvoja (mehanicka) metoda ce u vecini slucajeva zaista biti efikasna, slazem se, ali mislim da se brusenjem/smirglanjem snosi i sam korisni dio metala, pa nije bas pogodna za sitnije i finije metalne predmete (ali dobro, defitivno bi radilo posao i meni za racnu i neke druge krupnije korodirale alate).
Ali, negdje sam maloprije ukratko procitao o nekim metodama sa sircetom i vodom - moracu se malo vise informisati. Ima tu i nekih metoda sa rastvorom vode/kiseline i elektrodama (strujom), ali to je vec komplikacija i ne isplati se za jednu ili dvije korodirale stvari budziti...
Svu grubu rdju, skines cetkom (u ekstremnim slucajevima smirglom). Dal celicnom ili mesinganom, zavisi od materijala koji cistis, i od toga sta treba da postignes. Mesingana ce u svakom slucaju manje ostetiti ono sto cistis, al zato treba duze raditi. Naravno, opet u zavisnosti od velicine, cetku koristis na brusilici, busilici, dremelu, rucno...
E sad ono sto ostane.
Jedna od varijanti je antirost ili neka slicna hemija. I njih ima u par varijanti, a ona koja se meni svidja prevodi gvozdje oksid u gvozdje fosfat (moras da citas sta pise na konkretnoj flasici, ne znam trgovacke nazive).
Lepo isperes, jos malkice iscetkas i gotovo.
Druga varijanta, koja vazi samo ako je sloj rdje izuzetno tanak i fin. Jednostavno uzmes taj komad i skuvas ga. Bas tako, ubacis u serpu sa obicnom vodom i kuvas jedno pola sata. Na taj nacin prevodis rdju u magnetit (tzv. "crnu" rdju). Magnetit je isto sto i brun, to jest postojan je, tvrd, ne nastavlja da korodira... (pisao sam negde na forumu o postupku bruniranja na ovaj nacin).
Treci metod je elektrohemijski. Nije mnogo bitno da li je elektrolit kiselina ili baza (moze i rastvor obicne sode bikarbone, bitno je samo da provodi struju). Na jedan pol vezes ono sto hoces da ocistis, na drugi komad otpadnog gvozdja. Jedna strana (otpadno gvozdje) prima atome kiseonika i oksidise to jest rdja, al taj atom mora da dobije od nekud, a to od nekud je sa one druge strane to jest razgradjuje rdju na tome sto hoces da ocistis.
E sad ono sto je izuzetno vazno, a ja ne mogu da se setim na pamet je sta ide na + a sta na - pol (potrazi na netu, a cini mi se da smo i ovde negde pisali). Ako se zeznes i obrnes polove, zardjaces ono sto si hteo da ocistis. kao napajanje najjeftijia varijanta je staro napajanje od PC-a.
Deluje komplikovano ali nije u sustini.
Na kraju kao zastitu kad je sve ocisceno, predlazem neko od ulja za podmazivanje oruzja (balistol, sinol...). Ostavljaju fin tanak film, lepo stite od korozije i ta zastita dugo traje. Imas ih u spreju (najzgodnije za nanosenje).
E sad ono sto ostane.
Jedna od varijanti je antirost ili neka slicna hemija. I njih ima u par varijanti, a ona koja se meni svidja prevodi gvozdje oksid u gvozdje fosfat (moras da citas sta pise na konkretnoj flasici, ne znam trgovacke nazive).
Lepo isperes, jos malkice iscetkas i gotovo.
Druga varijanta, koja vazi samo ako je sloj rdje izuzetno tanak i fin. Jednostavno uzmes taj komad i skuvas ga. Bas tako, ubacis u serpu sa obicnom vodom i kuvas jedno pola sata. Na taj nacin prevodis rdju u magnetit (tzv. "crnu" rdju). Magnetit je isto sto i brun, to jest postojan je, tvrd, ne nastavlja da korodira... (pisao sam negde na forumu o postupku bruniranja na ovaj nacin).
Treci metod je elektrohemijski. Nije mnogo bitno da li je elektrolit kiselina ili baza (moze i rastvor obicne sode bikarbone, bitno je samo da provodi struju). Na jedan pol vezes ono sto hoces da ocistis, na drugi komad otpadnog gvozdja. Jedna strana (otpadno gvozdje) prima atome kiseonika i oksidise to jest rdja, al taj atom mora da dobije od nekud, a to od nekud je sa one druge strane to jest razgradjuje rdju na tome sto hoces da ocistis.
E sad ono sto je izuzetno vazno, a ja ne mogu da se setim na pamet je sta ide na + a sta na - pol (potrazi na netu, a cini mi se da smo i ovde negde pisali). Ako se zeznes i obrnes polove, zardjaces ono sto si hteo da ocistis. kao napajanje najjeftijia varijanta je staro napajanje od PC-a.
Deluje komplikovano ali nije u sustini.
Na kraju kao zastitu kad je sve ocisceno, predlazem neko od ulja za podmazivanje oruzja (balistol, sinol...). Ostavljaju fin tanak film, lepo stite od korozije i ta zastita dugo traje. Imas ih u spreju (najzgodnije za nanosenje).
mbole, VELIKO hvala!
Jedino o drugoj varijanti nisam nigdje citao ni cuo za nju, a djeluje mi jako prakticno i jednostavno (potrazicu tvoje postove o tzv. bruniranju).
Samo jos jedno podpitanje: kod druge i trece metode alat se potapa u tecnost - sta ce se desiti sa podmazanim i pokretnim dijelovima alata (recimo mehanizam "krckalice" kod racne), je li bezbijedno i dovoljno da se nakon ciscenja samo ponovo podmaze? I da, sta se desava sa plastikom (ako je ima)?
P.S. ArtCool, dugujem ti sliku, bice sutra, prekosutra...
Jedino o drugoj varijanti nisam nigdje citao ni cuo za nju, a djeluje mi jako prakticno i jednostavno (potrazicu tvoje postove o tzv. bruniranju).
Samo jos jedno podpitanje: kod druge i trece metode alat se potapa u tecnost - sta ce se desiti sa podmazanim i pokretnim dijelovima alata (recimo mehanizam "krckalice" kod racne), je li bezbijedno i dovoljno da se nakon ciscenja samo ponovo podmaze? I da, sta se desava sa plastikom (ako je ima)?
P.S. ArtCool, dugujem ti sliku, bice sutra, prekosutra...
Moras sve da rastavis. Barem ja nisam nikada radio na necemu sto je u sklopljenom stanju. Nemam pojma sta bi se desilo sa onim delovima koji su "zavuceni" negde unutar sklopa. Verovatno odatle ne bi mogalo lepo da isperes hemiju, a i ostalo bi nepodmazano nakon cele operacije, tako da bi napravio vecu stetu od koristi.
Plastika ne reaguje sa antirostom, a tek struja je ne zanima. Takodje ne reaguje sa rastvorom sode bikarbone ili sirceta.
Plastika ne reaguje sa antirostom, a tek struja je ne zanima. Takodje ne reaguje sa rastvorom sode bikarbone ili sirceta.