Iako nije tvoj stol, kvalitenom obradom sam sebi ces podici rejting za u buduce, normalno ako u ovaj zanat vidis svoju buducnost.
Pozdrav i okani se laka za camce (hmm ne znam ko jos maze camce ovim lakom

kit je bezbojni,nije se kupovao u boji.zato ću ga sada farbati pokušavajući se približiti boji stola.inače kitovi u boji su vrlo skupi u odnosu na bojice s kojima farbamo kit.osim toga, "goli" stol je imao više od tri različita tona, tako da sam kupio kit u boji opet bi mi na nekim mjestima bila vidljiva razlika.ovako ću s različitim tonovima bojica (od žute do crne) prilagođavati bojanje kita u odnosu na mjesto drveta koje je na nekim mjestima gdje je kitano tamno smeđe (crno), a na nekim mjestima svjetlo žuto (zlatno).MapleMan wrote:Kid za drvo se vidi svuda to nisi pogodi dobru boju ili ti toniranje kita , mada moglo se to popuniti i bez njega ali sad to je što je , Dobro je
neznam za te kitove.ono što sam našao u boji su nekakvi njemački od po 150g.no dobro.imam velik raspon bojica i uspio sam se približiti boji lazure.osim toga to je stari kit koji je ostao nakon brušenja.nisam ga čupao van upravo iz razloga da ga mogu bojati.naposljetku,dolazi druga,a možda i treča ruka lazure.zatomit će se to.ono što je nakaradno na površini ( ploči stola ), je to što je netko po cijeloj površini,uza rub,okolo naokolo zakucao 20-tak čavala ( eksera ), i zakitao.ruglo....smislit ću nešto.velja wrote:Imao si gitove, slovenacke, po 100gr. u boji hrasta, bukve, jele...
onaj kit koji sam na pojedinim djelovima stola koristio,osim površine (ploče stola), je helios tessarol.velja wrote:Link za git
http://www.jub.si/izdelki/izdelki-za-le ... /?cat=3192
da,zna to često biti muka.lakše je napraviti novo nego dovesti u red staro.savjetujem ti da lak nanosiš pamučnom krpom,a ne kistom.krpom se bolje nanosi lak na površinu jer se ima jači potisak na površinu pa samim time se laku utrlja u svaku poru drveta.osim toga kistu koji nije uistinu vrlo mekan i kvalitetan ( gledao sam jedan za sebe u trgovini materijala za restauraciju,300 kn,oko 40 eura), stvara crte i jako dugo treba mazati da bi one nestale,ukoliko uopće mogu nestati.trivun wrote:Pozdrav,
Možda malo kasnim ali da iznesem jedno svoje iskustvo od pre par dana. Ne znam da li je to već nekom poznato ali ja sam do tog saznanja došao sasvim slučajno i iz čiste muke jer nisam znao šta drugo.
Radim neke stare ormane sa početka 20 veka. vlasnik ormana je želeo da im se skine stari sloj, promeni boja u neku tamnije braon i da se prelakiraju. Sve je išlo kao po loju dok nije došlo do lakiranja. Tu su nastai problemi. Lak koji sam koristio je sayer lack, vodeni. Osnovni sam naneo četkom u tri ruke i između svakog sloja brusio šmirglom granulacije 400. Završni je bio isto njihov sa 90% sjaja. Pokušao sam valjkom ali to mi se nije dopalo. Potom sam probao pištoljem ali ni to nije ispalo kako treba što zbog neznanja (odokativno određivanje viskoznosti laka) što zbog loših uslova (radionica je smeštena u podrumu i ima dosta prašine i nikakvo provetravanje). Sve u svemu tri sloja laka, međuslojno brušenje šmirglom 600 i na kraju površina sjajna sa brojnim matiranim " ostrvcima". Tada sam pristupio brušenju granulacijom 1500 i poliranju nekom pastom takođe kod njih nabavljenom. Površina koja se dobila sasvim solidna, glatka kao staklo sjajna ali kako pore nisu bile potpuno zatvorene u njima se zadržala polir pasta i davala izgled ispucalosti. Tada sam se odlučio na poslednji očajnički pokušaj. Na šmirglu granulacije 1500 naneo sam ulje i tako prešmirglao površinu. Kada sam završio ulje prebrisao suvom krpom, a onda špiritusom u nekoliko ruka skinuo ostatke ulja (kao kod francuske politure) i na kraju rezultat. Dobijena površina vrlo slična francuskoj polituri. Jes malo teži način ali ja sam zadovoljan.