Da se mi vratimo na hrast.
Generalno prirodno susena gradja moze da bude odlicna i bolja od one iz susare. Ako se isece pravilno, pravilno naslaze, ne dozvoli prebrzo susenje i odstoji odgovarajuci period, koji generalno nije kratak. I naravno ne koristi u uslovima u kojima ce dodatno da se susi, mnogo ispod nivoa na kojem je obradjena. E tu dolazimo do onopg ozbiljnog ali. U danasnjim uslovima sa centralnim grejanjem, u stanovima, kolicina vlage u dasci ce da ode dodatno dole i to poprilicno, i eto problema.
E sad, kada se na to doda da prirodno susenu dasku uglavnom prodaju oni koji suse male kolicine po principu lako cemo, i nece niosta da joj bude, dolazimo do problema. Umesto da se pravilno slozi, pokrije i zastiti od sunca i kise, ili prevelike toplote, daske se nabacaju napolje, ostave na sincu i kisi, ili presloze na toplo tavance, sa jako puno vetra, ostavi se kora, prebrzo izvade iz sloga, i generalno uradi se sve da ta daska bude losija od one iz susare. I tu je otprilike kraj price.
Sušenje hrasta
Prema mojim iskustvima, nije to nimalo jednostavno odrediti i nema jednostavnih pravila. Koristim hrastove daske iz sušare i prirodno sušene. Petica prirodno sušena barem 7 godina, osmica barem deset. Bjeljika i srce otpadaju, bjeljika zbog crva i diskoloracije a srce zbog pucanja. Daske raspilim na duljinu i ostavim ih nekoliko dana na suhom u radioni. Tada ih raspilim po dužini i opet ostavim nekoliko dana. Potom ih ravnam ravnalicom i debljačom pa opet ostavim nekoliko dana i poravnam eventualno zakrivljene, upredene i sl. Uglavnom radim širinski lamelirane ploče pa nakon opisane obrade režem letve za lameliranje. Nakon rezanja, letve opet ostavim nekoliko dana prije obrade ravnalicom i debljačom. Dug je to proces, ali funkcionira, a i ne znam drugačije. I da, ako mi za lameliranje treba dvadeset letvi, počnem raditi njih dvadeset i pet.
Last edited by BILJEŽNIK on 12 Jul 2020 17:35, edited 1 time in total.
Hvala.
Shvaćam da nije jednostavno odabrati materijal jer na "tržištu" ima svega.
Ipak ću gledati onda kupiti iz sušare zbog sigurnije vlage i da nema gamadi unutra.
Kada te fosne kupim, složit ću ih u radionici. Ako ne budu okrajčene, bi li ih trebalo odmah sve okrajčiti?
Bi li trebalo premazivati materijal sa drvocidom ili nečim srodnim kao za zaštitu?
Bi li možda trebalo odmah raspiliti sve fosne na elemente (recimo širine 6-7 cm) i povaditi bijeliku i srce pa onda takve elemente složiti sa distanc-letvicama između?
Puno je pitanja...
Shvaćam da nije jednostavno odabrati materijal jer na "tržištu" ima svega.
Ipak ću gledati onda kupiti iz sušare zbog sigurnije vlage i da nema gamadi unutra.
Kada te fosne kupim, složit ću ih u radionici. Ako ne budu okrajčene, bi li ih trebalo odmah sve okrajčiti?
Bi li trebalo premazivati materijal sa drvocidom ili nečim srodnim kao za zaštitu?
Bi li možda trebalo odmah raspiliti sve fosne na elemente (recimo širine 6-7 cm) i povaditi bijeliku i srce pa onda takve elemente složiti sa distanc-letvicama između?
Puno je pitanja...
U hrastu je gamad gotovo isključivo u bjeljici. Okrajčene hrastove fosne još nisam vidio. Urbana legenda. Moj ti je savjet da kupiš daske za zalihu i spremi ih na suho mjesto s propuhom. S distanc letvama, naravno. Moja je građa pod komadom limenog pokrova uz sjeverni zid radione, u hladovini. Prođe i više od godine prije nego je krenem obrađivati kako sam opisao. Možda si propustio jer si relativno mladi član foruma, ali pogledaj što se može napraviti od hrasta koji je trideset godina proveo pod improviziranim pokrovom od salonitnih ploča i bitumenske ljepenke: https://photos.google.com/share/AF1QipM ... NqTHNrWVZ378L05 wrote:Hvala.
Shvaćam da nije jednostavno odabrati materijal jer na "tržištu" ima svega.
Ipak ću gledati onda kupiti iz sušare zbog sigurnije vlage i da nema gamadi unutra.
Kada te fosne kupim, složit ću ih u radionici. Ako ne budu okrajčene, bi li ih trebalo odmah sve okrajčiti?
Bi li trebalo premazivati materijal sa drvocidom ili nečim srodnim kao za zaštitu?
Bi li možda trebalo odmah raspiliti sve fosne na elemente (recimo širine 6-7 cm) i povaditi bijeliku i srce pa onda takve elemente složiti sa distanc-letvicama između?
Puno je pitanja...