Bilo koje?
Camovina (meko drvo) se najcesce koristi za vanjsku upotrebu. Dosta je otporna na vremenske uslove, lako se obradjuje, a i ne kosta mnogo. Efekat kao na slici dobijas tako sto ne zasticujes drvo nakon postavljanja, pa ono posivi. Meni je to bezze, ali kao sto kaze Kison: Ukus je stvar ukusa
I brodski pod i lamperija se mogu iskoristiti, ali ih ne bih bas preporucio. Imaju tendenciju da se krive znatno vise od daske (ili ja nesto nisam uradio kako treba)
Ja bih ti savjetovao jelovu colaricu. Jeftina, izdrzljiva i lako dostupna. Mozes staviti i nesto cvrsce, recimo svijetli hrast. Takva ograda ce izdrzati duze od tebe, ali je 4-5 puta skuplja od jelovine a vizuelni efekat ti je isti (kad posive sve daske izgledaju isto)
crni ili beli bor,aris, jelovina ... nikako bilo koje bukva ,orah, lipa ,topola ... nikad .crni bor je po meni pravi izbor kvalitet cena ima prirodnu smolu u sebi, i moze debllji brodski pod jer se inace pravi vecinom od gore navedenih vrsta drveta
Onakav sivi izgled mozes da dobijes a da ipak upotrebis posle upotrebis zastitu. Pitanje je samo koliko se isplati jer je prljav dugotrajan posao. Ako nekog zanima ostavicu duzi post.
Imas i hemijski tretirani bor/jela koji bi trebalo da su dugotrajniji ali imaju zelenkastu boju i tkava ostane dugo (komsija ima takvu ogradicu i zelnkasta je vec 5 godina).
Probaj makar za stubove koji dolaze u kontakt sa tlom da upotrebis hrast ili bagrem
Ili izlij betonski temeljni stubic, a u njega pri izlivanju ubaci nosac stuba, tako da se stub izdigne par santimetara iznad tla.
Po meni mnogo bolje resenje nego ukopavanje stuba u zemlju.
Nesto ovakvo (ima ih i za kvadratne i za okrugle stubove, u razlicitim dimenzijama): http://www.wobyhaus.co.rs/proizvod_deta ... em=0859001
Ako vec imas neku izlivenu betonsku plocu, postoje i verijante koje se srafe tiplovima u beton.
Sto s izgleda tice, nemoras ni da se mnogo brljas, potrazi na forumu temu o feroacetatu, ima je na jedno dva tri mesta, pa udi po daskama. Dobices isti izgled za jako kratko vreme.
Upravo fero acetat je problem. Da se pravi - moze u malim kolicinama za 45 minuta rada. Za 3m2+ - ogradu, - ko ga napravi svaka mu cast i placam da vidim. Ako ima gda se kupi ? Eto me u redu.
Najprljaviji proces i naj ne ponovljiviji koji sam ikada radio, a jesam se trudio.
Do bola razblazen speedball india ink i tri dana sunca daju isto svaki put + ne smrdi + jos dve strane posta ali ... (samo u USA po iole prihvatljivim cenama) .
Evo ortak me podseti, na boru - jeli - sve sto ima iole smole - vise fleke nego boja ( + tanin koji moras da dodajes) + ma beskrajna muka za sve vece nego jedna daska. Hrast je druga daleko skuplja prica ali opet stoji: ko je pravio feroacetat u vecoj kolicini od 2l zna koja je to muka.
Pozdrav
Last edited by momirz on 24 Aug 2016 22:53, edited 1 time in total.
Nitio je problem da se napravi u velikim kolicinama, niti je toliko prljavo koliko pricas. Imam jedno desetak litara, ostalih kao nuzproizvod skidanja rdje sa starih alata. A kada se pravi novi, itekako moze bez prljavstine, naravno sa rukavicama. Ako radis napolju, ni miris ne smeta. Prijatelj je pre koju godinu napravio dovoljnu kolicinu za 300 kvadrata zidova dascare, i nije kukao, bez obzira na to sto ne vazi za nekog ko voli da se prlja.
Feroacetat se pravi prilicno jednostavno i u velikim kolicinama bez probema, a sirovine su krajnje jeftine. Boca od 5l vinskog sirceta je ispod 200 dinara po supermarketima, a gvozdja ima koliko kome treba po otpadima. A i sanse da se zaprljas su manje nego kada recimo nanosis selak kao prvu ruku.
Ima daleko prljavijih i smrdljivijih stvari u tradicionalnoj hemiji. Ko nije probao da pravi tutkalo od sirovih koza ili da superi madire na staroj barci i zaliva ih katranom, ne zna sta je prljav posao. No to je potpuno druga prica.
Problem nije acetat kao cist, ooksid jeste i sve i da napravis acetat, do mene kad stigne bice oksid. Zato i kazem daj da vidim, mozda ti znas neku tajnu koji ostali ne znaju. Jesam radio manje komade ali ogradu... opet kazem placam da vidim (ne da procitam).
Last edited by momirz on 24 Aug 2016 23:53, edited 1 time in total.
Oksid mu ne smeta za ono za sta je namenjen, cak i naprotiv. Prisustvo Gvozdje II oksida u rastvoru samo daje rusticniji izgled. Ne smeta cak ni kada radis ebonizovanje.
A nemam nameru da prodajem. Zas sicu koja je realna cena fero acetata, nemam nameru da trosim vreme.
Ako ti treba brzo velika kolicina fero acetata, ona se pravi ocas posla, za nekoliko sati, i potrosi nova. Jedino sto kosta vise. Samo izaberes odgovarajuce reagense, koji su malo skuplji. Oksid gvozdja u prahu je oko 800 dinara kilogram na male kolicine, a sa sircetom se izmesa ocas posla, i imas feroacetat za nekoliko sati.
Radio sam nesto kao ono gore ali ovde materijal neces da nadjes sem sunca mozda ti BR i nadje resenje.
Ja se vodim osnovnim pravilom - test uzorak (2-10%) krajnje povrsine pa idem dalje. Da uradim ono gore kako je opisano bi kostalo vise nego ...
Godina sunca ce da napravi svoje tako da u krajnjoj liniji nije bitno. Ako jeste posalji PM (Smem li ovo da kazem?).