Klasični frontovi od rama i panela (uklada)

metabo · Post by **metabo** » 12 Feb 2010 10:18

Da li još neko pravi ovakve frontove za vrata i fioke ili se sve pretvorilo u MDF i ABS kantovanje?
Kakva su vaša iskustva sa klasičnim utor-pero spojevima, ili njihovom "improvizacijom" specijalizovanim glodalima za spojeve ramova i pravljenje panela?
Da li je neko u ramove napravljene sa ovim glodalima (rail and stile) stavljao i klasične panele ili samo od špera/MMDF-a/iverice i kakva su mehanička iskustva (izdržljivost, dimenzije jedne "rupe")? ...

Tema je tu, pa izvolite sa pitanjima, komentarima, sugestijama, iskustvima.

Post by **Strkic** » 12 Feb 2010 13:38

Baš kako sam i napisao u onoj temi o proljeću i nteresantna tema i dosta opsežna činimi se.I mene iskreno to zanima jer mi je želja raditi tako nešto pa mi nedostaje podosta informacija,stoga svi Vi koji ste već to radili i imate iskustva podijelite s nama pokoji dobar savjet.

Post by **Sasa** » 13 Feb 2010 00:05

Kad kazes panel mislis li na drvenu ispunu ("ukladu","tablicu") unutar okvira?

metabo · Post by **metabo** » 13 Feb 2010 00:30

Sasa wrote:Kad kazes panel mislis li na drvenu ispunu ("ukladu","tablicu") unutar okvira?

Kada kažem panel mislim na sve što može da se nađe u okviru prilikom pravljenja frontova vrata i fioka. Ona je od: drveta, špera, HDF-a, MDF-a, iverala, stakla... Može biti ravna, ispupčena, sa šarama, furnirana na razne načine...

Post by **tishler** » 14 Feb 2010 23:07

Ja radim ramove i uklade od drveta .Inace koristim hrast i bukvu,ponekad smrcu Ramove radim na velikom frezeru koristeci kronere(glodala) za tu namjenu.Iz iskustva znam da najvise treba paziti na vlaznost drveta i vlagu koju ima objekat odnosno prostorija u koju montirate svoj proizvod.

Jednom sam zbog ugovorenog roka i nedostatka materijala morao da kupim hrastovinu za kuhinju direktno iz susare.Ta daska je bila prakticno vrela...mjerenje je pokazalo da je imala 8% vlage.Uradio sam i ugradio kuhinju u kucu koja je bila "frisko" omalterisana..za 15-ak dana sva vrata su (narasla ) povecala dimenzije po sirini za 2-3 cm...naravno ljut i sjeban sve sam morao da ponovo odradim...

Ovo treba posbno paziti kod parene bukve...istresite malo vode na bukovu piljevinu ...

Pitanje ..koji postotak vlaznosti treba da ima drvo da bi se moglo koristiti u obradi ...ja sam cuo 17%...

metabo · Post by **metabo** » 14 Feb 2010 23:42

Daska ti je bila ODLIČNO osušena. Idealna vlaga je 8-10%, pa i manje. Daske treba malo da "odmore" u prostoriji u kojoj se obrađuju; 10-15 dana. Pa tek onda da se obrađuju. Uvek se šire više normalno na godove, nego u pravcu godova gde su promene dimenzije zanemarljive. Ukoliko je okrušenje sa velikom vlagom (obično leti kad može da dostigbne i 90% RVV) može doći do značajnih promen dimenzije "po širini", čak i do 2-3% (što je verovatno kod tebe bio slučaj, samo ne zbog leta nego zbog velikog isparenja od malterisanja/krečenja).

Koliko uzimaš širinu dasaka za ram? Kako rešavaš situacije sa staklom? Da li radiš uklade od furniranih pločastih materijala i da li njih lepiš ili puštaš da slobodno plivaju u utorima na ramu?

..... ajde malo jop iskustava iz prakse. Bilo bi dobro i neka slika sa problematičnim rešenjem...

.istresite malo vode na bukovu piljevinu ...

Ovo baš ne razumem

metabo · Post by **metabo** » 15 Feb 2010 08:56

Prilikom priridnog sušenja, u nekim vremenskim uslovima vlaga se ne može spustiti ispod 20-tak procenata. Ukoliko nameštaj koji se pravi provodi vreme u takvom okruženju nema smisla raditi sa izuzetno suvim drvetom, a da se promene u dimenzijama ne uzmu u obzir pri konstrukciji.

U anatomiji drveta postoji tačka kada pri sušenju više ne isparava nevezana voda i kada svako dalje sušenje odvodi vodi koja je vezana za ćelije drveta, a samim tim se i menjaju dimenzije (drvo počinje da radi; u jednom ili u drugom smeru - zavisi da li se vlažnost okruženja povećava ili smanjuje). Taj procenat/tačka je oko 23-30 i zavisi od vrste drveta. Sve ispod toga dovodi do "rada" drveta. Kada se u sušari osuči na 8%, drvo treba da se prilagodi okrušenju pre nego što počne da se obrađuje na bilo koji način. U zavisnosti od tog okruženja, "radna" vlaga može da skoči i do 20%.

Zaključak: ne postoji univerzalna idealna cifra vlažnosti drveta za rad na njemu. Vrsta drveta, način sečenja, konstrukcija spojeva, upotreba, završni premazi, okruženje gde će komad nameštaja boraviti... Sve su to faktori koji se uzimaju pri pravljenju nameštaja. Nekada je to 10%, nekada 17%...

Da ne zaboravim i ovaj detalj: više "rade" gušće vrste drveta: hrast, bukva... od ređih četinara jer mogu prime i otpuste veću količinu vlage.

Postoje tehnike sušenja kod kojih se sva vezana voda zameni nekom hemijskom supstancom tako da više nema širenja i skupljanja (ko radi precizan duborez sigurno je čuo za polietilen-glikol).

dragisa dragisa · Post by **dragisa dragisa** » 15 Feb 2010 13:34

(ko radi precizan duborez sigurno je čuo za polietilen-glikol).
Koliko je to otrovno?

metabo · Post by **metabo** » 15 Feb 2010 14:34

dragisa dragisa wrote:Koliko je to otrovno?

Pojma nemam. Verovatno mnogo dok ne ispari višak.

digger · Post by **digger** » 15 Feb 2010 14:45

dragisa dragisa wrote:(ko radi precizan duborez sigurno je čuo za polietilen-glikol).
Koliko je to otrovno?

Ovo je sa wikija:

Polyethylene glycol has a low toxicity[6] and is used in a variety of products. It is the basis of a number of laxatives (e.g., macrogol-containing products such as Movicol and polyethylene glycol 3350, or SoftLax, MiraLAX or GlycoLax). It is the basis of many skin creams, as cetomacrogol, and sexual lubricants, frequently combined with glycerin. Whole bowel irrigation (polyethylene glycol with added electrolytes) is used for bowel preparation before surgery or colonoscopy and drug overdoses. It is sold under the brand names GoLYTELY, NuLytely, GlycoLax, Fortrans, TriLyte, Colyte, Halflytely, MiraLAX, Softlax and MoviPrep. When attached to various protein medications, polyethylene glycol allows a slowed clearance of the carried protein from the blood. This makes for a longer acting medicinal effect and reduces toxicity, and it allows longer dosing intervals. Examples include PEG-interferon alpha, which is used to treat hepatitis C, and PEG-filgrastim (Neulasta), which is used to treat neutropenia. It has been shown that polyethylene glycol can improve healing of spinal injuries in dogs.[7] One of the earlier findings that polyethylene glycol can aid in nerve repair came from the University of Texas (Krause and Bittner).[8] Polyethylene glycol is commonly used to fuse B-cells with myeloma cells in monoclonal antibody production. PEG has recently been proved to give better results in constipation patients than tegaserod.[9]

Post by **tishler** » 15 Feb 2010 20:40

Ovaj problem sa suhim drvetom(8% vlage) i povecanom vlagom u okruzenju u kojem je namjestaj za sada uspjesno rjesavam sa ostavljanjem malo veceg lufta izmedu uklade i rama,medutim postoji i problem kada drvo ima 20% vlage a namjestaj je postavljen u kucu ili stan ciji vlasnici ne vole zimu(kao i vecina stolara ,siguran sam)

Nakon pretjeranog zagrijavanja prostorija tada se uklada znatno smanjuje sto mozda i nije nesto "opasno" ako ste drvo ostavili u prirodnoj boji odnosno ako ste farbali bezbojnim lakom...
ali,ako ste farbali sadolinima onda se otkriva onaj ne ofarbani dio uklade(zbog smanjenja) pa prije sklapanja fronti ja rubove uklade odnosno saru farbam bojom kojom cu da farbam cijelu frontu.Pojam "drvo radi"se uvijek povezuje sa vlagom u drvetu i vlagom u zraku...

digger...u ovom tekstu iz wikija stoji da se polietilen-glikol koristi u medicini... kolko ja spikam engleski..

metabo · Post by **metabo** » 15 Feb 2010 21:18

digger...u ovom tekstu iz wikija stoji da se polietilen-glikol koristi u medicini... kolko ja spikam engleski..

laxativi - sredstva za izbacivanje vode, koliko ja znam

dragisa dragisa · Post by **dragisa dragisa** » 15 Feb 2010 21:34

laxativi, ricinusovo ulje isl. (ako imaš tvrdu stolicu- sredstva za čišćenje creva).
Sredstva za izbacivanje vode- diuretici.
Negde na Netu sam pročitao da polietilen-glikol baš nije naivnas tvar, ali ne mogu da se setim gde.
Å ta da se radi, omatorelo se.

Post by **tishler** » 15 Feb 2010 21:40

metabo wrote:
digger...u ovom tekstu iz wikija stoji da se polietilen-glikol koristi u medicini... kolko ja spikam engleski..
laxativi - sredstva za izbacivanje vode, koliko ja znam

za lijecenje hepatitisa -c, ima ga i u pasti za zube losion za tije lo i jos nekim kozmetickim sredstvima ..

za drvo evo link http://scindeks.nb.rs/article.aspx?quer ... un%3d40550

Post by **Sasa** » 15 Feb 2010 23:35

Evo da se malo ukljucim posto kuhinje pravim uglavnom sa drvenim krilima.

Problem optimalne vlaznosti i rasusivanja nisam uspio da rijesim. Dasku susim u susari na priblizno 8% vlage i zatim je lagerujem u magacinu gdje se ona priladodi malo uslovima u radionici i prilikom obrade je oko 12% vlage! Moj problem je sto mi je proizvodnja u Beranama na oko 650 metara nadmorske visine, a 99% proizvoda prodam u Podgorici i primorju gdje su vlaznost vazduha i ostali uslovi potpuno drugaciji.

Desavalo mi se da se drvo rasusi ali i da nabrekne od vlage u prostoriji i po meni za to nema rjesenja, ali se mogu ublaziti vizuelni efekti tih pomjeranja drveta! A to se moze postignuti na sledeci nacin:

*Ukladu nikad ne treba knapirati vec joj treba ostaviti po 3-4 mm lufta sa svake strane da nebi izbila spojeve rama u slucaju sirenja,
*Ukladu ne treba lijepiti za ram, mora biti slobodna jer ona vise radi od rama tako da mora biti nezavisna,
*Ukladu treba farbati prije sastavljanja krila, ili makar onaj dio koji ulazi u ram. Ja radim bajcovanje i osnovu na komplet povrsinu uklade a zavrsni samo okolo prije sastavljanja.

Eto to su vam moji savjeti sto se drvenih krila tice, mada je najbolje ko ima mogucnosti da ukladu napravi od MDF-a pa na vakum presu izfurnira!
A najgora stvar(ja se jezim kad to vidim) je kad neko napravi ukladu od vec furniranog MDF-a pa se na onom obradjenom dijelu okolo uklade vidi onaj sirovi MDF!!!! Vec sam se najezio!!!