izrada štoka i vrata od masivnog drveta
Pored manje sklonosti krivljenju, sper bi trebalo da ima i malo vecu krutost, kao i malo vecu cvrstocu u odnosu na istu debljinu daske (naravno pod uslovom da je sper pravljen od istog drveta kao i daska).
Sklonost krivljenju je veoma vazna osobina za stok.
U sustini, kad malo bolje razmislimo, i sklonimo u stranu sve predrasude, emotivne faktore i slicno, jedina prednost koju daska ima nad sperom je estetika.
Sklonost krivljenju je veoma vazna osobina za stok.
U sustini, kad malo bolje razmislimo, i sklonimo u stranu sve predrasude, emotivne faktore i slicno, jedina prednost koju daska ima nad sperom je estetika.
- PREOBRAZBA
- Majstor početnik
- Posts: 115
- Joined: 31 Jan 2009 22:29
- Location: Slovenija
- Contact:
- PREOBRAZBA
- Majstor početnik
- Posts: 115
- Joined: 31 Jan 2009 22:29
- Location: Slovenija
- Contact:
Citajuci sta je sve ovde napisano,odlucio sam i sam da napisem koju rec. 
Pitanje izrade gradjevinske stolarije je kao i svako drugo u drvnoj industriji dovoljno veliko da se u par recenica nemoze objasniti sve cak ni priblizno. Sa druge strane nova vremena donose i nove tehnologije neke vise a neke manje uspesne.
Ono sto sam primetio je da se kroz par postova provlaci pitanje debljine samog krila , po standardu je ono 42 mm (to opet je posledica toga da daske izmedju ostalog dolaze u debljini of cca. 45 mm) . Ista debljina vazi i za krila bez preklopa (tapetarska-americka vrata) i sa preklopom.
Sto se konstrukcije krila od masiva tice i pitanja dali ram (dva vertikalna i dva horizontalna elementa) mora da postoji u osnovi odgovor je DA .Savremena vezivna sredstva (lepkovi) dozvoljavaju pravljenje ploce od masiva iz vise komada po vertikali ili horizontali ali su takve ploce bez ukrucenja apsolutno podlozne uvijanju i raspucavanju. Tehnike lepljenja masivnih komada po duzini su iskreno verujem objasnjenje na ovom sajtu negde pa cu samo spomenuti da slaganje komada pri lepljenju je izuzetno bitno da bi se predupredili moguci kasniji deformiteti. Asimetricno lepljenje , gde postoji samo jedan vertikalni elemenat slepljen sa plocom koja je sastavljena od horizontalnih slepljenih komada je nesto sto se nikada ne preporucuje (ako je takav izgled trazen on se moze dobiti a da unutrasnja struktura plota ipak neizlazi van standarda) jer ce rezultat najverovatnije biti krilo koje se izvitoperilo.
Koja je potrebna debljina za vertikalne i horizontalne elemente rama zavisi od njegove daljnje ispune i konstrukcije ali sirina vertikalnih elemenata od 100mm kao i gornjeg horizontalnog elementa iste sirine bi trebalo biti sasvim dovoljan za sva vrata krila visine do oko 2 metra od donji horizontalni elemenat obicno je siri i ima dimenziju oko 200mm jer se taj elemenat ce biti prvi u dodiru sa vlagom sa poda , udarcima nogu i slicno.
Kod duplo sperovanih vrata sirina elemenata rama se u mnogome smanjuje jer se ram nalazi u sendvicu leve i desne oplate i ne prelazi 50-60mm izuzev u zoni brave gde se dodje umetak da prosiri sirinu na preko minimalnih 80mm i obavezan je barem jos srednji horizontalni elemenat rama radi ukrucenja.
Sto se spoja rama tice na uglovima naj jaci spoj je naravno na pero i zljeb ,pri cemu broj pera povecava krutost.Razlog je jednostavan,veci broj pera daje vecu povrsinu vezivanja.Iz estetskih razloga se koriste spojevi kao sto su skriveni cep i rupa i slicno.
Sto se ispune tice najcvrsci rezultat se dobija sa ispunom koja ulazi u neki utor na ramu a mana je nemogucnost kasnije izmene ispune bez rastavljanja rama neko srednje resenje je ispuna koja je oivicena ukrasnim lajsnama koje su sa jedne strane kruto vezane sa ramom a sa druge strane su mehanicki pricvrscene.
Dovratnik je takodje ram samo sto je donja strana rama otvorena i debljine elemenata je takodje po standardu 42mm a sirina od 60mm pa nadalje, nastavci dovratka do potrebne sirine , ako postoje, mogu biti tanji ali to je opet uslovljeno dizajnom vrata.
Sirina porkivne ukrasne letve dovratka nemaju definisanu standardnu debljinu mada je neki minimum oko 20mm niti moraju postojati a mogu se vezivati svim poznatim stolarskim vezama za uzduzno spajanje (nut pero i sl.) ili mehanicim vezama (ekser i sl.)
Naravno sve ovo se odnosilo na vrata koja su radjena masivnim elementima. Danas se koriste zbog cene prvenstveno i vestacki materijali u zradi gradjevinske stolarije ,pa tako imamo cak i dovratke od MDF-a kao i plotove i slicno,naravno da kvalitet takvih vrata se nemoze porediti sa kvalitetom i dugotrajnoscu vrata od masiva.
Pitanje dali sper ili masiv je zanimljivo ali opet to su razlicite vrste materijala. Sper ima bolja mehanicka svojstva i skoro nikakvu promenu dimenzije pri eksploataciji jer spada u ukrucen materijal zbog svoje konstrukcije sa druge strane zbog svoje konstrukcije tezi je za bilo kakvu obradu samim tim i profilisanje za alat i vise ga ostecuje.
Nadam se da je nekome barem nesto malo , ovo pomoglo.
Inace licno se bavim projektovanjem namestaja i enterijera vise od 10 godina.
Pozdrav svima

Pitanje izrade gradjevinske stolarije je kao i svako drugo u drvnoj industriji dovoljno veliko da se u par recenica nemoze objasniti sve cak ni priblizno. Sa druge strane nova vremena donose i nove tehnologije neke vise a neke manje uspesne.
Ono sto sam primetio je da se kroz par postova provlaci pitanje debljine samog krila , po standardu je ono 42 mm (to opet je posledica toga da daske izmedju ostalog dolaze u debljini of cca. 45 mm) . Ista debljina vazi i za krila bez preklopa (tapetarska-americka vrata) i sa preklopom.
Sto se konstrukcije krila od masiva tice i pitanja dali ram (dva vertikalna i dva horizontalna elementa) mora da postoji u osnovi odgovor je DA .Savremena vezivna sredstva (lepkovi) dozvoljavaju pravljenje ploce od masiva iz vise komada po vertikali ili horizontali ali su takve ploce bez ukrucenja apsolutno podlozne uvijanju i raspucavanju. Tehnike lepljenja masivnih komada po duzini su iskreno verujem objasnjenje na ovom sajtu negde pa cu samo spomenuti da slaganje komada pri lepljenju je izuzetno bitno da bi se predupredili moguci kasniji deformiteti. Asimetricno lepljenje , gde postoji samo jedan vertikalni elemenat slepljen sa plocom koja je sastavljena od horizontalnih slepljenih komada je nesto sto se nikada ne preporucuje (ako je takav izgled trazen on se moze dobiti a da unutrasnja struktura plota ipak neizlazi van standarda) jer ce rezultat najverovatnije biti krilo koje se izvitoperilo.
Koja je potrebna debljina za vertikalne i horizontalne elemente rama zavisi od njegove daljnje ispune i konstrukcije ali sirina vertikalnih elemenata od 100mm kao i gornjeg horizontalnog elementa iste sirine bi trebalo biti sasvim dovoljan za sva vrata krila visine do oko 2 metra od donji horizontalni elemenat obicno je siri i ima dimenziju oko 200mm jer se taj elemenat ce biti prvi u dodiru sa vlagom sa poda , udarcima nogu i slicno.
Kod duplo sperovanih vrata sirina elemenata rama se u mnogome smanjuje jer se ram nalazi u sendvicu leve i desne oplate i ne prelazi 50-60mm izuzev u zoni brave gde se dodje umetak da prosiri sirinu na preko minimalnih 80mm i obavezan je barem jos srednji horizontalni elemenat rama radi ukrucenja.
Sto se spoja rama tice na uglovima naj jaci spoj je naravno na pero i zljeb ,pri cemu broj pera povecava krutost.Razlog je jednostavan,veci broj pera daje vecu povrsinu vezivanja.Iz estetskih razloga se koriste spojevi kao sto su skriveni cep i rupa i slicno.
Sto se ispune tice najcvrsci rezultat se dobija sa ispunom koja ulazi u neki utor na ramu a mana je nemogucnost kasnije izmene ispune bez rastavljanja rama neko srednje resenje je ispuna koja je oivicena ukrasnim lajsnama koje su sa jedne strane kruto vezane sa ramom a sa druge strane su mehanicki pricvrscene.
Dovratnik je takodje ram samo sto je donja strana rama otvorena i debljine elemenata je takodje po standardu 42mm a sirina od 60mm pa nadalje, nastavci dovratka do potrebne sirine , ako postoje, mogu biti tanji ali to je opet uslovljeno dizajnom vrata.
Sirina porkivne ukrasne letve dovratka nemaju definisanu standardnu debljinu mada je neki minimum oko 20mm niti moraju postojati a mogu se vezivati svim poznatim stolarskim vezama za uzduzno spajanje (nut pero i sl.) ili mehanicim vezama (ekser i sl.)
Naravno sve ovo se odnosilo na vrata koja su radjena masivnim elementima. Danas se koriste zbog cene prvenstveno i vestacki materijali u zradi gradjevinske stolarije ,pa tako imamo cak i dovratke od MDF-a kao i plotove i slicno,naravno da kvalitet takvih vrata se nemoze porediti sa kvalitetom i dugotrajnoscu vrata od masiva.
Pitanje dali sper ili masiv je zanimljivo ali opet to su razlicite vrste materijala. Sper ima bolja mehanicka svojstva i skoro nikakvu promenu dimenzije pri eksploataciji jer spada u ukrucen materijal zbog svoje konstrukcije sa druge strane zbog svoje konstrukcije tezi je za bilo kakvu obradu samim tim i profilisanje za alat i vise ga ostecuje.
Nadam se da je nekome barem nesto malo , ovo pomoglo.
Inace licno se bavim projektovanjem namestaja i enterijera vise od 10 godina.
Pozdrav svima

- PREOBRAZBA
- Majstor početnik
- Posts: 115
- Joined: 31 Jan 2009 22:29
- Location: Slovenija
- Contact:
U zadnje vrijeme razmišljam o tome, kako spriječiti uvijanje krila. Ja kao i večina ostalih proizvođača sa unutrašnje strane rama stavljam traku od šper ploče dimenzije 30x 32 mm, koja sprečava krivljenje.
Razmišljam, da šperploču zamjenim aluminijumom, tako, da bi time sprečio savijanje. Nije mi jasno, kako da to niko ne radi na taj način- zašto to nije moguče! Å ta vi o tome mislite? Prijateljski pozdrav!
Razmišljam, da šperploču zamjenim aluminijumom, tako, da bi time sprečio savijanje. Nije mi jasno, kako da to niko ne radi na taj način- zašto to nije moguče! Å ta vi o tome mislite? Prijateljski pozdrav!
Teorija brez prakse - ko voz brez akse!
Baš gledam http://www.notranjavrata.biz/notranja-vrata.html lepo izgledaju! Samo što kaže Pajo i Metabo da fali "okvir" zato se možda i uvijaju! Aluminijum neznam baš da će rešiti taj problem! postavi sliku tih vrata da se vidi problem. pozdarv svima!
- PREOBRAZBA
- Majstor početnik
- Posts: 115
- Joined: 31 Jan 2009 22:29
- Location: Slovenija
- Contact:
Vrata imaju okvir i ne krive se puno, jedna ili dva od deset komada se uviju toliko, da u sredini krila kad mjeriš imaju trbuh maksimalno 2-3mm. Nije to sad toliki problem, ali ja ih želim poboljšati, da budu što se kaže "špica".
Koliko sam ja razumeo Metabo i Mbole su mislili na "okvir" u estetskom smislu ili sam ja to shvatio pogrešno?
Dakle zašto ne aluminijum?
Koliko sam ja razumeo Metabo i Mbole su mislili na "okvir" u estetskom smislu ili sam ja to shvatio pogrešno?
Dakle zašto ne aluminijum?
Teorija brez prakse - ko voz brez akse!
Gornja i donja poprečna daska su obavezne zbog krivljenja (ukoliko daske ređaš uspravno). Ukoliko ih režaš vodoravno, stvar je obrnuta. Ostalo je estetika.PREOBRAZBA wrote:Koliko sam ja razumeo Metabo i Mbole su mislili na "okvir" u estetskom smislu ili sam ja to shvatio pogrešno?
Dakle zašto ne aluminijum?
Da bi Al bio toliko krut da ne može da se savija potrebna je određena debljina. Kolika? Ne znam. Skoro sam, baš iz razloga otpornosti na krivljenje, lepio slojeve Al profila 20x2mm (Al trake) preko gvozdenog L profila debelog 2mm, bočna stranica visoka 6 mm. Tek kada sam zalepio tri takve trake, jednu preko druge (sendvič) dobio sam željenu krutost.
U tvom slučaju, kombinacija Al i drvo, ne znam kako bi išlo zbo različitih koeficijenata toplotnog skupljanja/širenja drveta i Al. Ukoliko su u bliskom kontaktu možeš dobiri efekat "bimetala" na toliku dužinu. Ovo su moja nagađanja i valjda će se neko još javiti da ti da pravi odgovor.