Tvrdoca: otpornost materijala na prodiranje nekog tela u njegovu povrsinu. Zato je univer tvrdji od spera, posto ima povrsinu od melamina, koji je ekstremno tvrd (jos kad folija nije oba mikrona...), dok je povrsina spera drvo tj furnir, koji je daleko meksi.
Cvrstoca: otpornost materijala na kidanje (ili pritisak). Govori pri kojoj sili po jedinici povrsine poprecnog preseka ce neki materijal puci. Neki materijali se isto ponasaju u svim pravcima, neki ne. Npr celik je isti u bilo kom pravcu da ga pritiskas/razvlacis. Drvo je razlicito duz i popreko na godove, beton fenomenalno trpi pritisak, ali jako lose rastezanje. Savijanje je ko sto BR napisa, kombinacija rastezanja i pritiska. Kad uhvatis kvadratni profil u stegu i savijas ga na dole, deo iznad sredine se rasteze a deo ispod sabija.
Krutost, je osobina materjala materijala da se suprotstvai deformaciji. Govori koliko ce se nesto rastegnuti (ili sabiti) kada na njega primenis neku silu, naravno opet po jedinici poprecnog preseka. I ona moze biti ista ili razlicita u zavisnosi od pravca delovanja sile.
Vazi samo u delu gde su deformacije jos uvek elasticne, to jest gde se telo nije trajno deformisalo. Posle toga nema smisla.
Krutost i cvrstoca se najcesce mesaju.
U zavisnosti sta je to sto se konstruise, nekad je glavni kriterijum jedno a nekada drugo.
Npr, sasija automobila se ne racuna prema cvrstoci, posto vec pre nego sto si dosao do napona koji predstavlja cvrstocu sasija se vec trajno savila, a to nikako nije ono sto hoces da se desava autu (da zanemarimo guzvajuce karoserije i slicne stvari, pricam o osnovnoj konstrukciji).
Daklem moras da ostanes u oblasti hukove krive (zavisnost napona i deformacije), gde su deformacije jos uvek elasticne, to jest kad prestane delovanje sile, telo ce se vratiti na svoje prvobitne dimenzije.
I ne samo to, sasija automobila mora da bude kruta, to jest da se ne uvija, savija... to jest zanima te da se sto manje deformise kada si u krivini, kocis, ubrzavas...
E sad koliko kruta treba da bude? Zavisi sta je to sto pravis. Nije isto dal konstruises putnicki auto ili formulu.
Jos jedna osobina koja se cesto pogresno shvata je elasticnost. Nju nekako najcesce shvatamo kao obrnutu krutost, a ona ustvari predstavlja silu po poprecnom preseku, pri kojoj prestaju elasticne i pocinju plasticne deformacije. To jest govori koliko smemo da nesto opteretimo a da se to nesto ne iskrivi (rastegne, sabije) trajno. Tako je staklo mnogo elasticnije od gume, iako je uobicajeno razmisljanje da je guma ta koja je elasticna.
PS
Da... "napon struje" me uvek razveseli
