slavne radovi: profi radni sto za male radionice, drveni strug, itd
Sve je to diskutabilno. Mislis da si dobro uradio sto si stavio busilicu za pogon ? Meni to ne izgleda kao dobro resenje, jer taj predmet koji obradjujes pravi dobre bocne udare na frezicu glodalice. Mi sad mozemo da razglabamo da je to ok ili nije, ali tu su brzine i udarci. Drugo je kad se taj obradak polako okrece rucno.
Taj sto si zamislio za neke svoje male projekte, kao neka prirucna tezgica, verovatno kolika tebi zadovoljava. A da ce ti ustedeti prostor u garazi, u to ne verujem.
Taj sto si zamislio za neke svoje male projekte, kao neka prirucna tezgica, verovatno kolika tebi zadovoljava. A da ce ti ustedeti prostor u garazi, u to ne verujem.
Смем ли да питам:Pezzo wrote:jer taj predmet koji obradjujes pravi dobre bocne udare na frezicu glodalice.
Какве ударе добија "фрезица глодалице" кад обрађује непокретан комад?
Колико ја знам бочне.
Е сад, да ли су добри или лоши - иако бих ја рекао јаки или слаби то зависи од онога који гура глодалицу.
Чак у овојкомбинацији - пошто се множи бројобртаја глодала са бројем обртаја бушилице глодало у јединици времена засеца много више пута па су опиљци много тањи а самим тим и ударци "бочни"нису толико "добри".
Једино је потребно имати квалитетно глодало да се не буни због брзине резања, а то је посебна тема
Три пут' кратим ову летву и опет ми кратка! :forvonad:
Користим бушилицу са променљивим бројем обртаја. Како је комад у почетку максимално несиметричан добро је почети са малим/минималним бројем обртаја а глодалом улазити у материјал постепеније како би се проблеми о којима је реч смањили на минимум.Pezzo wrote:taj predmet koji obradjujes pravi dobre bocne udare na frezicu glodalice
Аутор оригиналног пројекта оставио је себи на носачу глодалице (колико сам могао да запазим) могућност да подешава хоризонтални положајглодалице изнад обратка што такође може да му послужи (можда) да смањи ударе обратка на глодало. Ја ово нисам применио зато што овајдодатни степен слободе чини ми се више компликује рад него што га олакшава.
Обрадак се прво грубо обради приручним алатима (рото-турпија, трачна брусилица, ренде или шта вам је при руци) колико је могуће; још је важније након тога пажљиво центрирати рупе за осовине на обратку; и коначно није нарочито тешко одредити скромну почетну дубину глодања.
У мојојза сада краткојпракси струга приметио сам да се доста брзо стиче осећајза употребу овог свакако корисног алата. Досадашња пракса показује да се ови проблеми брзо савладају и употреба алата постаје изненађујеће ефикасна и довољно прецизна за разне уобичајене примене.
Ђто би рекао мојпријатељ Брзи Гонзалес: Карамба - опет нисам разумео како то мислиш неће ми уштедети простор мали радни сто? Па неће ваљда велики да ми уштеди кад не може да стане?Pezzo wrote:Taj sto si zamislio za neke svoje male projekte, kao neka prirucna tezgica, verovatno kolika tebi zadovoljava. A da ce ti ustedeti prostor u garazi, u to ne verujem.
Овог пута сам ваљда ја крив јер својвидео материјал још нисам превео са енглеског. Очигледно да идеш неком својом линијом која није усаглашена са садржајем моје видео презентације. У њојје објашњено да сам радни сто наменио као ГЛАВНИсто у условима када се велики због недостатка простора не може приуштити. Наравно да у малом простору нису могући сви могући и велики послови, али неки (многи) јесу. Ово просто треба схватити као моје индивидуално виђење стандардног високо квалитетног решења за један одређени круг људи. Наравно остаје мојстари коментар: ко мисли да има боље, јефтиније стандардно решење за мале радионице, ту су слике и линкови, па нека покаже то што је боље да сви нешто научимо. Избог тога смо ваљда овде.
Slavisa, svaka cast na habrosti da se ovako predstavis. No, bez ljutnje, ali mislim da si potrosio jako puno korisne energije u prilicno losa konstrukcijska resenja. Koliko god da svako od njih izgleda da radi, po meni, a koliko vidim i po mnogim drugima ovde su apsolutno neprakticna. Da se razumemo, ja gotovo sve, osim grube pripreme tj rezanja gradje i mozda jednog dana abrihtera radim rukom, i na toj tezgi ne vidim ni jedno novo, a upotrebljivo resenje koje bih primenio, bez obzia sto trenutno i sam pravim relativno malu tezgu.
Sa obzirom na nacin na koji radim, imam malo specfican pogled na tezge. Iz t pogleda, na njoj mi smeta sto sta. Pre svega, meni je jako bitno da noge tezge budu u istoj ravni sa prednjom ivicom grnje povrsine, sto kod tebe nije slucaj. Kada su noge u istoj ravni, cela njihova povrsina moze da se iskoristi kao dodatna povrsina za ucvrscivanje onoga na cemu radis. Ovako kako jste, imas samo jednu luniju ucvrscivanja, bez ijednog drugog oslonca u bilo kojoj vertikalnoj ravni.
Sto se stega tice, one su uglavnom neupotrebljive. Imas tri metalne sipke koje prolaze kroz njih, i osim uz pomoc jos jedne stege nemas nacina da ucvrstis recimo dasku korpusa namestaja, koja je siroka 40 cm. Kako god da je ucvrstis, moraces da je posteno pritegnes da se ne bi pomerala, posto ti sila deluje ekscentricno, i daleko od tacke u kojoj ucvrscujes dasku. A tako cvrsto pritezanje uvekl ostavi traga na ivici. Meni je i debljina prednje stege prevelika, uz gornju ivicu mora da bude daleko tanja. Ovako masivna te sprecava da pridjes rucnim alatom, recimo raspom do daske koja je ucvrscena tako da se minimalno pomera, tik uz gornju povrsinu.
Mislim da ni ne treba raspravljati o ideju da stolarska tezga bude i bravarska. T je jako pogresno, pogotovu ako radis rucnim alatom. I najmanji iopiljak koji je ostao na povrsini ocas posla unisti vreme ulozeno u ostrenje. Cak i samo ostrenje zahteva posebnu radnu povrsinu, na drugom mestu, koa nije stolarska tezga. Jednostavno, ako jednom malo pogresis u padnu ti tri trunke na povrsinu, sve to ce zavrsiti na onome sto radis, ili ce uporopastiti alat.
A strug.. Mislim da je resenje sa ucnom pogonom smislnije, za pojedine potrebe, no ovako, sa njim ne mozes da izvedes nista sto ne bi mogao sa obicnim najprostijim strugom koji bi pogonila ta ista busilica, a koji bi ti pruzao mnogo vece mogucnosti za obradu. Uz malo vestine, preciznost iz ruke na strugu za drvo moze da bude 0.1 mm, na njemu mozes da pocnes i od cepanice, a da ne gubis vreme u pripremi, mozes da daleko kvalitetnije finisiras sve ono sto radis, i jos mnogo toga sto ova komplikovana pravilica stapova ne moze.
Ono sto meni smeta je nekiticno kopiranje resenja izmisljnih od strane hillbilija, ne mioslim na tbe nego na amerikance, koji nemaju nikakvog obrazovanja, a pri tome niko se ne seti da pogleda resenja koja su se dokazala stotimana godina. Samo treba citati.
Sa obzirom na nacin na koji radim, imam malo specfican pogled na tezge. Iz t pogleda, na njoj mi smeta sto sta. Pre svega, meni je jako bitno da noge tezge budu u istoj ravni sa prednjom ivicom grnje povrsine, sto kod tebe nije slucaj. Kada su noge u istoj ravni, cela njihova povrsina moze da se iskoristi kao dodatna povrsina za ucvrscivanje onoga na cemu radis. Ovako kako jste, imas samo jednu luniju ucvrscivanja, bez ijednog drugog oslonca u bilo kojoj vertikalnoj ravni.
Sto se stega tice, one su uglavnom neupotrebljive. Imas tri metalne sipke koje prolaze kroz njih, i osim uz pomoc jos jedne stege nemas nacina da ucvrstis recimo dasku korpusa namestaja, koja je siroka 40 cm. Kako god da je ucvrstis, moraces da je posteno pritegnes da se ne bi pomerala, posto ti sila deluje ekscentricno, i daleko od tacke u kojoj ucvrscujes dasku. A tako cvrsto pritezanje uvekl ostavi traga na ivici. Meni je i debljina prednje stege prevelika, uz gornju ivicu mora da bude daleko tanja. Ovako masivna te sprecava da pridjes rucnim alatom, recimo raspom do daske koja je ucvrscena tako da se minimalno pomera, tik uz gornju povrsinu.
Mislim da ni ne treba raspravljati o ideju da stolarska tezga bude i bravarska. T je jako pogresno, pogotovu ako radis rucnim alatom. I najmanji iopiljak koji je ostao na povrsini ocas posla unisti vreme ulozeno u ostrenje. Cak i samo ostrenje zahteva posebnu radnu povrsinu, na drugom mestu, koa nije stolarska tezga. Jednostavno, ako jednom malo pogresis u padnu ti tri trunke na povrsinu, sve to ce zavrsiti na onome sto radis, ili ce uporopastiti alat.
A strug.. Mislim da je resenje sa ucnom pogonom smislnije, za pojedine potrebe, no ovako, sa njim ne mozes da izvedes nista sto ne bi mogao sa obicnim najprostijim strugom koji bi pogonila ta ista busilica, a koji bi ti pruzao mnogo vece mogucnosti za obradu. Uz malo vestine, preciznost iz ruke na strugu za drvo moze da bude 0.1 mm, na njemu mozes da pocnes i od cepanice, a da ne gubis vreme u pripremi, mozes da daleko kvalitetnije finisiras sve ono sto radis, i jos mnogo toga sto ova komplikovana pravilica stapova ne moze.
Ono sto meni smeta je nekiticno kopiranje resenja izmisljnih od strane hillbilija, ne mioslim na tbe nego na amerikance, koji nemaju nikakvog obrazovanja, a pri tome niko se ne seti da pogleda resenja koja su se dokazala stotimana godina. Samo treba citati.
Last edited by BR on 30 Jul 2013 19:20, edited 1 time in total.
Пре свега БÐ , да ти се искрено захвалим на сјајнојкритици. Дао си ми дефинитивно драгоцене коментаре и штета је што нисам имао прилике да те консултујем на почетку пројекта или током њега. Баш ми је драго да има оних који се не устежу да кажу баш ону праву ствар како и треба. Још једном свака част и драго ми је да се срећемо овим виртуалним путем.
Као што видиш, није само моја стега у три тачке, већина је ваљда таква? Ја намерно нисам желео да правим старинску стегу, јер мислим да је ова боља по разним основама; да није тако било би нелогично да људи уграђују ове металне скаламерије из чисте радозналости и плаћају их не баш безначајно. Ако своју даску ставиш у "модерну" стегу коју коју сам ти приказао на слици, видећеш да је она такође ексцентрична у односу на твоју даску; чак се може рећи да је моја стега поприлично у повољнијем положају јер је тачка притиска у центру простора дрвеног блока стеге изнад шипки, док је тачка притиска куповне стеге колинерна са шипкама и десетак и више центиметара удаљена од центра слободног блока дрвета стеге где даска може да уђе. Како би ти држао даску од 40цм у било којојпрофесионалнојстеги иначе? Дакле како год (горе у стеги или бочно у стеги) даску од 40цм обрађују и други људи на сличним стегама као мојој; ја стварно немам појма како се свако од тих људи који користе модерне стеге сналазе сваки појединачно - има разних начина и "зачина".
Ти вероватно имаш у виду неки други тип стеге за који ја не знам: био бих ти захвалан ако можеш неки мали указивач да ставиш на слику да видим тачно о чему се ради.
Знаш како кажу људи кад се лупе по челу: Па где ми је била памет? Е то ја сад могу да кажем - за себе. Потпуно си у праву. Међутим план за овајрадни сто може без већих проблема да се модификује тако да буде испуњен услов целе фронталне површине стола који си тако исправно назначио. Ђтавише и на постојећојконструкцији оваквојкаква је мислим да могу да направим корекцију додавањем елемената који на тежини неће такорећи донети скоро ништа у односу на постојећу. Дакле тајпроблем није сасвим нерешив.BR wrote:meni je jako bitno da noge tezge budu u istoj ravni sa prednjom ivicom grnje povrsine, sto kod tebe nije slucaj.
јсто врло корисна примедба. Али ето ако могу да се бар мало "оперем", модерне стеге које се данас производе за уградњу у радне столове се ваљда и праве са три металне шипке:BR wrote:Sto se stega tice, one su uglavnom neupotrebljive. Imas tri metalne sipke koje prolaze kroz njih, i osim uz pomoc jos jedne stege nemas nacina da ucvrstis recimo dasku korpusa namestaja, koja je siroka 40 cm. Kako god da je ucvrstis, moraces da je posteno pritegnes da se ne bi pomerala, posto ti sila deluje ekscentricno, i daleko od tacke u kojoj ucvrscujes dasku. A tako cvrsto pritezanje uvekl ostavi traga na ivici. Meni je i debljina prednje stege prevelika, uz gornju ivicu mora da bude daleko tanja. Ovako masivna te sprecava da pridjes rucnim alatom, recimo raspom do daske koja je ucvrscena tako da se minimalno pomera, tik uz gornju povrsinu.

Ти вероватно имаш у виду неки други тип стеге за који ја не знам: био бих ти захвалан ако можеш неки мали указивач да ставиш на слику да видим тачно о чему се ради.
Као што рекох нашем цењеном колеги од раније, ја нисам ни приказао у видео материјалу како изгледа ДОДАТАК за браварију. (Мислим да ћу ако не добијем од неког бољу идеју то направити на тривијалан начин као више мање обичан лимени поклопац уз можда још понеки додатак.) На том лиму радиће се као на сваком другом "лименку". Надам се да ово неће покренути лавину критика овог цењеног скупаBR wrote:Mislim da ni ne treba raspravljati o ideju da stolarska tezga bude i bravarska

Све што си рекао опет је потпуно тачно. Међутим губиш из вида једну стварчицу: ја сам невиђена стипса. To значи да најјефтинији струг за дрво у радњи кошта око 11-12000 динара. А мојстругић којим сам урадио типлове, штапове и граничнике за радни сто и који ћу сасвим сигурно користити са рутински изведеном 0,5мм или бољом толеранцијом кошта ме толико мало да ми је тешко да се замарам да сабирам цену шрафова и квадратних центиметара шперплоче, као и утрошак "једног поподнева" како то воле да кажу неки. Дакле то што кажеш друже је потпуно тачно - али то је заиста индивидуално. Али наравно да је твоје решење куповине квалитетније, нема спора.BR wrote:A strug.. Mislim da je resenje sa ucnom pogonom smislnije, za pojedine potrebe, no ovako, sa njim ne mozes da izvedes nista sto ne bi mogao sa obicnim najprostijim strugom koji bi pogonila ta ista busilica, a koji bi ti pruzao mnogo vece mogucnosti za obradu. Uz malo vestine, preciznost iz ruke na strugu za drvo moze da bude 0.1 mm, na njemu mozes da pocnes i od cepanice, a da ne gubis vreme u pripremi, mozes da daleko kvalitetnije finisiras sve ono sto radis, i jos mnogo toga sto ova komplikovana pravilica stapova ne moze.
- dragisa dragisa
- Majstor
- Posts: 352
- Joined: 07 Dec 2008 14:28
- Location: Beograd-Mirijevo
Nema problema, koliko mogu da pomognem, tu sam. Csto mi se desi da napisem ostar komentar, ali to nij iz zlih namera, nego da se napredujeslavne wrote:Пре свега БÐ , да ти се искрено захвалим на сјајнојкритици. Дао си ми дефинитивно драгоцене коментаре и штета је што нисам имао прилике да те консултујем на почетку пројекта или током њега. Баш ми је драго да има оних који се не устежу да кажу баш ону праву ствар како и треба. Још једном свака част и драго ми је да се срећемо овим виртуалним путем.

Nije sasvim neresiv, no mnogo bi lakse bio resiv da s noge stola drvene. Tada bi na tim dodacima mogao da izbusis rupe 3/4" po sredini, da mozes da stavis granicnika koliko ti treba. Ovako kako jeste, trba ti siroka daska odnapred, toliko da mozes da busis rupe levo i desno od metala noge, a opt su velike sanse da ce da se klati. Inace, koji ti je precnik rupa? Nadam se da si busio 19mm, posto je to standard, pa pasuju svi alati koji idu u rupe, od alatke za tiplov, preko drzaca, stega, pricvrsnih lajsni i jos kojecega.slavne wrote:Знаш како кажу људи кад се лупе по челу: Па где ми је била памет? Е то ја сад могу да кажем - за себе. Потпуно си у праву. Међутим план за овајрадни сто може без већих проблема да се модификује тако да буде испуњен услов целе фронталне површине стола који си тако исправно назначио. Ђтавише и на постојећојконструкцији оваквојкаква је мислим да могу да направим корекцију додавањем елемената који на тежини неће такорећи донети скоро ништа у односу на постојећу. Дакле тајпроблем није сасвим нерешив.
Record stega, po firmi koja ih je pravila a danas ih prave svi, imaju tri sipke, ali na jako malom rastojanju, i opet ne klate, posto je preciznost na prilicnom nivou. I sve do jedne, osim kao poduzne stege za desnjake na desnoj bocnoj strani ne valjaju ni pisljivog boba za tradicionalan nacin rada. A i tada im je upotrebljivost diskutabilna, posto se opet klate, pa rupe moraju da budu u osi, ili cela stvar ne radi najsrecnije. Kada povces rendetom, a daska ispadne. Ja sam se razmisljao da uzmem jednu, pa da odsecem levu i desnu stranu ploce, i ostavim samo vreteno i vodljice, tako da centar bude sto blize prednjoj ivici, ali i tada je predaleko. Prva ivica rupa mora da bude najdalje na 7-8 cm od prednje ivice, ili opet izmisljas stegu koju kacis ui stegu..slavne wrote:Али ето ако могу да се бар мало "оперем", модерне стеге које се данас производе за уградњу у радне столове се ваљда и праве са три металне шипке: [url]http://www.stolarskaradionica.com/forum/uploads/thumbs/2772_images.jpg[/url] Као што видиш, није само моја стега у три тачке, већина је ваљда таква?
Ugradjuju ih zato sto ih mrzi da trose vreme praveci ozbiljnu stegu, zato sto su dzabe i zato sto nece da se raspitaju da ima bolje. Oni ozbiljniji ih ne ugradjuju. Ako pod starinskom stegom podrazumevas kod nas i u nemackom i nordisjskom delu evrope noga stegu, moje misljenje o njoj je jos gore nego o ovim metalnim, bez obzira sto resava neke probleme. Pre svega, kada pocnes da radis lastiin rep rukom, ili das pravis cepove, takodje rukom, volim da sednem ispred stege, pa polako. A na svedskoj stegi to ne mogu. Jednostavno, nervira me cela konstrukcija izmedju mene i onoga na cemu radim. A opet, ne mozes lepo da adis turpijom, ako ne pustis komad debel;o izvan stege, a onda on vibrira a preciznost macku o rep.slavne wrote:Ја намерно нисам желео да правим старинску стегу, јер мислим да је ова боља по разним основама; да није тако било би нелогично да људи уграђују ове металне скаламерије из чисте радозналости и плаћају их не баш безначајно.
Ta prednost sto je osovina u sredini stege i nije neka prednost, posto iza stege imas ceo komed daske koji sprecava rotaciju oko horizontalne ose. Mnogo veci problem je sto se stega klati levo desno. Kod tebe je takodje problem i to sto ti je rastojanje izmedju vodjica jako veliko, pa ti ostaje jako malo stege levo i desno. Pa kada stegnes, ili ostavljas tragve, ili se juris sa kajlom na suprotnoj strani stege.slavne wrote:Ако своју даску ставиш у "модерну" стегу коју коју сам ти приказао на слици, видећеш да је она такође ексцентрична у односу на твоју даску; чак се може рећи да је моја стега поприлично у повољнијем положају јер је тачка притиска у центру простора дрвеног блока стеге изнад шипки, док је тачка притиска куповне стеге колинерна са шипкама и десетак и више центиметара удаљена од центра слободног блока дрвета стеге где даска може да уђе. Како би ти држао даску од 40цм у било којојпрофесионалнојстеги иначе? Дакле како год (горе у стеги или бочно у стеги) даску од 40цм обрађују и други људи на сличним стегама као мојој; ја стварно немам појма како се свако од тих људи који користе модерне стеге сналазе сваки појединачно - има разних начина и "зачина".
Ти вероватно имаш у виду неки други тип стеге за који ја не знам: био бих ти захвалан ако можеш неки мали указивач да ставиш на слику да видим тачно о чему се ради.
Mnogo udobnije jeftino resenje je da na levu nogu postavis noga stegu, od daske koja ide od patosa do radne povrsine, sirine nekih 20 cm, a koja se priteze vretenom odmah ispod radne povrsine. Takva stega mora da ima i dodatnu vodjicu, paralelnu prvoj, opet od daske, na kojoj izbusis rupe za klin, pa stelujes debljinu kako ti treba. Ili jos bolj, napravis paralelni pomerac od lanca za bicikl i dva zupcanika za isti. Pa koliko gore otvoris stegu, dole pomeris potporu za istu duzinu. Prednost ove stege je sto mozes da komad gurnes skroz do navoja, i ona nema klacenja. Uz to, na pokretnom osloncu tj dasci koja stoji vertikalno, i kliza po horizontalnoj precki i vodjici ispod same povsine stola, postavis jos jednu jednaku stegu, tako da ono sto radis moze da se drzi i desno i levo. Tako mozes da stezes dasku sirine jednake rastojanju izmedju nogu stola.
Drugo resenje je stega sa dva vretena povezana lancem. Veritas pravi takvu, ali sam ih vidjao i kod nas u samogradnji . Na jednoj koju sam video je cela prednja ivica stola stega, sto i nije bas prakticno. Vlasnik jos nije provalio kao da izravnja pod 90 stepeni dugacku a usku dasku. A lepo sam ju rekao da nece da radi.
Ima i drugih resenja koja mozes da nadgradis na sto, kao sto je Moxon, ali to su opet dogradnje koje skidas, stavljas skidas a kada ne koristis, moras da imas mesta za njih. ..
Nisam mislio da kupis strug, nego si uz samo malo truda vise mogao da ga napravis. Imas i busilicu i drug oslonac, uopste nisi teba da gubis vreme praveci kutiju za glodalicu, vec samo da ih dignes iznad i dodas oslonac za dleto. I busilica je vise nego dovoljna za pokretanje, nekada su se , a bogami i danas se takvi strugovi pokrecu nogom, pa opet prave savrsene stvari. Dve gredice 8x5 su dovoljne za vodjice, a planova ima ihaha.Све што си рекао опет је потпуно тачно. Међутим губиш из вида једну стварчицу: ја сам невиђена стипса. To значи да најјефтинији струг за дрво у радњи кошта око 11-12000 динара. А мојстругић којим сам урадио типлове, штапове и граничнике за радни сто и који ћу сасвим сигурно користити са рутински изведеном 0,5мм или бољом толеранцијом кошта ме толико мало да ми је тешко да се замарам да сабирам цену шрафова и квадратних центиметара шперплоче, као и утрошак "једног поподнева" како то воле да кажу неки. Дакле то што кажеш друже је потпуно тачно - али то је заиста индивидуално. Али наравно да је твоје решење куповине квалитетније, нема спора.
Bio ti stipsa ili ne, sa tim strugicem malo sta mozes da uradis. Ne moze freza da zameni dleto, nisu toliko ludi oni sto prave industrijske masine.
U malim hobi radionicama se ljudi dovijaju na razne nacine, kako bi mogli po nesto da urade bez vecih ulaganja. Evo jednog primera, gde je covek pravio multifunkcionalni sto, na kome je ugradio i rucni cirkular i rende http://www.youtube.com/watch?v=SiEZbUyDzJU Znaci to je snalazenje u malim prostorima. Na tom stolu se moze ugraditi jos alata, a kad se spuste ili skinu, moze se staviti preko druga ploca i na njemu se mogu raditi i druge stvari, gerovanje, tiplovanje, lepljenje, brusenje, obrada ivica i ostalo. Dakle, kad ti ne treba, sklopis ga i ostavis negde sa strane. To je za hobi.
Opet, sa druge strane, svako moze da ima neke svoje razloge da tvrdi i nesto suprotno. Razne pomocne portabl stocice za rad i nosace alata proizvode i prodaju mnoge firme, uglavnom su to naprave predvidjene za rad na terenu i u hobi radionicama i ljudi o tim stvarima ne razmisljaju od juce, nego su takva resenja nastala kroz praksu iz raznih i dugogodisnjih iskustava.
U malim hobi radionicama se ljudi dovijaju na razne nacine, kako bi mogli po nesto da urade bez vecih ulaganja. Evo jednog primera, gde je covek pravio multifunkcionalni sto, na kome je ugradio i rucni cirkular i rende http://www.youtube.com/watch?v=SiEZbUyDzJU Znaci to je snalazenje u malim prostorima. Na tom stolu se moze ugraditi jos alata, a kad se spuste ili skinu, moze se staviti preko druga ploca i na njemu se mogu raditi i druge stvari, gerovanje, tiplovanje, lepljenje, brusenje, obrada ivica i ostalo. Dakle, kad ti ne treba, sklopis ga i ostavis negde sa strane. To je za hobi.
Opet, sa druge strane, svako moze da ima neke svoje razloge da tvrdi i nesto suprotno. Razne pomocne portabl stocice za rad i nosace alata proizvode i prodaju mnoge firme, uglavnom su to naprave predvidjene za rad na terenu i u hobi radionicama i ljudi o tim stvarima ne razmisljaju od juce, nego su takva resenja nastala kroz praksu iz raznih i dugogodisnjih iskustava.
ок, то је по мало и ствар стила:) Заборављаш да је једна од основних поенти моје презентације постизање довољно велике тежине и чврстоће код малог објекта (читај: радног стола) па ноге стола не могу бити дрвене. Највећи радни столови стандардне димензије у продаји су око 2,3м дужине; смањивањем на рецимо 1,3м дужине да би задржао тек исту тежину (и тиме могао да радиш сличну тежину обрадка) мораш значајно да повећаш густину материјала, најмање дакле 2,3 / 1,3 тј76%. То је математичко-физички немогуће уз копирање исте конструкције.BR wrote:Nije sasvim neresiv, no mnogo bi lakse bio resiv da s noge stola drvene
Није ме брига за америчке стандарде али у овом случају заиста сам из наведених разлога користио баш ту димензију из разлога које си навео. Пошто ја све сам као баксуз морам да откривам да ти одам да сам данима размишљао да ли да бушим са 20мм или 19мм и на крају ето...BR wrote:Nadam se da si busio 19mm, posto je to standard
Е друже из Груже, можда је време да размислиш о некојсрпскојстеги, на пример овојмојојкоју сам приказаоBR wrote:Record stega, po firmi koja ih je pravila a danas ih prave svi, imaju tri sipke, ali na jako malom rastojanju.....a sam se razmisljao da uzmem jednu, pa da odsecem levu i desnu stranu ploce

Можда је право решење за твојпроблем да га поставиш у некојзасебнојтеми и да позовеш озбиљне људе на дискусију о томе. Наравно, увек се појави неки шарлатан као ја на теми да ти смета, али можда ти они паметни понуде неку солидну идеју јер ту треба имати буквално искуства!

Last edited by slavne on 30 Jul 2013 22:17, edited 1 time in total.
Слажем се с тобом.Pezzo wrote:Bio ti stipsa ili ne, sa tim strugicem malo sta mozes da uradis. Ne moze freza da zameni dleto, nisu toliko ludi oni sto prave industrijske masine.
U malim hobi radionicama se ljudi dovijaju na razne nacine, kako bi mogli po nesto da urade bez vecih ulaganja. Evo jednog primera, gde je covek pravio multifunkcionalni sto, na kome je ugradio i rucni cirkular i rende http://www.youtube.com/watch?v=SiEZbUyDzJU Znaci to je snalazenje u malim prostorima. Na tom stolu se moze ugraditi jos alata, a kad se spuste ili skinu, moze se staviti preko druga ploca i na njemu se mogu raditi i druge stvari, gerovanje, tiplovanje, lepljenje, brusenje, obrada ivica i ostalo. Dakle, kad ti ne treba, sklopis ga i ostavis negde sa strane. To je za hobi.
Opet, sa druge strane, svako moze da ima neke svoje razloge da tvrdi i nesto suprotno. Razne pomocne portabl stocice za rad i nosace alata proizvode i prodaju mnoge firme, uglavnom su to naprave predvidjene za rad na terenu i u hobi radionicama i ljudi o tim stvarima ne razmisljaju od juce, nego su takva resenja nastala kroz praksu iz raznih i dugogodisnjih iskustava.
Sta te je sprecavalo da nog budu 15x15 cm, a daska stola debele 10 pa cak i 15 cm? Dobio bi daleko upotrebljiviju stegu, bez metala, sa kojom mozes da radis sta hoces i da rupe budu gde hoces.
Sto se epoksida i staklenog vlaka tice, totalni promasaj. On nema sta da trazi ni na tezgi, ni na stegi, niti bilo gde u klasicnoj stolariji. On ima opravdanje samo u nekim specificnim situacijama, a ovo je daleko od toga. Meni se ucinilo da je tezga presvucena necime, ali sam to zanemario, sada mi je jsano sta je u pitanju. Tako uradjena tezga ce uvek da bude musava, izgrebana, da tupi alate, i da ti puni oci staklom kad god je zaseces. Tezga n sme da se maze bilo cime, jedino dolazi u obzir neko od ulja, al.i i to samo na nogama. Ja na svojoj prethodnoj tazgi poravnavam povrsinu dva puta godisnje, da bih imao ravnu referentnu povrsinu. Ako nije tako, ni ono sto pravis, ne ispada ravno, naravno ako pravis rukom.
Sto se epoksida i staklenog vlaka tice, totalni promasaj. On nema sta da trazi ni na tezgi, ni na stegi, niti bilo gde u klasicnoj stolariji. On ima opravdanje samo u nekim specificnim situacijama, a ovo je daleko od toga. Meni se ucinilo da je tezga presvucena necime, ali sam to zanemario, sada mi je jsano sta je u pitanju. Tako uradjena tezga ce uvek da bude musava, izgrebana, da tupi alate, i da ti puni oci staklom kad god je zaseces. Tezga n sme da se maze bilo cime, jedino dolazi u obzir neko od ulja, al.i i to samo na nogama. Ja na svojoj prethodnoj tazgi poravnavam povrsinu dva puta godisnje, da bih imao ravnu referentnu povrsinu. Ako nije tako, ni ono sto pravis, ne ispada ravno, naravno ako pravis rukom.
Ђта си ти оно беше имао из матиша кад си био мали? Ð екох 76% мораш да увећаш масу малог дрвеног стола. А то не можеш само увећањем димензије ногу стола. Зато ће твојсточић да подрхтава као окупани мачак кад га будеш направио ако се будеш држао те твоје математике. Ја својимам и мени је феноменално лепо с њиме у том погледу, иако се лако може десити да сам разне друге ствари промашио. Ко ради таји греши, јер тако?BR wrote:Sta te je sprecavalo da nog budu 15x15 cm, a daska stola debele 10 pa cak i 15 cm? Dobio bi daleko upotrebljiviju stegu, bez metala, sa kojom mozes da radis sta hoces i da rupe budu gde hoces.
Sto se epoksida i staklenog vlaka tice, totalni promasaj. On nema sta da trazi ni na tezgi, ni na stegi, niti bilo gde u klasicnoj stolariji. On ima opravdanje samo u nekim specificnim situacijama, a ovo je daleko od toga. Meni se ucinilo da je tezga presvucena necime, ali sam to zanemario, sada mi je jsano sta je u pitanju. Tako uradjena tezga ce uvek da bude musava, izgrebana, da tupi alate, i da ti puni oci staklom kad god je zaseces. Tezga n sme da se maze bilo cime, jedino dolazi u obzir neko od ulja, al.i i to samo na nogama. Ja na svojoj prethodnoj tazgi poravnavam povrsinu dva puta godisnje, da bih imao ravnu referentnu povrsinu. Ako nije tako, ni ono sto pravis, ne ispada ravno, naravno ako pravis rukom.
Као што рекох, рано ми је да донесем коначни суд о епоксиду. Мислим да не причамо о истом епоксиду. Вероватно ниси радио с квалитетним епоксидом па говориш о некојмусавојтезги. Мојепоксид оригинал немачки и служи за пресвлачење јахти, отпоран на ударце и вишеструко тврђи од тврдог дрвета. Прилично сам сигуран да га лагано могу поправити ако (икада) и направим неку већу повреду површине.
Slavne, stvarno, mozda je taj tvoj neki super epoksid. Ja imam iskustva samo sa nekim ko zna kakvima, pisalo na bidonima West System i Devcon, mora da su bikli meki zato sto su losi.. Bas bih volo da vidim te koji su negrebljivi..
Inace tezga dimenzija istih kao ta koju si napravio, noge 15x15 i ploca 15 cm, ima samo 150 kila. Ako je od bukve. Al jest, to je sklono skakutanju..
Inace tezga dimenzija istih kao ta koju si napravio, noge 15x15 i ploca 15 cm, ima samo 150 kila. Ako je od bukve. Al jest, to je sklono skakutanju..
Last edited by BR on 30 Jul 2013 23:05, edited 1 time in total.