Kada "odu" baterije
Sta je opasno kad je baterija teska? Mislim jeste nezgodno, ali ne vidim da je opasno.
Malo laksa, moze posto je sama enhelova srafilica dosta lagana, ali ne mnogo. Ona sa male makite bi verovatno bila prelagana. Idealno je da centar mase postavis tako da bude u sredini rucke.
Imam bas takvu festovu srafilicu, i najveca mana joj je upravo los balans, koji je los bas zbog baterije koja je ispred rucke (zato je srafilica kraca, pa moze da pridje gde druge ne mogu). Prilicno je zamorno raditi sa njom duze vreme. Jednostavno centar mase je pomeren ka napred, i sve vreme ti moras da "natezes" rukom kako bi je drzao u vertikalnom polozaju. Kod klasicnog oblika centar mase je direktno ispod hvata, tako da nema tog dodatnog naprezanja.
Malo laksa, moze posto je sama enhelova srafilica dosta lagana, ali ne mnogo. Ona sa male makite bi verovatno bila prelagana. Idealno je da centar mase postavis tako da bude u sredini rucke.
Imam bas takvu festovu srafilicu, i najveca mana joj je upravo los balans, koji je los bas zbog baterije koja je ispred rucke (zato je srafilica kraca, pa moze da pridje gde druge ne mogu). Prilicno je zamorno raditi sa njom duze vreme. Jednostavno centar mase je pomeren ka napred, i sve vreme ti moras da "natezes" rukom kako bi je drzao u vertikalnom polozaju. Kod klasicnog oblika centar mase je direktno ispod hvata, tako da nema tog dodatnog naprezanja.
Odmotao sam dio sekundarnog namotaja, tako da sam dobio 16V~ i nakon ispravljanja dođe na cca 15V= i još pod opterečenjem padne napon na 14V= i to je to.Rendisha wrote:Stari, vidim da ti je Einhell u "originalu" radio na 14,4V a ti ga sad teras na jedno 22V koliko sam shvatio... ispravi me ako gresim. Da mu "ne presedne" toliki napon?
Konkretno, kod mene je trafo od starog robusnog stampaca, namotaji 5 i 12v , grec od
10A (moze i dioda od 10A) , preko njega mi idu busilice od 14 i 18V.Za 14V busilice mogu
se koristiti i punjaci za akumulator (ko ima jaci od 6A).Inace imam snazni punjac(davno sam
ga pravio) namotaji u rasponu od 6 do 24V koji treba da postavim na zid za napajanje baterijskih
uredjaja (imam ih u rasponu od 3 do 18V) a sluzice i za punjenje akumulatora.
10A (moze i dioda od 10A) , preko njega mi idu busilice od 14 i 18V.Za 14V busilice mogu
se koristiti i punjaci za akumulator (ko ima jaci od 6A).Inace imam snazni punjac(davno sam
ga pravio) namotaji u rasponu od 6 do 24V koji treba da postavim na zid za napajanje baterijskih
uredjaja (imam ih u rasponu od 3 do 18V) a sluzice i za punjenje akumulatora.
Nemoj na mene da se vadis ako neznas da postavis slikestari wrote:Stolart, imaš pp, da ne objavljujem ovdje šeme i slike, jer je ovo ipak stolarski forum, a ne električarski i da profesor ne dijeli packe

Sto bi ja lupao packe za nesto korisno (a i inace kad lupam ja to radim samostalno a ne lupam packe

Sta fali da se malo bavimo i strujom, pogotovu ako je vezana za stolariju i stolarski alat ko u ovom slucaju.
A moze i dve diode.
Profesore moze i poluperioda, ne mora grec.Dobro mi je poznato i to funkcionise.
S druge strane od sedamdesetih proslog veka se bavim elektronikom, specijalnost
pojacavacka tehnika, radio sam kompletna pojacala(kutija, prednja maska, stampana
ploca od kasiranog pertinaksa,nagrizanje(hodrogen i sona kiselina) i td.Znaci pravio sam,
ne popravljao. Danas to sin radi, ja sad vise oko automatike.
Radio sam nesto iz digitalne elektronike, ali manje.Osnovna literatura je bila RIM elektronik
iz Nemacke. Radio sam i zvucne kutije sa pasivnim zvucnicima.
Ako ti je poznato, a ja iz prakse kao sto davno rekoh.
Profesore moze i poluperioda, ne mora grec.Dobro mi je poznato i to funkcionise.
S druge strane od sedamdesetih proslog veka se bavim elektronikom, specijalnost
pojacavacka tehnika, radio sam kompletna pojacala(kutija, prednja maska, stampana
ploca od kasiranog pertinaksa,nagrizanje(hodrogen i sona kiselina) i td.Znaci pravio sam,
ne popravljao. Danas to sin radi, ja sad vise oko automatike.
Radio sam nesto iz digitalne elektronike, ali manje.Osnovna literatura je bila RIM elektronik
iz Nemacke. Radio sam i zvucne kutije sa pasivnim zvucnicima.
Ako ti je poznato, a ja iz prakse kao sto davno rekoh.
Evo ideja kao u priči (čvorislav,branimir), a pošto sam ja elektro struke, uvijek imam u kutijama starog materijala, pa sam si "sklepao" jedan ispravljač za aku bušilicu. Profesore, znam postaviti slike na forum, ali neznam na pp, jer nema ili ga ne vidim "attach"
Ovo je za one kojima struja nije jača strana.











ma to je to, ja sam naveo računarsko napajanje jer je zgodno (ako se ima neko takvo viška) za te svrhe, jedino što je ograničeno na 12 Vstari wrote:Evo ideja kao u priči (čvorislav,branimir), a pošto sam ja elektro struke, uvijek imam u kutijama starog materijala, pa sam si "sklepao" jedan ispravljač za aku bušilicu. Profesore, znam postaviti slike na forum, ali neznam na pp, jer nema ili ga ne vidim "attach"Ovo je za one kojima struja nije jača strana.
[url]http://slike.hr/slike-male/i/ispravljaczaakubusilicu_87ae3.jpg[/url]
šema je prava

bitno da sprava nije glomazna. hvala za link

Tako je stari.Nije svako u stanju da nabavi grec.Uvek treba staviti i alternativno resenje.stari wrote:Profesore moze i poluperioda, ne mora grec
U tom slučaju će biti manja snaga.
Ja sam covek iz prakse i dobro znam sta pricam, a izvori napajanja su mi dobro
poznati a narocito stabilisani.U svoje vreme smo pravili cak i UPS-ove i to je radilo.
I jos nesto, cak i danas u nekim uslovima koristim poluperiodu, u automatici
ne pravi problem.
Sve moze, naravno. Mozes i rukom da vrtis 
Ajde da ne krecemo ponovo u prepucavanje.
I ja i ti znamo da moze ali da to nije to, i da ako koristis jednu diodu onda ne mozes da koristis isti napon niti isti trafo kao ako koristis grec, to jest da imas bezrazlozni gubitak, posto cela jedna poluperioda ode "nigde".
Zasto bi imao manju snagu nego sto moze, kad to ne kosta "100 dukata"?
Ne razumem bas da "nije svako u stanju da napravi grec", ko da je to "rocket science". 4 diode povezane u grecov spoj, jel bese 8 razred osnovne ili 1 srednje, ne secam se vise?
A sto se tice zvucnika, pojacala, radio RIM-a... hvala na pitanju, druzili smo se 70-tih i 80-tiih
Bese jos jedan veliki, debeli kultni nemacki katalog iz tih godina, nesto na K ili slicno al sad da me ubijes ne mogu da se setim.
Jos uvek znam s koje se strane drzi lemilica
(i evo je jedna stara dobra Weller-ova sa podesavanjem temperature u ormancetu), mada je relativno retko danas koristim.
Posle sam otisao u neke druge vode (masinac, iako sam ustvari prvo hteo na ETF, al ... tako mi zapalo).

Ajde da ne krecemo ponovo u prepucavanje.
I ja i ti znamo da moze ali da to nije to, i da ako koristis jednu diodu onda ne mozes da koristis isti napon niti isti trafo kao ako koristis grec, to jest da imas bezrazlozni gubitak, posto cela jedna poluperioda ode "nigde".
Zasto bi imao manju snagu nego sto moze, kad to ne kosta "100 dukata"?
Ne razumem bas da "nije svako u stanju da napravi grec", ko da je to "rocket science". 4 diode povezane u grecov spoj, jel bese 8 razred osnovne ili 1 srednje, ne secam se vise?
A sto se tice zvucnika, pojacala, radio RIM-a... hvala na pitanju, druzili smo se 70-tih i 80-tiih

Jos uvek znam s koje se strane drzi lemilica

Posle sam otisao u neke druge vode (masinac, iako sam ustvari prvo hteo na ETF, al ... tako mi zapalo).
Na PP ne znam ni ja, jer to jednostavno ne mozestari wrote:Profesore, znam postaviti slike na forum, ali neznam na pp, jer nema ili ga ne vidim "attach"Ovo je za one kojima struja nije jača strana.

Ma samo te zadirkujem malo, eto vidis da si lepo postavio, i sad i oni koji nisu bas upamtili taj deo fizike, imaju odakle da krenu.