Scraper renda
Posted: 21 Oct 2020 23:21
Da malo dotaknem i jednu temu o kojoj se kod nas vrlo malo zna. Scraper renda.
Verovatno je vecina cula za cikling, ili cak i radila sa njime, iako je i to ovoih dana retko, posto je mnogo jednostavnije u ruke uzeti slajfericu. U sustini, radi se o parcetu tvrdog materijala (namerno kazem tvrdog materijala, posto kao cikling moze da se koristi i komad stakla) koje seku drvo pod vrlo velikim uglom. Idealno, ma celicnom ciklingu, ivica se obori previjanjem i secenje obavlja pucna koja se formira uz ivicu. POsto je ova pucna vrlo mala, struska koja se dize se previja vrlo brzo, i sprecava se da se odigne i zacepi materijal ispred nje, sto je jedan od problema kod klasicnih renda.
Scraper renda rade na istom principu kao i cikliniz, za razliku od obicnih renda. Secivo je postavljeno pod uglom koji je veci od 90 stepeni o odnosu na materijal, a secenje obavlja prevrnuta ivica (mada kod trvdih vrsta drveta moze da se koristi i klasican rez, koji struze drvo).
Glavna prednost scraper rendica je sto nisu previse osetljiva na pravac vlakana drveta. Kada se recimo spoji ploca iz vise elemenata, kod kojih su vlakna orijentisana na razlicite strane, scraper renda daju mogucnost da se cela povrsina izravnja bez problema. Za razliku od slajferica, Scraper renda su brza, prave mnogo manje prasine, a samo secivo je neosetljivo na zapunjavanje. I nema potrosnje skupig potrosnog materijala. Vrlo cesto iza scraper rendeta nije potrebno dodatno ciscenje, ili je dovoljna samo fina smirgla, u nekoliko poteza da biu se povrsina ujednacila pre finisiranja.
NA slici su tri scraper rendeta koja se oznacavakju brojevima iz starih Stenly kataloga, iako je od ovih samo jedno originalni Stenly.
U gornnjem desnom cosku je model 12, levo je model 112, a u donjem desnom cosku model 212.
Da pocnemo pricu sa modelom 12.
Ovo je originalni Stenley, koga sam kupio u tuznom stannu, i obnovio. Velika prednost mu je sto zahvaljujuci ruckama moze da se posteno pritisne, i prilicno lako vodi po materijalu, a mana je sto je taban kratak, pa nije preterano lako izvuci ravnu povbrsinu, ako ona nije unapred ravna. Za razliku od Stenlijevog kabinet scrapera, model 80, kod koga je secivo pod fiksnim uglom, (Model 80 nisam slikao, ali cu ga slikati u nekoliko sledecigh dana i postaviti u nastavku teme) velika prednost je sto kod modela 12, ugao seciva moze da se podesava.
I da ne zaboravim, evo slike u kakvom je stanju uslo u radionicu, mada to m oze da bude i posebna tema.
Sledece rende, po broju je 112. Po velicini, u pitanju je scraper ekvivalent NO4 rendeta, osim sto je sirina veca.
Kao sto se na slici vidi, mehanizam pdesavanja ugla je prakticno isti kao i na prethodnom rendetu, a oba koriste i istu sirinu seciva. Ovo rende je Veritasovo, i ima jednu poprilicnu prednost nad originalnnim Stenlijem, a to je sraf koji se vidi na dnu froga na sledecoj slici, a koji sluzi da se donji deo seciva zakrivi, cime se dobija daleko bolja kontrola secenja, i podizanje coskova iznad povrsine materijala, da se na bi pravili risevi.
Trece rende za ovaj put je model 212, prakticno malo blok rende, saq secivom sirine 35 mm, koje koristi isti princip.
Ovo rende je Lie Nilsenovo, sa bronzanim telom, i jako debelim secivom za scraper rende, koje je uglavnom namenjeno za rad sa vrlo tvrdim drvetom. NIje za velike poslove, ali specificne stvari obavlja odlicno. Uskoro cu napraviti jos jedno secivo za njega sto cu svakako ispratiti u temi.
Ovo rende, opsim razlika u materijalu i preciznosti izrade, prakticno je istovetno originalu, Stenliju 212.
I mehanizam za podesavanje je identican, bez zavrtnja koji krivi donji deop seciva, i koji je besmislen, zato sto je secivo na ovom rendetu debelo preko 2mm.
Za kraj, malo slika ovih renda u radu.
LN 212 na Balau drvetu. Ovako kako je sada ostreno debelo secivo je oidealno za egzote, posto zahteva tvrdu podlogu. Balau je zanimljivo drvo, koje me sva=ki put lepo iznenadi, sa tezinom od preko 850 kg/m3, i tvrdocom poo Janaka testu od 7200 N. Cisto za poredjenje, recimo hrast ima tvrdocu 5000N, i otprilike 200 kg manju giustinu. JEdini problem sa balauom je sto mi lomi sve mesingane srafove za drvo, ali o tom potom.
Iako je vrlo cesto misljenje da ciklinzi prave prasinu, to tako ne treba. Cak i kada struzu, kao kod ovog debelog seciva, struska je klasicna, dugacka i tipicna za rende.
I jos malo slika koriscenja 112, za ravnanje povrsine stola, recimo 80x130, lepljene iz pojedinacnih lamela. Prilikom lepljenja samo su poravnate, a povrsina je na kraju kompletno izranjana sa 112, i takva i finisirana. Pore 112, na ovoj slici je i No80. Uz ova dva scraper rendeta,l jos je korisceno samo brusno runo pre finisiranja.
Verovatno je vecina cula za cikling, ili cak i radila sa njime, iako je i to ovoih dana retko, posto je mnogo jednostavnije u ruke uzeti slajfericu. U sustini, radi se o parcetu tvrdog materijala (namerno kazem tvrdog materijala, posto kao cikling moze da se koristi i komad stakla) koje seku drvo pod vrlo velikim uglom. Idealno, ma celicnom ciklingu, ivica se obori previjanjem i secenje obavlja pucna koja se formira uz ivicu. POsto je ova pucna vrlo mala, struska koja se dize se previja vrlo brzo, i sprecava se da se odigne i zacepi materijal ispred nje, sto je jedan od problema kod klasicnih renda.
Scraper renda rade na istom principu kao i cikliniz, za razliku od obicnih renda. Secivo je postavljeno pod uglom koji je veci od 90 stepeni o odnosu na materijal, a secenje obavlja prevrnuta ivica (mada kod trvdih vrsta drveta moze da se koristi i klasican rez, koji struze drvo).
Glavna prednost scraper rendica je sto nisu previse osetljiva na pravac vlakana drveta. Kada se recimo spoji ploca iz vise elemenata, kod kojih su vlakna orijentisana na razlicite strane, scraper renda daju mogucnost da se cela povrsina izravnja bez problema. Za razliku od slajferica, Scraper renda su brza, prave mnogo manje prasine, a samo secivo je neosetljivo na zapunjavanje. I nema potrosnje skupig potrosnog materijala. Vrlo cesto iza scraper rendeta nije potrebno dodatno ciscenje, ili je dovoljna samo fina smirgla, u nekoliko poteza da biu se povrsina ujednacila pre finisiranja.
NA slici su tri scraper rendeta koja se oznacavakju brojevima iz starih Stenly kataloga, iako je od ovih samo jedno originalni Stenly.
U gornnjem desnom cosku je model 12, levo je model 112, a u donjem desnom cosku model 212.
Da pocnemo pricu sa modelom 12.
Ovo je originalni Stenley, koga sam kupio u tuznom stannu, i obnovio. Velika prednost mu je sto zahvaljujuci ruckama moze da se posteno pritisne, i prilicno lako vodi po materijalu, a mana je sto je taban kratak, pa nije preterano lako izvuci ravnu povbrsinu, ako ona nije unapred ravna. Za razliku od Stenlijevog kabinet scrapera, model 80, kod koga je secivo pod fiksnim uglom, (Model 80 nisam slikao, ali cu ga slikati u nekoliko sledecigh dana i postaviti u nastavku teme) velika prednost je sto kod modela 12, ugao seciva moze da se podesava.
I da ne zaboravim, evo slike u kakvom je stanju uslo u radionicu, mada to m oze da bude i posebna tema.
Sledece rende, po broju je 112. Po velicini, u pitanju je scraper ekvivalent NO4 rendeta, osim sto je sirina veca.
Kao sto se na slici vidi, mehanizam pdesavanja ugla je prakticno isti kao i na prethodnom rendetu, a oba koriste i istu sirinu seciva. Ovo rende je Veritasovo, i ima jednu poprilicnu prednost nad originalnnim Stenlijem, a to je sraf koji se vidi na dnu froga na sledecoj slici, a koji sluzi da se donji deo seciva zakrivi, cime se dobija daleko bolja kontrola secenja, i podizanje coskova iznad povrsine materijala, da se na bi pravili risevi.
Trece rende za ovaj put je model 212, prakticno malo blok rende, saq secivom sirine 35 mm, koje koristi isti princip.
Ovo rende je Lie Nilsenovo, sa bronzanim telom, i jako debelim secivom za scraper rende, koje je uglavnom namenjeno za rad sa vrlo tvrdim drvetom. NIje za velike poslove, ali specificne stvari obavlja odlicno. Uskoro cu napraviti jos jedno secivo za njega sto cu svakako ispratiti u temi.
Ovo rende, opsim razlika u materijalu i preciznosti izrade, prakticno je istovetno originalu, Stenliju 212.
I mehanizam za podesavanje je identican, bez zavrtnja koji krivi donji deop seciva, i koji je besmislen, zato sto je secivo na ovom rendetu debelo preko 2mm.
Za kraj, malo slika ovih renda u radu.
LN 212 na Balau drvetu. Ovako kako je sada ostreno debelo secivo je oidealno za egzote, posto zahteva tvrdu podlogu. Balau je zanimljivo drvo, koje me sva=ki put lepo iznenadi, sa tezinom od preko 850 kg/m3, i tvrdocom poo Janaka testu od 7200 N. Cisto za poredjenje, recimo hrast ima tvrdocu 5000N, i otprilike 200 kg manju giustinu. JEdini problem sa balauom je sto mi lomi sve mesingane srafove za drvo, ali o tom potom.
Iako je vrlo cesto misljenje da ciklinzi prave prasinu, to tako ne treba. Cak i kada struzu, kao kod ovog debelog seciva, struska je klasicna, dugacka i tipicna za rende.
I jos malo slika koriscenja 112, za ravnanje povrsine stola, recimo 80x130, lepljene iz pojedinacnih lamela. Prilikom lepljenja samo su poravnate, a povrsina je na kraju kompletno izranjana sa 112, i takva i finisirana. Pore 112, na ovoj slici je i No80. Uz ova dva scraper rendeta,l jos je korisceno samo brusno runo pre finisiranja.