Scraper renda

Rad sa ručnim alatima
BR
Moderator
Moderator
Posts: 3815
Joined: 11 May 2013 08:02
Location: Beograd-Brezdje-Bor

Scraper renda

Post by BR »

Da malo dotaknem i jednu temu o kojoj se kod nas vrlo malo zna. Scraper renda.

Verovatno je vecina cula za cikling, ili cak i radila sa njime, iako je i to ovoih dana retko, posto je mnogo jednostavnije u ruke uzeti slajfericu. U sustini, radi se o parcetu tvrdog materijala (namerno kazem tvrdog materijala, posto kao cikling moze da se koristi i komad stakla) koje seku drvo pod vrlo velikim uglom. Idealno, ma celicnom ciklingu, ivica se obori previjanjem i secenje obavlja pucna koja se formira uz ivicu. POsto je ova pucna vrlo mala, struska koja se dize se previja vrlo brzo, i sprecava se da se odigne i zacepi materijal ispred nje, sto je jedan od problema kod klasicnih renda.

Scraper renda rade na istom principu kao i cikliniz, za razliku od obicnih renda. Secivo je postavljeno pod uglom koji je veci od 90 stepeni o odnosu na materijal, a secenje obavlja prevrnuta ivica (mada kod trvdih vrsta drveta moze da se koristi i klasican rez, koji struze drvo).

Image

Glavna prednost scraper rendica je sto nisu previse osetljiva na pravac vlakana drveta. Kada se recimo spoji ploca iz vise elemenata, kod kojih su vlakna orijentisana na razlicite strane, scraper renda daju mogucnost da se cela povrsina izravnja bez problema. Za razliku od slajferica, Scraper renda su brza, prave mnogo manje prasine, a samo secivo je neosetljivo na zapunjavanje. I nema potrosnje skupig potrosnog materijala. Vrlo cesto iza scraper rendeta nije potrebno dodatno ciscenje, ili je dovoljna samo fina smirgla, u nekoliko poteza da biu se povrsina ujednacila pre finisiranja.

Image

NA slici su tri scraper rendeta koja se oznacavakju brojevima iz starih Stenly kataloga, iako je od ovih samo jedno originalni Stenly.

U gornnjem desnom cosku je model 12, levo je model 112, a u donjem desnom cosku model 212.

Da pocnemo pricu sa modelom 12.

Image

Ovo je originalni Stenley, koga sam kupio u tuznom stannu, i obnovio. Velika prednost mu je sto zahvaljujuci ruckama moze da se posteno pritisne, i prilicno lako vodi po materijalu, a mana je sto je taban kratak, pa nije preterano lako izvuci ravnu povbrsinu, ako ona nije unapred ravna. Za razliku od Stenlijevog kabinet scrapera, model 80, kod koga je secivo pod fiksnim uglom, (Model 80 nisam slikao, ali cu ga slikati u nekoliko sledecigh dana i postaviti u nastavku teme) velika prednost je sto kod modela 12, ugao seciva moze da se podesava.

Image

Image

I da ne zaboravim, evo slike u kakvom je stanju uslo u radionicu, mada to m oze da bude i posebna tema.

Image


Sledece rende, po broju je 112. Po velicini, u pitanju je scraper ekvivalent NO4 rendeta, osim sto je sirina veca.

Image

Kao sto se na slici vidi, mehanizam pdesavanja ugla je prakticno isti kao i na prethodnom rendetu, a oba koriste i istu sirinu seciva. Ovo rende je Veritasovo, i ima jednu poprilicnu prednost nad originalnnim Stenlijem, a to je sraf koji se vidi na dnu froga na sledecoj slici, a koji sluzi da se donji deo seciva zakrivi, cime se dobija daleko bolja kontrola secenja, i podizanje coskova iznad povrsine materijala, da se na bi pravili risevi.

Image


Trece rende za ovaj put je model 212, prakticno malo blok rende, saq secivom sirine 35 mm, koje koristi isti princip.

Image

Ovo rende je Lie Nilsenovo, sa bronzanim telom, i jako debelim secivom za scraper rende, koje je uglavnom namenjeno za rad sa vrlo tvrdim drvetom. NIje za velike poslove, ali specificne stvari obavlja odlicno. Uskoro cu napraviti jos jedno secivo za njega sto cu svakako ispratiti u temi.

Image

Ovo rende, opsim razlika u materijalu i preciznosti izrade, prakticno je istovetno originalu, Stenliju 212.

I mehanizam za podesavanje je identican, bez zavrtnja koji krivi donji deop seciva, i koji je besmislen, zato sto je secivo na ovom rendetu debelo preko 2mm.

Image

Za kraj, malo slika ovih renda u radu.

Image

LN 212 na Balau drvetu. Ovako kako je sada ostreno debelo secivo je oidealno za egzote, posto zahteva tvrdu podlogu. Balau je zanimljivo drvo, koje me sva=ki put lepo iznenadi, sa tezinom od preko 850 kg/m3, i tvrdocom poo Janaka testu od 7200 N. Cisto za poredjenje, recimo hrast ima tvrdocu 5000N, i otprilike 200 kg manju giustinu. JEdini problem sa balauom je sto mi lomi sve mesingane srafove za drvo, ali o tom potom.

Image

Iako je vrlo cesto misljenje da ciklinzi prave prasinu, to tako ne treba. Cak i kada struzu, kao kod ovog debelog seciva, struska je klasicna, dugacka i tipicna za rende.

Image

Image

I jos malo slika koriscenja 112, za ravnanje povrsine stola, recimo 80x130, lepljene iz pojedinacnih lamela. Prilikom lepljenja samo su poravnate, a povrsina je na kraju kompletno izranjana sa 112, i takva i finisirana. Pore 112, na ovoj slici je i No80. Uz ova dva scraper rendeta,l jos je korisceno samo brusno runo pre finisiranja.

Image

Image
User avatar
momirz
Majstor majstora
Posts: 960
Joined: 22 Apr 2014 21:34
Location: Srbija-Kragujevac
Contact:

Post by momirz »

LN 212 koristim vec dugo.

Extra ostrice pravio od starih bilo kog ok celika (listova rucne testere napr.). Od 0.5 do 1.5mm imam gomilu.
Tanke 0.5mm i sl. 212 ne moze da pritisne no zato ako okrenete LN ostricu da bude nesto sto lici na Chip breaker i ispod nje stavite tanko - scraper radi odlicno.

Moze da se napravi drzac ali nikako da nadjem vremena.

Image

Image

Image

Za 12 imam original koji jos koristim i negde zavucenu jos jednu mislim da je Hock ova dva alatica izuzetko volim.
Last edited by momirz on 22 Oct 2020 13:14, edited 1 time in total.
BR
Moderator
Moderator
Posts: 3815
Joined: 11 May 2013 08:02
Location: Beograd-Brezdje-Bor

Post by BR »

BAs tako, za normalno drvo tanje secivo radi odlicno. Imam dosta ciklinga 0.8mm, uzetih bas da se preprave da budu secivo za 212. No pored ideje sa originalnim secivom, planiram da probam jos nesto sto bi poprilicno trebalo da gusi vibracije, ako uspe, postavljam ovde.
User avatar
momirz
Majstor majstora
Posts: 960
Joined: 22 Apr 2014 21:34
Location: Srbija-Kragujevac
Contact:

Post by momirz »

Tako sam i ja hteo no nikako da stigne na red. Bas kao chipbreaker samo da odvojim od seciva 4-8-12 mm u zavisnostio od debljine
(mala udubljenja da legne sraf koji steze).
Zato sam i probao ostricu da vidim oce li da radi i posto je radilo a imam 2 ostrice ostalo je na ovome :) tj za kasnije :)
PS.
One ostrice na slici su bile duze za jedno 15-20mm - eto kolko ceka izrada :(
Last edited by momirz on 22 Oct 2020 14:56, edited 1 time in total.
BR
Moderator
Moderator
Posts: 3815
Joined: 11 May 2013 08:02
Location: Beograd-Brezdje-Bor

Post by BR »

NIsta mi ne pricaj. Nakupio sam toliko materijala koji treba da bude pretocen u nove alate da je to strasno. I nikako da se nakanim, a imam poprilicno zanimljivih ideja. NO verovatno ce uskoro biti zanimljivih stvari za prikazivanje.

212 me odusevljava od kada sam ga uzeo, a uzeo sam ga skoro. Nisam probao ovaj trik sa stabilizacijom tankog seciva originalnim, ali cu svakako, koliko u nekoliko sledecih dana. Jos samo da iskopam dremel, soba u kojoj radim je prenatrpana i sve ide ultra sporo.


Uskoro ce ovde da budu i dva hockova scraper renda, pa treba praviti i tela za njih. Nece biti krenov, vec neka kombinacija raznoraznih konstrukcija, videcemo kako ce da radi.

Uz to pokusavam da nadjem i oprugu za ovaj 212, za onaj Hamlerov trik sa podesavamnjem samo na jednom srafu.
User avatar
Fica
Precizni šegrt
Posts: 74
Joined: 06 Nov 2019 14:28
Location: Beograd, Vozdovac

Post by Fica »

Prednost ovog renda u odnosu na smoothing je sto ne zacepljuje dasku i lakse radi kad godovi nisi orijentisani kako treba. A jel ima razlike u samom finisu? Tj jel povrsina onako uglacana (burnished) ili ja nesto gresim? A prednost klasicnog renda je jer se lakse izvuce ravna povrsina zbog duzine tabana?

A kako je scraper rende za sredjivanje koliko je tu bitno kako noz lezi u frogu? Da li se noz lakse sredjuje nego kod klasicnog renda? Koliko sam citao cikling je dobar za skidanje laka sa drveta jel isti slucaj sa ovim tipom renda? I jel mogu konkavne povrsine da se rade tj jel ima takav tip noza?
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14940
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Niko ne brani da imas scraper rende dugacko kao jointer :)
Jedino sto ih bas nema na trzistu.
Paul Hamler je pravio neke varijante, ali to su ipak mikro serije.

Sredivanje noza... i lakse i teze :)
Lakse je zato sto generalno ima manje posla, posto je noz tanji, pa ima manje materijala za skidanje.
Teze, zato sto treba "uci u stos" kako napraviti "hook" i naravno treba ti alat za to (ne stari srafciger :) ako mozes da prevrnes ostricu srafcigerom, onda taj noz nije ni za sta, baci ga)
User avatar
Fica
Precizni šegrt
Posts: 74
Joined: 06 Nov 2019 14:28
Location: Beograd, Vozdovac

Post by Fica »

A na masat za nozeve da se odradi to?
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14940
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Masat za nozeve je namenjen za mnogo mekse celike.

Pored toga ako je kvalitetan, najcesce ima preveliki radijus, a ako je nekvalitetan, uglavnom je vise turpija nego masat :)

Staro glodalo od pune vidije, koje ulepis u nekakvu drvenu rucku reznim delom, a prihvat ostane da viri napolju je maltene idealno. Jos ako je prihvat 6mm... jos bolje.
Druga opcija je komad okruglog HSS-a, samo njega moras prvo da ispoliras, posto je obicno povrsina previse gruba.
User avatar
sizif
Šegrt
Posts: 34
Joined: 19 Oct 2007 14:24
Location: beograd

Post by sizif »

Dok je upotreba ciklinga bila cesca ostrili smo ga vrhom blago prebrusene stare trouglaste turpije-tek kolko da se skinu zubi i malo ubiju ostre ivice strana, cikling se stavi na ravno, predje se dva tri puta po ostrici na pljos a onda se izvuce- podigne ostrica vertikalnim potezom u odnosu na predhodni.
Neverovatno efikasna i jeftina alatka i cista -nema prasine samo struska.
User avatar
momirz
Majstor majstora
Posts: 960
Joined: 22 Apr 2014 21:34
Location: Srbija-Kragujevac
Contact:

Post by momirz »

@ Fica
Pogledal Paul Haimer-ove postove o Scaraperima gde god da ih nadjes imas njegov YT kanal i na Gwinnett Woodworkers takodje
https://www.youtube.com/watch?v=TiC15vRQv_4

Sa savijenom ivicom se ponasa kao mikro low angle blanja sa negativnim nagibom chipbreakera i istim postavljenim na oko 1/100mm -
tj kolika je velicina bur-a toliko je i rastojanje od ivice noza do pocetka chipbreakera od ostrice (opet blanja kao poredjenje).
Mnoogo zanci kako je naostren (koliko fino) pre stavljanja Bur-a

Bez savijene ivice takodje radi ali je povresina lecak manje sjajna nego kad koristis dobro ostru blanju.
Rucne mozes lako da probas.
User avatar
momirz
Majstor majstora
Posts: 960
Joined: 22 Apr 2014 21:34
Location: Srbija-Kragujevac
Contact:

Post by momirz »

Za Pravljenje Burr-a koristim moj burnisher vec dugo. Napravljen os stare polomljene ureznice za metal i drvene drske.
Ispoliran do smirgle 2000.
Image
Meni radi kao sat i kao burnisher i kao obelezivac i kao silo.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14940
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Vidis... ureznica mi nije pala napamet... u sustini HSS, koji je vec pristojno fine povrsine.
:prsgore:
BR
Moderator
Moderator
Posts: 3815
Joined: 11 May 2013 08:02
Location: Beograd-Brezdje-Bor

Post by BR »

Drago mi je da sam postavio temul, posto je pokrenula mnogo pitanja.

Da prvo popricamo o finisu. IZ nekog mog iskustva najbolji finis ako drvo na kome se radi moze to da podnese a da se ne zacepljuje se dobija klasicnim rendetom sa sto nizim napadnim uglom. Japanska renda sa secivom pod 38 stepeni, i vrlo blizu postavljenim chipbreakerom daju najsjajniju finisiranu povrsinu, pod uslovom da seku niz vlakno. Gotovo ista prica je i sa klasicnim rendetom kod koga je secivo na 40 stepeni umesto klasicnog ugla od 45 stepeni, ali u oba slucaja je bitno da chipbreaker bude zaista savrseno nastelovan, secivo vrhunski naostreno, a da pri tome drvo ne pravin probleme.

Svaki visi ugao je kompropmis izmedju kvaliteta finisa koji polako pada, i kontrole zacepljivanja drveta, koja raste sto je secivo pod vecim uglom. I sa secivom pod 55-60 stepeni moze da se dobije vrlo prihvatljiv finis na vrstama koje se jako lako zacepljuju, i na kojima bi delovi koji nisu zacepljeni bolje izgledali, ali bi zacepljene povrsine definitivno upropastile ukupni izgled.

Svi skraperi, ako su naostreni kako treba se ponasaju kao seciva pod visokim uglom, kod kojih je chipbreaker maltene idealno postavljen. Kvalitet povrsine je otprilike na istom nivou, sa tom razlikom sto je ciklingom poprilicno lako dobiti vrlo finu strusku. I ciklinzi i seciva na klasicnom rendetu pod visokim uglom zahtevaju poprilicno vecu silu za secenje od klasicnog rendeta sa nizim uglom seciva.

ONo sto je kljucna razlika je sto je cikling ogranicen na poprilicno tankun strusku, za razliku od klasicnog rendeta, pa je samim tim i daleko manje upotrebljiv u svim slucajevima koji nisu finisiranje.

Time dolazimo i do duzine tabana. Sa obzirom da ciklinzi nisu optimalan izbor za skidanje prevelike kolicine materijala, nema preterane potrebe za dugackim tabanom. Smoothing se uglavnom radi relativno kratkim rendima, posto je ravnanje zavrseno velikim rendetom, koje je daleko efikasnija alatka od bilo kog cikling rendeta.
BR
Moderator
Moderator
Posts: 3815
Joined: 11 May 2013 08:02
Location: Beograd-Brezdje-Bor

Post by BR »

Burnisheri za ostrenje su posebna tema. Jedan od jeftinijih, a odlicnih u nasim uslovma su okrugle sipke od stirije, koje se proadju na mnogo mesta, a koriste se za seciva za strugove za metal. Sipka precnika 6mm duzine 200mm kosta nekih 600-800 dinara. Ispolirana je gotovo idealna alatka za obaranje ivice na ciklingu.

Trouglasta turpija, ispolirane povrsine i zaobljenih coskova je takodje odlican izbor. Ima i takvih fabrickih resenja, recimo Lioger pravi fenomenalan burnisher sa tri coka, od kojih je svaki razlicitog radijusa, sto omogucava da se izabere cosak koji omogucava idealan pritisak.

Jedna bitna napomena je da uz svaki burnisher mora da se koristi ulje ili mast, koje sprecavaju ostecenje povrsine.
Post Reply