Bez obzira na namenu, uvek kada je smola dvokomponentna potrebno je pridržavati se uputstva koje sadrži odnos mešanja komponenti. (Postoje i jednokomponentne epoksi i poliuretanse smole, ali su namenjene podovima ili služe kao razblaživači pa ih ovde nećemo detaljno opisivati).
U našem programu sve 2K smole, zavisno od namene imaju i različite odnose mešanja komponenti smole i učvršćivača, na primer: 100 : 30; 100 : 35; 100 : 50; 80 : 100; 100 : 55 itd.
Za svaku smolu je neophodno pridržavati se datog odnosa mešanja i na brojke gledati kao težinske, a ne zapreminske delove.
Na mnogim video snimcima sa interneta možete videti da, pogotovu Ameri, mešaju zapreminske odnose, ali je nama naš proizvođač dao ovakvu preporuku. Usput, preciznije je, a meni je to dovoljno razloga.
Dakle, 100 : 30 znači da se meša 100 g smole sa 30 g učvršćivača.
Odma ovde da kažemo i da je gustina smole 1,1 što znači da je 1 litar smole težak 1,1 kg.
Kada želite da izračunate zapreminu koja vam je potrebna za izlivanje nekog stola, služite se matematikom iz osnovne škole. Ali nije loše da se ponovi.
V= a x b x c
Lično, lakše mi je računanje u santimetrima, pa ću ovde dati takav primer.
Recimo da imamo neki klub stočić izliven samo od smole.
Dimenzije: 100 cm (d) x 60 cm (š) x 3 cm (v) = 18000 cm3= 18 litara x 1,1 (gustina) = 19,8 kg smeše smole i učvršćivača!
Dalje imamo običnu proporciju, mada ima i drugi način računanja.
100 : 30 = 130 odnosno, smola : učvršćivač = smeša
Dakle,
100 delova (g) smole u 130 delova (g) smeše = X g smole u 19,80 kg smeše
X = 100 x 19,8 /130 =15,23 kg smole
30 delova (g) učvršćivača u 130 delova (g) smeše = Y g učvršćivača u 19,80 kg smeše
Y = 30 x 19,8 /130 = 4,57 kg učvršćivača
Može i ovako:
Za smolu: Količnik smole i smeše (100/130) pomnožen količinom smeše koju treba da dobijemo (19,8 kg) = 100/130*19,8 kg = 15,23 kg smole
i
Za učvršćivač: Količnik učvršćivača i smeše (30/130) pomnožen kolčinom smeše koju treba da dobijemo (19,8 kg) = 30/130*19,8 kg= 4,57 kg učvršćivača
Težinu smole uvek pomnožimo sa gustinom (Ï=1,1) da bi dobili zapreminu i tako preciznije odredili koliko smole i učvršćivača nam je potrebno za određeni slučaj.
Ovde je dat primer rada sa smolom za visoke slojeve koja očvrsne nakon 72 časa, ima nisku toplotnu reakciju i zbog toga nema bojazni od pucanja smole. To je epoksi smola koja se izliva do temperature vazduha od maksimalnih 25 C! https://www.epoksi-smola.rs/proizvod/ep ... pohard-72/
Mi se trudimo da našim kupcima koji prvi put rade sa smolom damo što precizniju preporuku za neophodne količine u zavisnosti šta izlivaju. Kome nije jasno, slobodno neka pita.

Za one koji samostalno računaju: Kada računate površinu i imate krivudavu ivicu, što je vrlo čest slučaj kod River Table, trebalo bi da dodate još nekih 15% zbog krivina.
Međutim, bez obzira koju (našu) smolu koristite, preporučujemo uvek izlivanje u više slojeva! To ima višestruke prednosti, a nedostaci su što imate nešto duži proces rada (2-3 dana) i što se sa strane mogu videti blagi optički prelazi među slojevima.
Međutim, ti prelazi mogu da se ublaže tj. maskiraju kasnijim premazivanjem ivica, pogotovu ako radite sa smolom obogaćenom pigmentima.
Izlivanje velikih zapremina u jednom sipanju nosi veliki rizik da se dese razni problemi poput pucanja, talasa, preteranog nakupljanja usled stezanja itd. O ovome na internetu nećete pronaći gotovo ništa, uglavnom se sipanje smole prikazuje kao sipanje odjednom, mada često to nije prava istina.
A zašto je to toliko važno?
Prvo, epoksi smola koja spajanjem komponenti započinje svoj hemijski proces sa obaveznom propratnom toplotnom reakcijom po pravilu se greje više što su izliveni slojevi viši.
Drugo, smola se zbog visoko izlivenog sloja preterano skuplja, očvršćava sa „greškom“ i ima izraženo površinsko stezanje što rezutira nabiranjem i ružnjikavim izgledom.
Proizvođači najčešće kažu ovako:
„Visina izlivenog sloja je u direktonoj zavisnosti od ukupne količine smole koja se izliva. Naša smola može da se izliva i do 10 cm visine! „
Pa, lepo je to! Ali vam niko ne kaže koja je to ukupna količina. Naš proizvođač nam je za jednu konkretnu smolu rekao: Pa da, može da se izlije do 10 cm visine, ali u ukupnoj količine od jedne litre!
Evo te litre:

Nema grešku, ni stezanje, ni skupljanje, ni pucanje, ništa, ništa što remeti tu lepotu i prozirnost.
Ali da izlijete 20, 30, 50 litara u u jednom sipanju i sloju od 10 cm i da smola očvrsne bez greške, talasa i ostane prozirna i bistra? Ne proključa i ne pukne?!
Imate takvu smolu? I ta smola je epoksi smola? - Dajte odma to, zaslužuje pažnju.
Mnogi ljudi na nekim našim probnim uzorcima koje im dam u ruke ne primete stvari koje meni bodu oči jer su moja očekivanja od epoksi smole velika! Očekujem prozirnost kao staklo, savršenstvo, nezamućenost, bez felera bilo koje vrste.
Može to da se izvede i sipanjem u slojevima uz adekvatne uslove!
Posmatranjem odozgo, te slojeve ne možete da primetite, osim ako vam se za maler nije zalepio neki komarac ili mušica pa je ostala tako zarobljena u prozirnoj smoli među slojevima. Ali, onda kažite da ste baš tako hteli i vrebali taj momenat

Pod pretpostavkom da sam vas ubedila da prihvatite izlivanje smole iz više slojeva, počnite sa manjom količinom smole između drveta u kalupu, bukvalno par milimetara. Recimo max 3 litare za neki veći trpezarijski sto ili 1 litra za neki manji klub stočić.
Sačekajte da taj sloj očvrsne za nekih 8-12 časova (pri toplijem vremenu i znatno kraće, ali pazite da vam temperatura u prostoriji ne bude preko 25 C!), potom sipajte sledeći sloj. Imaćete već jedno mini iskustvo, uočićete eventualne propuste tipa: propuštanje kalupa, ako kalup nije u libeli, prašina u radionici i drugo.
Kad spomenuh prašinu, odma ovde da kažem i reč-dve o:
Uslovi za izlivanje smole i njeno čuvanje
Uslovi u prvom redu podrazumevaju temperaturu u prostoriji i temperaturu materijala i bitno je napomenuti da neke smole kristališu na temperaturama nižim od 10 C, neke čak i na 12-15 nisu baš najkvalitetnije za rad. Međutim, taj se problem lako rešava.
Smola ispod 20 C je dosta gušća, mogu se pojaviti i oni najsitiniji mehurići koji daju utisak zamućenosti pa se preporučuje rad u uslovima od oko 20 C -22 C.
Prostorija u kojoj izlivate smolu ne sme istovremeno da se koristi i kao radionica u kojoj obrađujete daske ili radite druge poslove sa prašinom u vazduhu! Logično je to, ali ipak nije loše da se napomene.
Ako ipak u nekom trenutku primetite sitne čestice prašine koje su pale i zalepile se na površinu - ne očajavate! Å mirglanjem i završnim obrađivanjem to će nestati. Kada prašina padne između slojeva, a radite sa bezbojnom ili prozirnom obojenom smolom, to će se videti i može predstavljati problem! Zato sebi obezbedite adekvatne uslove za taj period izlivanja.
Naša smola nema isparenja koja su opasna za udisanje i nije obavezna upotreba maske sa hemijskim filterima.
U vezi svih mera opreza i opsanosti kupovinom naše smole informisaćete se putem bezbednosnog lista na srpskom jeziku koji dostavljamo uz smolu.
Pigmenti, koncentrati, boje
Sa pretpostavkom da ćete prilikom izlivanja smole koristiti neki od pigmenata, boje ili koncentrata, ističemo da su metalik pigmenti malo zahtevniji jer su puni čestica dosta težih od smole i padaju na dno. Zbog toga nestane onaj prvobitan metalik efekat koji vidite kad pomešate metalik pigment sa smolom.


Tom problemu možete doskočiti, ali je bitan tajming. U nekom trenutku (zavisno od vrste smole, vreme može biti kraće ili duže) kada je smola već počela da se steže, štapićem ili drugim alatom (valjak, četka, zavisno od debljine sloja i predmeta obrade) prevrćite smolu. U tom trenutku smola je kao gušći med i metalik koji podižete sa dna neće ponovo tako brzo potonuti. Dakle, štapićem jednostavno krivudajte ili „šarajte“ kroz smolu da biste podigli čestice pigmenta na površinu.

Ako obratite pažnju, na video snimcima sa neta možete uočiti kako je smola gušća kada prikazuju efekat metalik pigmenata nego u prvim scenama kada tek izliju smolu. Ono vreme između koje može biti od sat pa do 5-6 sati dok smola ne krene da se steže ne vidi se na snimku, ali u stvarnosti itekako postoji.
Å to se tiče istovetnosti boje metalik ili bilo kog drugog pigmenta i koncentrata, fotografije na našem sajtu vrlo verno prikazuju boju koju ćete u stvarnosti dobiti kada pigment pomešate sa smolom.
Za gornje slike metalik zeleni pigment rađeno je sa ovim: https://www.epoksi-smola.rs/proizvod/pi ... lene-boje/
Pričvrstite daske za kalup!
Koliko god da su daske teške ili da izlivate samo malo smole, uvek stegama pričvrstite daske za kalup!
