3D projekti za kuhinjske elemente - korak po korad

Razgovori o radu sa ivericom, tehnike, materijali i ostalo
Post Reply
User avatar
mihail29a
Brzi dodavač alata
Posts: 6
Joined: 17 Mar 2017 22:21
Location: Beograd

3D projekti za kuhinjske elemente - korak po korad

Post by mihail29a »

Pozdrav ljudi,

Pre skoro deset godina sam počeo da pravim nameštaj od univera i MDF-a. Prvi projekat mi je bila naravno moja kuhinja.
Kada sam počinjao nisam imao predstavu kako to da izvedem i imao sam mnogo nejasnoća vezano i za dimenzije elemenata ali i za samo sklapanje. Kako bih pomogao svima koji žele sami da se oprobaju u ovome, a imaju nedoumice, napravo sam kratke 3D projekte za sklapanje kuhinjskih elemenata - korak po korak sa dimenzijama svih ploča, alatom koji je potreban, šrafovima, šarkama, i dr (kantovanje nisam naznačio, ako treba mogu da napravim i spec za to u ovoj temi). Nadam se da će ovo biti nekom korisno, meni bi značilo mnogo da sam imao projekte ovog tipa kada sam sklapao svoju prvu kuhinju ali i za kuhinje kasnije.
Molim Vas ostavite komentare ako imate bilo kakve primedbe, predloge, sugetije...
(Samo da napomenem svima koji nisu sa tim upoznati da svaki stolar ima svoj način rada, a ovde sam predstavio način na koji ja to radim nakon mnogo interesovanja i raspitivanja kod starijih kolega)


Viseći element sa jednim vratima - visina 72 cm širina 40
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=PLOpsu54HYc[/youtube]


Viseći element sa dvoja vrata - visina 72 cm širina 80 cm
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=s_HFtmLepzI[/youtube]


Viseći ugaoni element visina 72 cm
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=MDuQeg11-70[/youtube]


Donji element sa jednim vratima - širina 40 cm, konačna visina radne ploče 85 cm
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=EEbGIqXe7hc[/youtube]


Donji element sa dvoja vrata - širina 80 cm, konačna visina radne ploče 85 cm
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=MkkUWW-hkF4[/youtube]

Fijokar (nemam projekat urađen kao prethodni videi ali imam video u kome sam snimio svaki korak sklapanja fijokara i prikazao osnovne mere za montažu fioka sa teleskopskim klizačima)
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=oCJGm5MNP1Y[/youtube]


Neki moji radovi (čisto da imate predstavu o tome šta sam pravio od kuhinja i kako to zaista izgleda na kraju)
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=_fU-9fhNXzg[/youtube]
Last edited by mihail29a on 05 Feb 2020 10:54, edited 1 time in total.
User avatar
LepoJeBitiFin
Majstor majstora
Posts: 585
Joined: 06 Feb 2011 17:34
Location: Kraljevo

Post by LepoJeBitiFin »

Cestitke za video klipove i ulozen trud za izradu istih .

Odgledah ( samo ) ovaj ''viseci ugaoni elemenat'' pa stim u vezi par sugestija . ( verujem da ce vaziti i za ostale )

Prilikom sklapanja korpusa od univera UVEK dajem prednost konfirmatima 7x50 u odnosu na holsrafe ( 4x50mm )

Ledja , ( lesonit , hdf 3.2mm ili sta god ) uvek pricvrscujem holsrafima 3x30mm a ne eksercicima .

( iz mnogo razloga koji su skoro pojasnjeni na jednoj od tema ovde na forumu )

Zasto su ledja ( stranice koje se naslanjaju na zid ) u ovom slucaju od univera ( 18 mm ) kada mogu biti od lesonita

ili HDF-A 3.2 MM ? Potrosnja materijala bi bila 50% manja a i sam elemenat neuporedivo laksi .

Inace , slazem se sa vama da svaki stolar ima svoj nacin rada , ovo su samo neka moja zapazanja i smernice .

p.s ovo je dobar primer za nekoga ko tek pokusava da sklopi nesto od namestaja a verujem da vi posle toliko radova

imate jos par ( tacnije 3 ) stegice cime znatno ubrzavate sklapanje ?
Last edited by LepoJeBitiFin on 04 Feb 2020 17:08, edited 1 time in total.
ono sto znas da nacrtas znas i da napravis
User avatar
mihail29a
Brzi dodavač alata
Posts: 6
Joined: 17 Mar 2017 22:21
Location: Beograd

Post by mihail29a »

LepoJeBitiFin wrote:Cestitke za video klipove i ulozen trud za izradu istih .

Odgledah ( samo ) ovaj ''viseci ugaoni elemenat'' pa stim u vezi par sugestija . ( verujem da ce vaziti i za ostale )

Prilikom sklapanja korpusa od univera UVEK dajem prednost konfirmatima 7x50 u odnosu na holsrafe ( 4x50mm )

Ledja , ( lesonit , hdf 3.2mm ili sta god ) uvek pricvrscujem holsrafima 3x30mm a ne eksercicima .

( iz mnogo razloga koji su skoro pojasnjeni na jednoj od tema ovde na forumu )

Zasto su ledja ( stranice koje se naslanjaju na zid ) u ovom slucaju od univera ( 18 mm ) kada mogu biti od lesonita

ili HDF-A 3.2 MM ? Potrosnja materijala bi bila 50% manja a i sam elemenat neuporedivo laksi .

Inace , slazem se sa vama da svaki stolar ima svoj nacin rada , ovo su samo neka moja zapazanja i smernice .

p.s ovo je dobar primer za nekoga ko tek pokusava da sklopi nesto od namestaja a verujem da vi posle toliko radova

imate jos par ( tacnije 3 ) stegice cime znatno ubrzavate sklapanje ?
Svako dobro.
Hvala puno na predlozima/sugetijama. Drago mi je da ljudi sa iskustvom smatraju za korisno videe koje sam postavio da koliko toliko pomognemo "početnicima".

Slažam se da kod ugaonih elemenata zadnje stranice mogu da budu od lesonita. Å ta više ranije sam i pravio koristeći isti bar za jednu zadnju stranicu ako ne i obe.
Rešenje uz pomoć 2 komada iverice koji bi imalu ulogu ukrućivača/nosača i držali konstrikciju, ali sam u nekom momentu prešao na ivericu iako jeste teža i meni za rad i otežava element.
Zašto? Nisam ni sam siguran. Imao sam utisak da zbog velike površine polica i nosivosti tog elementa pametnije staviti ivericu i pričvrstiti holšrafovima iako u većini slučejava prva "sedi" na pločicama. U ovoj varijanti u kojoj sada pravim znatno je čvršći element a pošto od njega uvek počinjem montažu visećih elemenata jako mi je bitno da se ne pomera, ne uvija i da bude stabilan. Å to se tiče cene, jeste malo je skuplje, ali to je u odnosu cene celog elementa zanemarljivo ( mislim da je možda oko 500 din).

Å to se tiče holštafa koje koristim za ivericu (4*50) do sada nisam imao problema u radu kao ni naknadnih reklamacija tako da mislim da dovoljno dobro rade posao a znatno mi je lakše i jeftinije da koristim njih.
Za 3*30 za leđa elemenata jesi u pravu pogotovo kada su u pitanju donji elementi koji nisu "pritegnuti" uz zid ali i tu do sada sa ekserima nisam imao problema. Istina ako prilika zahteva, naročito kada radim plakare, koristim ih naravno.

(to sam se naučio pameti kada sam namontirao neki američki plakar i iz nekog razloga pri samom kraju posla "čuknuo" lesonit u nekom ćošku i malo ga izbio. Posle toga sam morao sve da skidam sve šine, lajsne i vrata i izvučem sve elmente da bi ta ista leđa ponovo ukucao.... mislim da sam u tom moment bio mnogo ljut (da se fino izrazim).. :skratta: )

Stege - naravno. Pogotovo za velike elemente i ploče. Plarate nema šanse bez njih da napravim da valja.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14948
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Njeno velicanstvo Cena :)

Ajmo malo prostog pijacnog racuna:
Koliko to srafova potrosis na jednu prosecnu kuhinju?
Da kazemo nesto reda 12 komada po elementu, neka bude 6 elemenata (3 gore 3 ddole)=72

Jeftin 4X50 je nesto reda 1.5 din, daklem ukupno 108 din
Mali konfirmat kosta reda 1.9 din daklem ukupno 137 din
Razlika je "astronomskih" 29 din :)

Da je duplo skuplji, razlika je 100 dinara. Zanemarljivo na cenu kuhinje.
Nisi industrija pa da trosis 5000 komada dnevno.

Sad... ne vidim zasto je lakse da koristis 4X50 nego konfirmat? I za jedan i za drugi moras da predbusis rupu, tako da ne vidim nikakvu razliku. Cak bi za 4X50 trebalo da frezenkujes, da prolazna rupa kroz univer bude sira.... sto sve radi burgija za konfirmat u jednom prolazu.

Sto se tice ledja na ugaonom elementu.
Kod njega je problematican sam cosak, to jest on "visi", tako da ne mogu obe zadnje stranice da budu lesonit.
Ali jedna moze, bez ikakvih problema.
Posmatraj ugaoni element kao "obican", kome je prednja strana stepenasta, ili pod uglom, i delimicno zatvorena. Tako da su ti jedna ledja tog elementa u sustini bok. Druga su "obicna" ledja i mogu da budu lesonit, isto kao kod ostalih elemenata.
User avatar
mihail29a
Brzi dodavač alata
Posts: 6
Joined: 17 Mar 2017 22:21
Location: Beograd

Post by mihail29a »

Vidjao sam ugaone element sa obe zadnje strane od lesonita (obe zadnje koje idu u ugao od oko 60*72cm). I to kod ovih "kupljenih" kuhinja. Stave samo ta dva komada iverice od oko 10*72 (?) cm sirine u "L" u sam ćošak i lesonit prikucaju za to. Čak i samo jedan komad tipa 10*72cm i lesonit na njega sa dve strane. Ne znam kako je tačno spajano pošto sam te elemente viđao postavljene kao modele po salonioma pa ne znam šta je sa zadnje strane. U svakom slučaju nikako mi se ne sviđa ta varijanta i nikad je nisam ni pravio. Sa jednim lesonitom jesam, ali mi je, kako sam ranije napisao, ovako bolje, ili bar ja tako mislim (ne znači da sam u pravu) :D

Å to se tiče šrafova, stvar navike možda... A i tako sam "video" kada sam počinjao od nekih starijih kolega (u retkim situacijama kada sam mogao da vidim majstore na delu) da tako rade pa sam tako i ja počeo i tako mi je i ostalo... :) Svakako mislim da nema značajnih nedostataka (naravno pročitao sam još davno sve postove na forumima koje sam našao za to još pre mnogo godina ali ni do današnjeg dana nisam testirao da bih mogao da sa sigurnošću tvrdim bilo šta). Važno je - radi posao i to uspešno. :)
User avatar
LepoJeBitiFin
Majstor majstora
Posts: 585
Joined: 06 Feb 2011 17:34
Location: Kraljevo

Post by LepoJeBitiFin »

mbole wrote:Njeno velicanstvo Cena :)


Sad... ne vidim zasto je lakse da koristis 4X50 nego konfirmat? I za jedan i za drugi moras da predbusis rupu, tako da ne vidim nikakvu razliku. Cak bi za 4X50 trebalo da frezenkujes, da prolazna rupa kroz univer bude sira.... sto sve radi burgija za konfirmat u jednom prolazu.
+ veza konfirmatom je jaca + kad postavis PVC kapicu glava konfirmata ga drzi ko za oko a na glavu holsrafa

mora da kanes neki lepak ako zelis da kapica stoji .

Evo recimo kad ( moram ) da radim fjoke od univera i njih spajam konfirmatima kasnije postavljam i kapice u prednjoj zoni

jer meni ruzno izgleda kad musterija otvori fijoku a ono sa strane se vide glave holsrafa :groota:
Å to se tiče šrafova, stvar navike možda... A i tako sam "video" kada sam počinjao od nekih starijih kolega (u retkim situacijama kada sam mogao da vidim majstore na delu) da tako rade pa sam tako i ja počeo i tako mi je i ostalo...
E ovo ti verujem , starije majstore obvezno prati kad rade sa masivom ( drvetom ) dok su za rad sa univerom

prilicno staromodni da ne kazem inertni u razmisljanju .

Kad se kod nas pojavio konfirmat ( mi ga zvali iver-vijak ) muku sam imao da starijim kolegama objasnim

sta je to stepenasta burgija i zasto je bitno da je nabavimo . Uspeo sam tada da je nadjem u Subotici u

jednoj firmi WALTER-WOOLF i kada sam je pokazao njihova reakcija je bila STA CE TI TO ,

RADI KAKO JE BOG REKAO A NE SAMO DA FORSIRAS TE NOVITETE .

Jedva su vremenom presli na holsrafe , po njima NAJBOLJE JE DA SE TIPLUJE-TUTKALISE pa u STEGE

Da ne bude zabune , nikome se ne podsmevam , eto sada i ja valjda spadam u te starije jer sam 66 godiste :rodna:
Last edited by LepoJeBitiFin on 05 Feb 2020 18:42, edited 1 time in total.
ono sto znas da nacrtas znas i da napravis
User avatar
mihail29a
Brzi dodavač alata
Posts: 6
Joined: 17 Mar 2017 22:21
Location: Beograd

Post by mihail29a »

LepoJeBitiFin wrote:Cak bi za 4X50 trebalo da frezenkujes, da prolazna rupa kroz univer bude sira.... sto sve radi burgija za konfirmat u jednom prolazu.
Iskreno ne koristim burgije za drvo nego za metal (uvek kupujem kvalitetnije i traju mi baš baš dugo). Dugotrajnije su od burgija za drvo i neuporedivo lakše za bušenje. Na bugriju obavezno stavim upuštač tako da završavam u jednom prolazu i glava šrafa potone i ne pravi problem pri spajanju elemenata. (burija za drvo sa upuštaćem je reda veličine 100 din u WOBY-ju, ali burgiju promenim i stavim za metal)
mora da kanes neki lepak ako zelis da kapica stoji .

Evo recimo kad ( moram ) da radim fjoke od univera i njih spajam konfirmatima kasnije postavljam i kapice u prednjoj zoni

jer meni ruzno izgleda kad musterija otvori fijoku a ono sa strane se vide glave holsrafa :groota:
Slažem se da je ružno i ni ja ne violim da se vidi ni jedna glava šrafa bilo gde sem ručica. Ja koristim samoleopljive. Iznenadilo me da ni prilikom trljanja krpom (brisanje kuhinje od strane domaćice) ne spadaju. Jedino ako se ne zalepe lepo (zalepe na prvljavo, prašnjavo, mokro) spadaju.
Uvek kada radim kuhinju izlepim da se ne vidi nijedna glava štafa ali i ostavim jednu tablu da imaju ljudi ako koja slučajno spadne.
Da ne bude zabune , nikome se ne podsmevam , eto sada i ja valjda spadam u te starije jer sam 66 godiste :rodna:
Nema podsmevanja. Razmena iskustava nas čini boljim, i posao lakšim. :)
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14948
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Samo nisi nasao kvalitetne burgije za drvo, sto nazalost i nije bas jednostavno.
Inace nije moguce da burgija za metal lakse busi univer nego burgija za drvo (naravno ako su obe istog kvaliteta).
Prosto geometrija burgije za metal nije prilagodjena materijalu kakav je drvo/univer.

No... glavni problem je ustvari nesto drugo.
Ako ne prosirujes rupu koroz plocu, vec busis samo pilot i kroz plocu i kroz bok, i pri tom korisitis uobicajni sraf sa punom duzinom navoja, tata sraf ne steze kako treba.

Posto je duzina navoja u ploci velika, sraf se ureze u univer ploce, i tu drzi mnogo bolje nego u boku. Usled toga, kada privijes sraf do kraja, on ne moze da privuce bok, vec je stegnut onoliko koliko si ti pritisnuo plocu o bok (OK, jos malo, ipak se on malo okrene u ploci, ali ni blizu dovoljno).

Jedno resenje za to je koriscenje srafova koji nemaju punu duzinu navoja, tako da je deo koji ide kroz plocu slobodan, i moze da privuce bok.
Nevolja je sto srafove sa delimicnim navojem maltene nemas gde da kupis (osim SPAX-a, al i njega retko gde ima).

Drugo je naravno da se prosiri rupa kroz plocu.

Sta je posledica svega?
Kada ploce nisu pritegnute, tada kompletno opterecenje pada samo na sraf (odnosno srafove). U sustini sami srafovi nece stradati, pre njih ce popusiti iverica koja ce se rascepiti.

Kada su ploce cvrsto pritegnute, dobar deo opterecenja preuzima trenje izmedju dve ploce, pa je cela konstrukcija dosta cvrsca.

U sustini jaca veza konfirmatom priozilazi upravo iz toga.
Mnogi misle da konfirmat daje jaci spoj zato sto je on deblji. Naprotiv, usled toga je spoj slabiji, koliko god cudno zvucalo.
Ko sto gore napisah, uvek ce puci univer, nikada sraf. A debljim srafom samo vise slabis univer.

Naravno, ovo vazi kod "L" odnosno "T" spoja, koji je u siustini jedini koji se pri izradi plocastog namestaja i koristi, i opterecenja na smicanje.
Kada je opterecen na cupanje tada konfirmat ima jaci spoj iz drugog razloga, to jest opet je najslabija karika iverica, a konfirmat zbog sireg navoja prenosi opterecenje na vecu povrsinu, pa iverica moze vise da izdrzi.
User avatar
LepoJeBitiFin
Majstor majstora
Posts: 585
Joined: 06 Feb 2011 17:34
Location: Kraljevo

Post by LepoJeBitiFin »

mbole wrote:Samo nisi nasao kvalitetne burgije za drvo, sto nazalost i nije bas jednostavno.
Inace nije moguce da burgija za metal lakse busi univer nego burgija za drvo (naravno ako su obe istog kvaliteta).
Prosto geometrija burgije za metal nije prilagodjena materijalu kakav je drvo/univer.

No... glavni problem je ustvari nesto drugo.
Ako ne prosirujes rupu koroz plocu, vec busis samo pilot i kroz plocu i kroz bok, i pri tom korisitis uobicajni sraf sa punom duzinom navoja, tata sraf ne steze kako treba.

Posto je duzina navoja u ploci velika, sraf se ureze u univer ploce, i tu drzi mnogo bolje nego u boku. Usled toga, kada privijes sraf do kraja, on ne moze da privuce bok, vec je stegnut onoliko koliko si ti pritisnuo plocu o bok (OK, jos malo, ipak se on malo okrene u ploci, ali ni blizu dovoljno).

Jedno resenje za to je koriscenje srafova koji nemaju punu duzinu navoja, tako da je deo koji ide kroz plocu slobodan, i moze da privuce bok.
Nevolja je sto srafove sa delimicnim navojem maltene nemas gde da kupis (osim SPAX-a, al i njega retko gde ima).

Drugo je naravno da se prosiri rupa kroz plocu.

Sta je posledica svega?
Kada ploce nisu pritegnute, tada kompletno opterecenje pada samo na sraf (odnosno srafove). U sustini sami srafovi nece stradati, pre njih ce popusiti iverica koja ce se rascepiti.

Kada su ploce cvrsto pritegnute, dobar deo opterecenja preuzima trenje izmedju dve ploce, pa je cela konstrukcija dosta cvrsca.

U sustini jaca veza konfirmatom priozilazi upravo iz toga.
Mnogi misle da konfirmat daje jaci spoj zato sto je on deblji. Naprotiv, usled toga je spoj slabiji, koliko god cudno zvucalo.
Ko sto gore napisah, uvek ce puci univer, nikada sraf. A debljim srafom samo vise slabis univer.

Naravno, ovo vazi kod "L" odnosno "T" spoja, koji je u siustini jedini koji se pri izradi plocastog namestaja i koristi, i opterecenja na smicanje.
Kada je opterecen na cupanje tada konfirmat ima jaci spoj iz drugog razloga, to jest opet je najslabija karika iverica, a konfirmat zbog sireg navoja prenosi opterecenje na vecu povrsinu, pa iverica moze vise da izdrzi.
mbole , svaka ti dala :skratta:

evo isao sam na COPY-PASTE ceo komentar i prebacio i TEKST DOKUMENT da imam kad se na poslu povede diskusija na sl temu .

p.s ako bas insistirate na obicnim holsrafima 5x50mm recimo ( navikli ste , jeftiniji su , ima te na zalihama......) onda obavezno koristite

2 velicine burgije za pilot rupe , ( 4 i 5,5mm sa frezenkom ) Tako jeste sporije , radi se iz 2x i ako to zelite da izbegnete

ponovo razmislite o upotrebi konfirmata i njenog velicanstva Image
Last edited by LepoJeBitiFin on 07 Feb 2020 15:14, edited 1 time in total.
ono sto znas da nacrtas znas i da napravis
Post Reply