FRULA - saveti za izradu frule

Pošto u obradu drveta spadaju i muzički instrumenti, ovo je podforum za to
User avatar
skublja
Šegrt
Posts: 27
Joined: 01 Nov 2010 11:47
Location: Niš

FRULA - saveti za izradu frule

Post by skublja »

Pozdrav svima na forumu! Ko mi prvi lepo odgovori ili me posavetuje, dobija na poklon PVC frulu, stimovanu.

Dakle, da skratim pricu, uspesno sam napravio frulu od PVC Pestan cevi za vodu. Frula dobro zvuci i ima odlican, tacan stim. (Å tim, ništa bez kvačica :)

Sada, i u penziji, hoću da počnem izradu DRVENIH frula. Prikupljam lagano drvo. Navodno, najbolje frule su od šljivovog drveta. Ja mislim da je to još jedna od srpskih zabluda, jer em se teško suši i obrađuje, em nema šanse da bude bolja i rezonantnija šljiva od javora ili nekog drugog,''stranog'' drveta. Pretpostavljam da je bolje da bude neko baš tvrdo drvo, ujedno da ima i dobre zvučne karakteristike. Tvrdo zbog preciznije obrade. Evo i prvog pitanja:

1. Da li neko ima iskustva u vezi izbora drveta za pravljenje frula? (mada smem da se kladim da samo 0,0001% ljudi uopšte može da razlikuje zvuk dve potpuno iste frule, ali od različitog drveta). Podpitanje: gde i kako u zemlji Srbiji mogu da se nabave egzotične vrste drveta, poput afričkog crnog drveta, ružinog drveta (palisander), zmijskog drveta i sl? Isto pitanje važi i za domaće: javor, dren, šimšir.

E sad kad smo nabavili i osušili drvo (može i neki savet o sušenju), treba i da ga obradimo. Potpuno mi je jasno da će tu trebati neki malo bolji strug, najbolje kombinovani za drvo i metal, iz razloga koji ću kasnije objasniti. Za početak, potrebno je da dobijem VALJAK dimenzija otprilike 30cm x 2 - 2,5 - 3cm. Mogu da kupim ove jeftine strugove, 100 - 150 evra, sa onim prostim osloncem za dleto, verujem da bih uspeo da dobijem kakav - takav pravilan valjak. Znam da bi neuporedivo lakše bilo da se to uradi na strugu koji ima onaj pomični nosač dleta, makar i ručni posmak (je l' se tako kaže?). Da valjak bude pravilan, prav.

Sad na red dolazi NAJVEĆA zajebancija. Nadam se da je svima u potpunosti jasno da kod izrade frula (i uopšte drvenih instrumenata) glavnu ulogu igra PRECIZNOST. Taj valjak što sam dobio treba da se IZBUÅ I! Za početak, uzdužno. Tu ima dve varijante: da se izbuši celom dužinom sa JEDNIM prečnikom (znam, prvo tanja burgija, pa deblja, pa još deblja) ili, za srpsku varijantu frule, sa dva prečnika, odnosno da pri dnu frule bude manji prečnik, u dužini 0,5 - 1cm. Evo slika na sajtu Milorada Marića: http://www.frulas.com/gallery_3_Slike-f ... Perge.html
Zašto sam napisao da je to najveća zajebancija? (je j' dozvoljena ova reč na forumu?). Zato što sam pitao nekoliko strugara koji rade ograde i oklagije i sl, svi mogu da mi naprave VALJAK, ali niko neće da prihvati da mi napravi CEV od tog valjka, tvrdeći da nemaju potreban alat?! Raspitao sam se, poenta je u tome da se valjak uzdužno buši tako što se OBRADAK VRTI, a BURGIJA STOJI, i da navodno konjić (sa burgijom) mora da se pomera, iz više puta, kako bi rupa bila tačno CENTRIRANA. Neki lik preporučuje specijalnu ultrastabilnu bušilicu koja se inače koristi za bušenje puščanih cevi (cijena: prava sitnica :).

2. Evo i drugog pitanja: Na koji način bih mogao da izbušim tu uzdužnu rupu (rupe), da bude centrirana i precizna, a da ne kupujem (mnogo) skup alat (strugove)??? (Skupo mi je sve što je preko 100 evra, osim struga). Koje burgije su mi potrebne?

OK, izbušismo i uzdužnu rupu, sa jednakim ili kombinovanim prečnikom (pogledajte na sajtu frulas.com). (nemoj neko da mi kaže što ne pitam M. Marića kako pravi frule, znate kako su majstori sujetni). Sada pravimo PISAK. Tu mi je sve jasno, osim toga kako najlakše mogu da napravim unutar cevi utor pravougaonog preseka, koji se proteže od ivice piska duž cevi? Do sada sam to radio prostim turpijanjem, ali turpija uvek napravi utor koji je malo širi od nje, što odstupa od preciznosti. Možda neki abrihter?
Pri kraju smo PISKA. Treba da se napravi ČEP. Najlakše je da se uzme drvena šipka spoljnjeg prečnika koji je za dlaku veći od unutrašnjeg prečnika frule, odseče jedan deo i čep nabije u frulu. Bolje je da se to uradi da presek čepa bude kombinovan od KRUGA i PRAVOUGAONIKA (pogledajte Marića, www.frulas.com), jer taj zub (pravougaonik) čuva čep od okretanja, ujedno smanjuje potreban protok vazduha i olakšava duvanje.

3. Pitanje: kako, za ime Boga, napraviti ČEP takvog preseka mašinski???

Napravismo i čep, sada probamo da duvamo, dunemo i dobijamo osnovni ton frule, koji treba da bude D, C itd. Ako nije, malo skratimo cev (gadno je jer ne može da se produži). Sada bušimo rupe za tonove, počev od donje. Ja sam to radio ručnom bušilicom, planiram da kupim neku jeftiniju stubnu bušilicu. Kupiću i Dremel, ali pre toga Einhell set za graviranje, da bih precizno i lepo obradio rupe, pošto je to bitno. Možda neki savet za bušenje? (nije neophodno, ali bi valjalo).
Gotova frula! Skoro. Tu bi sad trebalo neko silno poliranje, glačanje, presvlačenje celuloidom (kako se to radi?). Kad sam sekao drveni čep (dršku od taštine varjače, priznajem) brusilicom, sa kamenom za sečenje metala, dobio sam dva vrlo zanimljiva i korisna efekta: površina preseka je bila GLATKA kao STAKLO i plus spaljena, odnosno dobila je finu braon boju. Odlično. Ništa bez prakse.
Poslednje pitanje:

4. Kako je najlakše da ugraviram neki svoj serijski broj i logo, a da to nije nalepnica? Nalepnica može da se lako ošteti.

Pošto je ovo stolarski forum, neću ovde da pitam kako da obradim metalne prstenove koji idu na početak i kraj frule, ili na sredinu, ako se pravi frula iz dva dela, koja može da se doštimava u slučaju potrebe. Zbog toga će mi trebati kombinovani strug, ali o tom potom, za sada ću da pravim samo jednodelne frule. Naravno, uz frule ću da pravim i ukrasne kutije za držanje, ili će to neko drugi da mi pravi, što je pametnije. Eh, na početku ovog ogromnog teksta sam obećao PVC frulu ko mi odgovori LEPO na sva pitanje, ali sada menjam ponudu, ko mi sve lepo odgovori dobija na poklon DRVENU frulu od crnog bagrema. Cene jednodelnih frula, štimovanih, kreću se od 50+ evra, pri čemu je njihov štim vrlo diskutabilan (probao lično sa programom Tune!It). Cene dvodelnih su veće, neke idu i do 200 - 250 evra. Moje će biti dobre, smem to sa sigurnošću da kažem jer sam od obične cevi napravio frulu koja ima odličan štim, tako da će sa drvetom biti još bolje. Hvala svima unapred! (ovo sa poklonom nije fraza, ja sam ozbiljan čovek, pogledajte moje ocene na Limundu, user name isto, skublja).
User avatar
metabo
Ultra majstor
Posts: 2991
Joined: 05 Feb 2008 21:58
Location: Zemun

Post by metabo »

Jeste praznik, ali to ne znači da toliko častimo. Za jednu poruku je dovoljno da bude na jednom mestu. Druga IDENTIČNA ti je obrisana. Ovu tvoju poruku će teško neko pročitati. Malo je predugačka i sadrži mnogo pitanja. Razvodni to malo i razbij na više tema/pitanja
User avatar
sloba10
Majstor majstora
Posts: 746
Joined: 10 Mar 2010 22:12
Location: vinski Srem

Post by sloba10 »

Прво, да ти пожелим пуно добрих фрула у новојгодини.
Друго, да те питам у име свих "одакле си брале"
Да покушам да пробијем лед ал' нећу да одговарам ни на једно твоје питање него да ти убијем заблуду да је шљивино дрво заблуда.
Ако хоћеш да направиш фрулу а свуд' око тебе шљивици које ћеш дрво да бираш? Палисандер? не него Њ.К.Величанство Ђљиву. Отсечеш лепо младу грану пригодне дебљине и кад бушиш рупу без тих силних машина о којима причаш срж дрвета ти води бургију и рупа је тачно у центру и сви проблеми решени. Све остало је лако (било чобанима по Србији а и шире).
Ти сад бирајдрво по свом избору - сам си написао да је и егзотично дрво "Made in Peshtan" добро за те намене
Срећан рад
Дођох, видех, побледех
User avatar
skublja
Šegrt
Posts: 27
Joined: 01 Nov 2010 11:47
Location: Niš

Post by skublja »

Slobo brate, i tebi sve najbolje u Novoj godini. Rodom sam iz Ivanjice, živim u Nišu. Hvala ti na odgovoru, ali stvari su malo komplikovanije. Lako je napraviti kakvu - takvu frulu. Jednu sam napravio od zove, zvučala je zadovoljavajuće. Međutim, teško je napraviti odličnu frulu. Ona, pre svega, mora da ima dobar štim, da su joj tonovi tačni, da se ton C svira sa prstoredom OXXOOO, da lako izvlači dve oktave itd. To se postiže samo uz PRECIZNOST. Ja ovde govorim o frulama na kojima MOŽE da se svira, a ne o suvenirima. Sledeće, opet mistika o šljivi. Lepa je šljiva, tamno drvo, ali mislim da su neke druge vrste bolje za ono što meni treba.
Još nešto: mi se toliko busamo u grudi sa kobajagi našom srpskom frulom, a na Netu skoro ništa! Irci i ostala ekipa imaju proizvođače sa svojim sajtovima, forume, diskusije, melodije, blogove. A mi? Opet čabar i rupe u grudima od busanja. Skoro ništa! Nego, pogledaj ti sajt onog Marića što sam napisao (www.frulas.com) pa mi reci da li to što on radi može da se napravi onako kako si ti predložio?
Naša deca (i moja dvojica) vuku (što bi Nišlije rekle - secaju) u školu na muzičko neke glupe metalofone od 3 kila, koje nikad više u životu neće svirati. Å to ne bi deca učila da sviraju frulu? Pa da bude stvarno naša, srpska, a ne samo deklarativno? Čak bi mogle da se prave i plastične, serijski, (kao one plastične blok flaute od 200 dinara), pa ko oće posle neka kupi drvenu. Å ta kažeš, Slobo? Imaš neki konkretniji savet? Ukucaj ovo u Google, pa vidi šta je lepotica od frule: Greenwood soprano D whistle in blackwood A i one naše što radi Maric su super.
User avatar
parketar
Majstor
Posts: 272
Joined: 09 May 2009 21:37
Location: Pancevo
Contact:

Post by parketar »

Pitaj boru dugica kako i od cega ih on pravi,ako bude hteo da otkrije.:D
User avatar
sloba10
Majstor majstora
Posts: 746
Joined: 10 Mar 2010 22:12
Location: vinski Srem

Post by sloba10 »

Кад сам био млад (ауууууу колико је то давно било) волео сам да слушам Саву Јеремића.
Саву Јеремића ког је у Јапану публика натерала да сиђе и да у средини сале између редова свира фрулу - инструмент који у Јапану има традицију али нема "оно" што је Сава успевао да отсвира на том "дрвцету". Публика није веровала да иза завесе није цео оркестар фрула а да он свира плеј-бек!
Е сад, и виолине многи праве али само је један био Страдиваријус! Сваки мајстор чува своје тајне - јер ако би их објавио онда то више не би било то.
Ајд' сад да пробам да помогнем:
Овде на форуму ћеш ако мало потражиш наћи адресе и бројеве телефона стоваришта која продају разне врсте дрвета. Ето први проблем решен!
Мојти је савет да рупу бушиш одмах на меру али бургијом која је само за дрво а не обичним спиралним бургијама. Прво би требало мало да вежбаш на букви, храсту и сличним врстама јефтиног дрвета.
јзвињавам се нисам на време питао које си струке пензионер? Колико је предзнање са којим крећеш у ову авантуру?
Дођох, видех, побледех
User avatar
skublja
Šegrt
Posts: 27
Joined: 01 Nov 2010 11:47
Location: Niš

Post by skublja »

Сава Јеремић? Добар је био. Нисам пензионер још, бићу за 15 година. Ђто се тиче предзнања, имам велико предзнање, али из телекомуникација ;-))) За обраду дрвета сам ДУДУК! (иначе, тако се зове фрула у јужнојСрбији понегде и у Бугарској). Додуше, врло сам стрпљив и прецизан и педантан, што је потребно за ово. Пошто сам већ направио неколико врло успелих ПВЦ фрула од водоводне цеви, нема разлога да не поновим то и са дрветом. Ајде помозите ми да решим тренутно највећи проблем: како да избушим правилно центрирану рупу, а да при томе немам добар струг који има могућност да се обрадак врти, а да се коњић са бургијом помера? Могу ли то да урадим ручним алатом? Пробао сам једном на танкојбуковојоклагији, пречника око 3цм, и нисам се баш прославио.
Слобо, хвала за савет у вези бургије, и ја мислим да треба одмах на меру. А овај паркетар што се прави духовит, дајда видимо може ли нешто да ми помогне, ако зна?
А што се тиче Страдиваријуса, знаш ли који проценат људи уопште може да разликује звук Страдиваријуса од неке друге врхунске виолине? Врло, врло, врло мали проценат.
Једном давно, група студената са Нишког факултета, напаљена на акустику и аудио технику, направила је експеримент: узели су референтно појачало, врхунско, и на њега повезивали различите звучнике, од јефтиних Видеотон, до прескупих Кеф и сл. Слушали су исти снимак у другојпросторији и гласали. Правили су и паузе, да не дође до замора. Био је то озбиљан експеримент, методолошки добро одрађен. Чик погодите који су звучници победили? НИШКИ! (радио акустика). Јефтини. Е сад, да ли је то због тога што је већина имала навикнуто уво на њих, или је нешто друго у питању, Бога питај. Ајмо људи, да се манемо високих тема, реците ви мени КОНКРЕТНО како да избушим ту рупу без скупог струга? Узмите у обзир да сам тотални почетник у обради дрвета.
User avatar
parketar
Majstor
Posts: 272
Joined: 09 May 2009 21:37
Location: Pancevo
Contact:

Post by parketar »

Bojim se da bez struga to nece biti izvodljivo,pogotovo ako se trazi velika preciznost.lepo ti plati strugaru da ti izbusu glavnu rupu,ne bi trebalo da bude skupo,a ostatak dovrsi sam.
User avatar
skublja
Šegrt
Posts: 27
Joined: 01 Nov 2010 11:47
Location: Niš

Post by skublja »

Hvala, parketar. Pitao sam već trojicu, rekao im da bih uzeo jedno 50 - 100 komada, ali SVI su odgovorili da nemaju takav alat. Verovatno ih mrzi da rade i zarade jedno 5000 - 10000 dinara. Ajde podpitanje: da li je moguće izbušiti tu uzdužnu rupu na ovim jeftinim strugovima, tipa Womax i Einhell? Tako što bi se nekako montirala burgija na konjić i onda konjić pomerao ručno? Kako bi se onda držao obradak, kad oni nemaju klasičan futer, tj. steznu glavu. Kuku lele. Vidim ja da mi ne gine da puknem nekih 1k evrića za neki strug.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14940
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Kada se busi tako dugacka rupa, cak i na strugu za metal i u metalu, gotovo je nemoguce da rupa malo ne pobegne iz centra.
E al zato treba malo okrenuti stvari. PRVO busis rupu, pa tek onda pravis valjak.

Obradis drvo prvo na neki spoljasnji precnik veci za par milimetara od krajnjeg.
Postavis obradak u strug (steznu glavu) tako da samo malo viri kako bi ti bio sto je moguce bolje centriran na mestu gde ulazi burgija. Zabusis desetak milimetara.
Sad uhvatis obradak za onaj kraj koji nisi busio u steznu glavu, burgiju postavis u vec zapocetu rupu i izbusis do kraja. Na ovaj nacin ti burgija sluzi ko desni oslonac.
E sad na kraju, okrenes obradak i u steznu glavu stegnes onaj kraj sa koga si poceo busenje, a onaj gde je burgija izasla postavis na siljak (ili postavis dva siljka, ili obradak izmedju njih). Time si postigao da se obradak "vrti tacno oko rupe". Kad nakon toga obradis spojlasnji precnik rupa ce biti tacno po sredini.

Postoji i varijanta da napravis "mandrel" (nemam pojma kako se to zove po naski). U sustini sipka sa vrlo blagim konusom i cilindricnim jednim krajem, ciji je manji precnik nesto manji od precnika rupe, a veliki precnik nesto veci od precnika rupe ("nesto" je reda 0.1-0.2mm za drvo) . Cilindrican kraj stegnes u glavu, na mandrel nataknes obradak kroz koji je prethodno probusena rupa, a drugi kraj mandrela oslonis na siljak u konjicu.

Steznu glavu mozes i posebno da kupis, ne moras da odmah uzimas strug koji je ima.
Iskreno receno nisam nikada radio sa "pravim" strugom za drvo, ali bilo bi mi cudno da na konjicu nema neki od standardnih morse konusa. To znaci da u njega preko odgovarajuceg adaptera mozes da postavis najobicniji futer za busilicu.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14940
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Busenje uzduznog pravougaonog utora.
Ovo znam kako da izvedem na strugu za metal, koji ima kolica. Kad malo bolje razmislim... a sto ne pazaris neki mali strug za metal? Ne treba ti neki veliki raspon (bar koliko se ja razumem u frule) a takvi strugici mogu novi da se kupe za relativno male pare. Dobijes komplet pricu. Nisu bas dzabe, al cene krecu od oko 400 E za raspon od 300mm (sto ti je mozda malo) do oko 1000 E za raspon od 500mm. E sad za 1000 bi ako imas prostora (garaza, radionica...) mogao da pazaris i neki "pravi" veliki polovni strug za metal. Ako nemas prostor, moraces da juris ove male, i da ubedis zanu (ko ja) da nema nista cudno u tome da drzis strug u dnevnoj sobi :)

Daklem u nosac alata postavis noz koji je oblikovan kao dleto, sa tacnom sirinom tog dleta koliko treba da bude tvoj utor. Noz postavljas tako da je rezna ivica u vertikalnom polozaju. Postavis obradak tako da mesto gde treba da bude zleb, bude "na 9 sati", to jest okrenuto ka tebi, i u tom polozaju blokiras glavu (kako ces je blokirati, zavisi vec od konkretnog struga).

Sada polako "deljes". Tockom kojim se kolica pomeraju levo desno teras delto kroz obradak (postavis nekakav granicnik da bi uvek isao do iste tacke, moze i obicna stega ako nema drugog), a tockom kojim postavljas posmak podesavas koliko ces da skines u jednom prolazu i dokle ces da ides.

Sto se tice cepa, ja bi ga pravio od sipke koja ima pravougaoni utor i odgovarajuce letvice koju bih ulepio u taj utor. Utor na sipki mozes da napravis na vise nacina, od toga da samo obrnes ovaj sistem kojim si pravio utor unutar cevi do toga da okacis glodalicu na kolica.

Jedni nacin koji mi pada na pamet da se to napravi iz komada je provlacenjem.

Sto se tice drveta, evo na vrhu stranice imas JAF-ovu reklamu. Koliko znam imaju najveci izbor egzota (a i domacih belogoricnih vrsta) kod nas.

Jel si siguran da je u pitanju presvlacenje celuloidom? Da nije rec o cijanokrilatu?

Obrada metalnih prstenova je jednostavna kad imas strug za metal. Kad ga nemas... gotovo nemoguca.
User avatar
skublja
Šegrt
Posts: 27
Joined: 01 Nov 2010 11:47
Location: Niš

Post by skublja »

мболе, није чудо што си професор. Хвала на објашњењима, ово за уздужну велику рупу ми је потпуно јасно. Напредујемо, сви смо се сложили да прво треба направити рупу, па тек онда довести спољни пречник на жељену димензију. То сам све лепо схватио, али ово што си написао за утор ми није ама баш ништа јасно. Јбг. Вероватно је то због тога што се не разумем у обраду дрвета. Нисам баш сигуран за то дељање, мислим да може да се деси да се дрво зацепи, да оде неки иверак, па оде мас' у пропас'. Такође се слажем да је неки мали струг за метал радне дужине пола метра најбољи избор за ово што мени треба. Сутра ћу да окачим пар слика мојих ПВЦ фрула, можда и неку дрвену. Ђто се тиче чепа, то са летвицом је добра идеја, али ја бих ипак више волео да чеп буде из једног дела, најбоље да се одради веће дужине, па да га ја после сецкам на потребну меру.
User avatar
Sasa
Moderator
Moderator
Posts: 2755
Joined: 31 Jan 2008 01:38
Location: Podgorica
Contact:

Post by Sasa »

Procitao sam sve na preskoke pa se izvinjavam ako je neko vec pomenuo ovaj nacin bosenja precizne centralne rupe!

Dakle rupu busis dugackom burgijom (ima ih raznih) kroz cetvrtast komad drveta npr. 4x4x30 i trudis se da to busenje bude puiblizno precizno, a zatim komad stavljas na strug s tim da ga "hvatas" za rupu i pravis valjak zeljenog precnika oko vec postojece rupe!!!
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14940
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Sigurno si video dleto.
E pa napravis delto od strugarskog noza, koje ima tacno sirinu koliko treba da bude tvoj utor. Ugao ostrice dleta treba da bude dosta "tup" upravo da ti se ne bi desilo da se zacepi (ne treba ostrica da bude tupa vec samo da ima veliki ugao). Ugao od recimo 55 stepeni ili vise, zavisi i od drvea, moras malo da eksperimentises. U sustini vise "grebes" nego sto "seces". Posmak (koliko skidas u svakom prolazu) treba da bude prilicno mali. Ajde ako ti i dalje ne bude jasno, videcu da nacrtam.

Kad radis sa drvetom uvek postoji rizik da se nesto zacepi. Tu slabo ima pomoci, jednostavno drvo je kao prirodni i neravnomeran materijal takvo. Kao neka uteha moze da ti posluzi to sto bi verovatno tu gde se zacepi i kasnije puklo.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14940
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Za cep, stvarno nemam nikakvu ideju kako bi mogao da se napravi iz komada osim provlacenjem. Znaci da imas seriju plocica od kojih svaka ima malo manji precnik od prethodne i na svakoj postoji zarez koji ostavlja ovaj pravougaoni deo.
Post Reply