Japanski spojevi
Japanski spojevi
Stigla mi je knjigica "The Complete Japanese Joinery", pa da podelim malo sa vama.
Ustvari prvo sam se pitao u koju konferenciju da smestim ovu poruku, posto se generalno radi o spojevima namenjenim gradnji kuca, ali ovo moze da se upotrebi kod bilo kog spoja, pa sam nekako zakljucio da je bolje ovde.
Najpre knjiga je pozamasna (oko 400 strana). Kao i obicno preteruju sa japanskim izrazima, sto me i ne bi toliko nerviralo kad se ne bi i referencirali na japnske nazive, al sad sta je tu je.
Drugo spojevi su im generalno jako komplikovani, ali sa druge strane imaju svojih prednosti. Maltene svi spojevi su radjeni tako da imaju jak oslonac u svim osama.
Trece, nigde lepka, eksera, srafova...
Evo par primera:
Ovo je uzduzni spoj grede za gredu koja trpi uglavnom opterecenje na kidanje:
Spoj sa istom namenom, ali ovaj spoj moze da se optereti i na savijanje:
Spoj koji koriste za sastav dve horizontalne grede pod uglom od 90 stepeni (trapezni otvor na vrhu je za stub koji se naslanja na to mesto). Moze da se koristi Kao L spoj (na slici) ali i za T spoj:
Ovako spajaju poprecne gredice odnosno letvice za gredu (ovaj levi lepo moze da se koristi za recimo spojeve na nogama stolica):
I na kraju jedan od "perverznijih" spojeva. Spoj dve grede i kose ivice (ne znam kako joj je domaci naziv valjda slemenjaca), na uglu krova "na 4 vode":
Ustvari prvo sam se pitao u koju konferenciju da smestim ovu poruku, posto se generalno radi o spojevima namenjenim gradnji kuca, ali ovo moze da se upotrebi kod bilo kog spoja, pa sam nekako zakljucio da je bolje ovde.
Najpre knjiga je pozamasna (oko 400 strana). Kao i obicno preteruju sa japanskim izrazima, sto me i ne bi toliko nerviralo kad se ne bi i referencirali na japnske nazive, al sad sta je tu je.
Drugo spojevi su im generalno jako komplikovani, ali sa druge strane imaju svojih prednosti. Maltene svi spojevi su radjeni tako da imaju jak oslonac u svim osama.
Trece, nigde lepka, eksera, srafova...
Evo par primera:
Ovo je uzduzni spoj grede za gredu koja trpi uglavnom opterecenje na kidanje:
Spoj sa istom namenom, ali ovaj spoj moze da se optereti i na savijanje:
Spoj koji koriste za sastav dve horizontalne grede pod uglom od 90 stepeni (trapezni otvor na vrhu je za stub koji se naslanja na to mesto). Moze da se koristi Kao L spoj (na slici) ali i za T spoj:
Ovako spajaju poprecne gredice odnosno letvice za gredu (ovaj levi lepo moze da se koristi za recimo spojeve na nogama stolica):
I na kraju jedan od "perverznijih" spojeva. Spoj dve grede i kose ivice (ne znam kako joj je domaci naziv valjda slemenjaca), na uglu krova "na 4 vode":
Da dodam, u knjizi postoji detaljno objasnjeno (i nacrtano), kako se prave spojevi, samo je molo podugacko za slanje ovde (svaki od ovih nacrtanih je na po bar 3-4 strane). Objasnjeno je bas detaljno, tipa: prvo napravi dva reza testerom za uzduzni rez po liniji A, pa onda raseci od linije C do linije B testerom za poprecni rez, pa izmedju linija G i H prokopaj dletom, pa...
Inace su Japancerosi malo "naopaki" u odnosu na ono sto se u Evropi i Americi radi. Recimo testere su im takve da ne seku dok ih guras vec dok ih vuces. Isto je i sa blanjom (rende). Opet sve to ima svoje prednosti i mane, a i uzroke (recimo Japanci su davno pre Evrope otkrili celik, posto su imali srece sa rudom).
Inace su Japancerosi malo "naopaki" u odnosu na ono sto se u Evropi i Americi radi. Recimo testere su im takve da ne seku dok ih guras vec dok ih vuces. Isto je i sa blanjom (rende). Opet sve to ima svoje prednosti i mane, a i uzroke (recimo Japanci su davno pre Evrope otkrili celik, posto su imali srece sa rudom).
Nema šta vidi se da se njihovi spojevi razlikuju od evropskih ( dosta su komplikovaniji ) pa valjda su im zbog toga i građevine tipa dvorci od drveta izdržale toliko.Kod nas se kaže da se krov projektuje da služi sledećih sto godina, a kod njih izgleda sledećih hiljadu.Moraću malo da konsultujem komšiju koji je inače stari tesar tek 75-godina, bilo bi zanimljivo čuti i njegovo mišjenje.
Knjigu sam pazario preko Dick-a (http://www.dick.biz/eindex.htm).
Komplet sa transportom je izasla oko 45Eur (30E knjiga + 15E transport) + 1300 dinara carinskih troskova (ovi troskovi mozda nisu obavezni).
Dosta skupo, al to sam sebe castio za rodjendan
Komplet sa transportom je izasla oko 45Eur (30E knjiga + 15E transport) + 1300 dinara carinskih troskova (ovi troskovi mozda nisu obavezni).
Dosta skupo, al to sam sebe castio za rodjendan
- Marko Enter
- Majstor majstora
- Posts: 623
- Joined: 26 Dec 2007 19:32
- Location: Smederevo,Nemacka-Hagen
o japanskim spojevima ima dosta toga i na youtube, ja sam malo gledao (bolje rečeno divio se) tome kako rade usecanje po raznim osama, sve dok ne spoje kako treba.
verujem da je knjiga fantastična. jeste možda malo skupa za prosečan džep, ali s obzirom da predaje veliko znanje, vredi svaku paru. ne bi bilo loše da vidimo još po neki spoj iz knjige, ako je Mble raspoložen da ga podeli sa nama
verujem da je knjiga fantastična. jeste možda malo skupa za prosečan džep, ali s obzirom da predaje veliko znanje, vredi svaku paru. ne bi bilo loše da vidimo još po neki spoj iz knjige, ako je Mble raspoložen da ga podeli sa nama
Eh... da nije bilo nas koji smo kupili knjigu, ne bi bilo ni tog pdf-amilance21 wrote:ja imam knjigu u pdf formatu,bacao si dzabe pare.Kome treba neka me kontaktira na pp poslacu mu na mail.
A lepo rekoh, to sam sebe castio za rodjendan.
Mozda uskoro budem radio nesto sa kumom (neku nadstresnicu), pa verovatno upotrebim nesto od ovoga i uslikam, i naravno postavim ovde
- peradetlic
- Majstor majstora
- Posts: 912
- Joined: 06 Mar 2009 20:50
- Location: Baranda-Ils
- Contact:
- dragisa dragisa
- Majstor
- Posts: 352
- Joined: 07 Dec 2008 14:28
- Location: Beograd-Mirijevo
Pitam se odmah koliko treba biti proračunat u sebi kada radiš takve spojeve i veze. No drugo odmah iz prakse mi je u glavi kada je veći objekat u pitanju ? Gde su tu proračuni i ti tipovi veza i krojeva moraju biti svrstani po nekoj statici . Koji su vertikalni koji horizontalni koji su noseći ? ........ itd. Lepa knjiga bole baš je treba prostudirati !
Dva put zine , a tri put slaže