Lazurni premazi
Шта су кураре?mbole wrote:U sustini svaki potpuno osuseni lak koji se danas upotrebljava je food safe. Otrovni su samo u tecnom stanju i dok isparava rastvarac. Poliuretan na primer bi mogao da pojedes kad se osusi i bas ti se nista ne bi desilo (osim sto verovatno ima gadan ukus). Najvise me nervira izjava tipa "posto je prirodno znaci da je neskodljivo". I bunika, kurare, poskok... su vrlo prirodni, pa uopste nisu neskodljivi
Наравно, и бактерије су 100% природне. Ознака "food safe" значи да је неки производ детаљно испитан и да има сертификат о нешкодљивости у контакту са храном. Чак и да је 100% нешкодљив и да се производ означи као такав, без сертификата су огромне казне.
Да ли се сећаш кутије од Балистола од пре неколико година? Писало је да је за све и свашта, од копита до машине за шивење и тенкова. Писало је и да има благо антисептичко дејство и да се може користити за дезинфекцију рана. На новом паковању то не пише, и то не зато што је постао опасан, него зато што би онда морали да имају сертификат за лекове, што значи још $$$. Вероватно су видели да им је исплативије да ту ставку избаце, јер вероватно нико и није куповао Балистол да вида ране јуначке.
Чини ми се да су "varnish" и "wood stain" исто, тј. да наш термин "сандолин" обухвата ова два. По Википедији, они имају исте састојке (уље, смола, растварач), с тим што "wood stain" има још и пигмент. Разлика је и у томе што "wood stain", оставља слабији филм (сандолин без лака!?), па се на њега обично маже "varnish" (безбојни сандолин са лаком?!), ради боље заштите.
Е сад, који би могли бити разлози за то раздвајање братских "varnish"-а и "wood stain"-а:
1. квалитет заштите???
Има логике. Дрво прво упије она уља и разне адитиве, па се онда заштити филмом. Сигурно боље упија од сандолина са лаком.
2. новац???
Вероватнији разлог. Оне чике што праве ове премазе то сигурно не раде волонтерски. Уместо да купиш 1 конзерву од нпр. 5$, мораш да купиш 2 конзерве од 5$. Јер није исто ако дрво упије заштиту 3 микрона или 5 микрона:) Мени дође да због та два микрона поново све прешмирглам!:D
Мислим да се ланено уље, терпентин и восак мешају у истим процентима за воштану политуру. Ја сам једном пробао и нисам добио крему, већ нешто попут сапуна кад се скроз охладило, тако да сам вероватно нешто зезнуо. Ако ти треба само за сјајна лакираном или политираном намештају, пробај Пронто са воском. Стварно се после сија као... знаш шта.
Kurare je otrov koji koriste u amazoniji (one duvaljke sa otrovnim strelicama). Dobija se od neke biljcice (cini mi se da ga samo iscede ili tako nesto tipa malo prokuvaju, uglavnom nikakva hemija). Strelica namazana time ukoka zivuljku velicine srne za par sekundi. Ako se dobro secam u pitanju je nervni otrov.
Varnis je lak. U smislu bezbojnog premaza koji ostavlja deblji sloj. E sad nisam bas siguran da li ukljucuje i uljane i akrilen i nitro lakove ili samo ove prve. Mada trebalo bi posto cesto procitam "oil based varnish", sto ce reci da postoji i neki koji nije "oil based", a jedini za koje jos znam su akrilni i nitro (poliuretan za koji mi koristimo isto termin lak ne spada u varnish, to jest uvek koriste termin polyurethane).
Sastojci lazura i uljnih lakova su u sustini isti samo se razlikuju u tome cega koliko ima (ne racunajuci pigment). Kod lazura ima vise rastvaraca a manje smola, tako da dublje prodiru u drvo, ali prave tanji (ili skoro nikakav) film. Kod lakova je obrnuto pa manje prodiru a vise stvaraju film na povrsini.
Varnis je lak. U smislu bezbojnog premaza koji ostavlja deblji sloj. E sad nisam bas siguran da li ukljucuje i uljane i akrilen i nitro lakove ili samo ove prve. Mada trebalo bi posto cesto procitam "oil based varnish", sto ce reci da postoji i neki koji nije "oil based", a jedini za koje jos znam su akrilni i nitro (poliuretan za koji mi koristimo isto termin lak ne spada u varnish, to jest uvek koriste termin polyurethane).
Sastojci lazura i uljnih lakova su u sustini isti samo se razlikuju u tome cega koliko ima (ne racunajuci pigment). Kod lazura ima vise rastvaraca a manje smola, tako da dublje prodiru u drvo, ali prave tanji (ili skoro nikakav) film. Kod lakova je obrnuto pa manje prodiru a vise stvaraju film na povrsini.
Da li je to ona smesa koja se dobija kad se prvo vosak yagreje dok ne pobeli, pa mu se doda terpentin, pa se dalje kuva dok se ne dobija smesa slična pasti. Ako je to to možeš li da mi napišeš kakva su ti iskustva sa tom pastom. Ja sam dobio neki neprecizan recept ali još nisam probao. Planiram da ga koristim za premazivanje duboreza. Kažu da se to utrljava pamučnom krpom u drvo i da nakon toga dobija čudesan sjaj i izgled. Da li je tako? I da li je potrebno obnavljanje te da je nazovem zaštite nakon nekog vremena. Takođe me interesuje prilikom zagrevanja voska, dali ga zagrevaš direktno u posudi na ringli ili u posudi sa duplim dnom (kao kuvanje na pari). Postoji li neki " rizik" prilikom dodavanja terpentina. Mislim na rizik od zapaljivanja.velja wrote:Vosak se rastvara terpentinom. Ja sam sebi napravio rastvor viskoziteta kao krema i koristim ga za razne stvari, pocevsi od mazanja drveta preko impregnacija do podmazivanja modelarske testerice.
Rizik sigurno postoji i to visok. Vosak, a pogotovu terpentin su lako zapaljivi.
OBAVEZNO treba koristiti posudu u posudi sa vodom, da bi se temperatura ogranicila na max 100 stepeni. Temperatura paljenja terpentina je 253 stepena sto je jako nisko (benzin ima tacku paljenja 260 stepeni).
Pcelinji vosak se pali na isto niskih 270 stepeni, ali ima daleko visu tacku isparavanja nego terpentin (terpentin 35, vosak 240) tako da je bezbedan za uobicajeno rukovanje, ali kada ga grejes to je vec sasvim druga prica.
U slucaju da se ipak desi nevolja i stvar zapali, NIKAKO ne posipati vodom!
Slicno kao kad plane zejtin, ako pospes vodom, voda trenutno ispari i izbaci u vis (a i u sirinu) zapaljenu smesu u milionima sitnih kapljica koje gore. Drugim recima dobijes mini eksploziju.
U svakom slucaju preporuka je da se radi na otvorenom, ako je ikako moguce.
OBAVEZNO treba koristiti posudu u posudi sa vodom, da bi se temperatura ogranicila na max 100 stepeni. Temperatura paljenja terpentina je 253 stepena sto je jako nisko (benzin ima tacku paljenja 260 stepeni).
Pcelinji vosak se pali na isto niskih 270 stepeni, ali ima daleko visu tacku isparavanja nego terpentin (terpentin 35, vosak 240) tako da je bezbedan za uobicajeno rukovanje, ali kada ga grejes to je vec sasvim druga prica.
U slucaju da se ipak desi nevolja i stvar zapali, NIKAKO ne posipati vodom!
Slicno kao kad plane zejtin, ako pospes vodom, voda trenutno ispari i izbaci u vis (a i u sirinu) zapaljenu smesu u milionima sitnih kapljica koje gore. Drugim recima dobijes mini eksploziju.
U svakom slucaju preporuka je da se radi na otvorenom, ako je ikako moguce.
Rastopis vosak u duploj posudi a onda izmaknes, dodjes terpentin i mesas. Ako je gusto, dodas jos terpentina. Kad se ohladi bude gusce, pa mozes takav vec razredjen i ohladjen vosak jos da razredis terpentinom. Posle nanosa mora da se istrlja. S pocetka se lepi ali upornim trljanjem dolazis do sjaja. Sa dodavanjem lanenog ulja nisam probao. Verovatno se onda manje lepi. Sustina sa terpentinom je ta da ne moras da rastapas vosak da bi ga naneo nego ga razredis, posto terpentin brzo isparava na podlozi ti ostane cist vosak samo ravnomerno nanesen.
Kako kazu nasi stari: "Bolje znati mnogo i cesto, nego ne znati nista, povremeno nikad, kojekude..."
- stolar-to-be
- Šegrt
- Posts: 38
- Joined: 14 Jan 2008 14:46
- kriviekser
- Pred-majstorsko zvanje
- Posts: 231
- Joined: 15 Oct 2008 09:07
- Location: Beograd
Kupio sam lazurni premaz od Irkoma, zove se Iroklin ako se ne varam. Cena je ispod 300 din. Postoje dva tipa. Sa i bez visokog sjaja tj.laka. Farbao sam šank (pištoljem). Na kutiji piše sintet. smole bla bla bla. Uglavnom, uljna baza i razređuje se pomoću uljnog razređivača. Apsolutno ne zatvara teksturu drveta. Ono što radi je zatvara boju, dakle što više ruku "bacaš" boja je starija...rustična, ali tekstura ostaje. Na to sam bacio 2 ruke laka za čamce isto je uljana baza. Ovaj lak zam bacio jer je u pitanju radna površina i hteo sam da bude što otpornija na uslove exploatisanja. Stanje posle 6 meseci je kao i prvog dana. E da ne smrdi ništa. Možda 2 dana a posle je sve ok.
Ja koristim mesavinu firnajsa i bajca (recimo mahogoni tada mozete dobiti boju tresnjevine) ovu smesu ugrejem na oko 60-70 stepeni i onda je nanosim cetkom. Ovako ugrejani firnajz duboko ulazi u drvo do nekih 5-10mm tako da nijansira i ispod povrsine. Kao drugi premaz mozete koristiti samo firnajs. Vec posle prvog premaza imacete dobar sjaj, a posle drugog jos veci i istaknuce strukturu drveta. Narocito ga koristim za vanjsku stolariju tako da ne moram da "sadolinisem"svake godine. Ovi premazi traju od 3-5 godina ovde u Makedoniji imamo velike dnevne oscilacije u temperaturi (leti i preko 30 stepeni) pa posto je premaz elastican izdrzi ove ove promene.
PS Nemojte pregrjevati preko 70 stepeni posto smesa moze da se sama zapali.
PS Nemojte pregrjevati preko 70 stepeni posto smesa moze da se sama zapali.
-
- Samostalni majstor
- Posts: 166
- Joined: 17 Sep 2008 17:00
- Contact:
Ja mislim da su lazurni premazi,premazi koji isticu prirodnu strukturu drveta,njima menjamo prirodni izgled drveta u željenu nijansu.Pored dekorativne funkcije imaju i zastitnu,komponente koje daju dobru zastitu od nepovoljnih spoljnih uticaja,ujedno stite drvo od napada mikroorganizama,gljivica i insekata.Baza im zavisi od toga cime su pigmenti spojeni.lazur uljana je u kojoj je pigment spojen pomocu ulja.pojedini lazuri se ojacavaju sa voskom,lakom ... u odredjenoj kolicini cvrstih materija (15-20%).Temeljni sloj laka se primjenjuje posle obrade lazurom,temeljni obicno sadrze izmedju 25% i 30% cvrstih materija i sluzi da obezbedi bolji zastitni sloj drvenog predmeta.Zavrsni premazi imaju izmedju 35% i 45% cvrstih materija koje daju komadu drveta trazeni estetski izgled i zastitu drveta od hemiskog i fizickog napada.U vosak za drvo se dodaju se inhibitori,stabilizatori,neke vrste ulja koje vosku daju potrebnu elasticnost,da ne bih dolazilo do pucanja pri promeni temperature.
-
- Samostalni majstor
- Posts: 166
- Joined: 17 Sep 2008 17:00
- Contact:
Dobra pokrivna moc,brzo susenje,trajnost,mnogo dublje prodiru u drvo i tako daju najbolju zastitu od gljiva i insekata kao i otpornost na atmosferske uticaje.A za proizvodjaca preporucujem Salchi,sayerlack,milesi ......dragan wrote:kakva su vasa iskustva sa premazima na bazi vode pogotovo lakova koju bi marku ili proizvodjača preporučili
Postovanje
Pitanje za profesora
kako bi se moglo doci do razmere u kojoj je potrebno pomesati terpentin,vosak i ulje
naime pre izvesnog vremena sam dosao u posed kuce od drveta i vas/nas kolega me savetovao kako bi prava stvar
za spoljasnju zastitu objekta od drvenih oblica crnog bora
bila da se isti premaze ovom mixurom koju ste pomenuli
stim sto bi ove tri komponente trebalo predhodno prokuvati u bakarnom loncu , zbog samog bakar oksida
koji bi celom receptu dao dodatak kao insekticid
Unapred hvala
Pitanje za profesora
kako bi se moglo doci do razmere u kojoj je potrebno pomesati terpentin,vosak i ulje
naime pre izvesnog vremena sam dosao u posed kuce od drveta i vas/nas kolega me savetovao kako bi prava stvar
za spoljasnju zastitu objekta od drvenih oblica crnog bora
bila da se isti premaze ovom mixurom koju ste pomenuli
stim sto bi ove tri komponente trebalo predhodno prokuvati u bakarnom loncu , zbog samog bakar oksida
koji bi celom receptu dao dodatak kao insekticid
Unapred hvala
Neki uobicajeni osnos je 1:1:1 (tezinski), ali na taj nacin se dobija pasta.
Iskreno ne znam koliko je takva zastita bas efektivna za tu namenu, a jos manje koliko ce kuvanje u bakarnom loncu dodati bakarnih soli u rastopinu.
Ova pasta se obicno koristi za voskiranje nekih finijih i sitnijih predmeta (kutijica ili tome slicno). U nju se jos dodaje i karnauba vosak (valjda se tako pise, vecito neko slovo preturim), koj je dosta tvrd nakon susenja.
Iskreno ne znam koliko je takva zastita bas efektivna za tu namenu, a jos manje koliko ce kuvanje u bakarnom loncu dodati bakarnih soli u rastopinu.
Ova pasta se obicno koristi za voskiranje nekih finijih i sitnijih predmeta (kutijica ili tome slicno). U nju se jos dodaje i karnauba vosak (valjda se tako pise, vecito neko slovo preturim), koj je dosta tvrd nakon susenja.
Najlepse hvala za odgovor
Nakon svega mi izgleda ne preostaje nista drugo do da investiram u dovoljnu kolicinu Beltonke i time predjem celokupnu povrsinu objekta
ili narucim nesto od onih lepih zastita koje koriste u Norveskoj
U svakom slucaju cu skuvati neku manju kolicinu mixsure od voska terpentina i maslinovog ulja i time premazati/utrljati deo pomocnog objekta koji je takodje skrojen od drveta
Hvala jos jednom pa se javljam sa rezultatima i fotografijama
Nakon svega mi izgleda ne preostaje nista drugo do da investiram u dovoljnu kolicinu Beltonke i time predjem celokupnu povrsinu objekta
ili narucim nesto od onih lepih zastita koje koriste u Norveskoj
U svakom slucaju cu skuvati neku manju kolicinu mixsure od voska terpentina i maslinovog ulja i time premazati/utrljati deo pomocnog objekta koji je takodje skrojen od drveta
Hvala jos jednom pa se javljam sa rezultatima i fotografijama