Poliranje i/ili politiranje (šelakovo)

Sve o obradi drveta
Post Reply
User avatar
metabo
Ultra majstor
Posts: 2991
Joined: 05 Feb 2008 21:58
Location: Zemun

Poliranje i/ili politiranje (šelakovo)

Post by metabo »

Kolega Siniša je pokrenuo interesantnu diskusiju komentarišući članak "Francusko poliranje".

Pogledajte komentare u vezi ovog članka i dajte vaše mišljenje.
User avatar
Nikola
Majstor majstora
Posts: 658
Joined: 13 Sep 2007 11:55
Location: Beograd

Post by Nikola »

Trazio sam selak u Golsvortijevoj ulici, u radnji sa slikarskim priborom. Prodaju rastvor selaka u maloj beloj bocici, tecnost je neke crvenkaste boje... Jel taj rastvor moze da se koristi odmah za politiranje?
Nisam zapamtio cenu, a znam za jos jednu radnju tog tipa u Narodnog fronta, kod hotela (cini mi se) Prag...
Trt, mrt, zivot ili smrt!
User avatar
Mladen
Pred-majstorsko zvanje
Posts: 234
Joined: 07 Nov 2007 23:07

Post by Mladen »

Колега Синиша, бимштајн може да се набави код нас. Користи се при изради протеза за зубе. Е сад, да ли је то иста врста, гранулација... то не знам.
Ево види... http://www.profarm.co.yu/bimstajn.html
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

Prvi put sam na ovom forumu pa bih prvo zeleo sve da vas sve pozdravim i da se predstavim. Zovem se Sinisa i vodim umetnicku radionicu koja se bavi izradom unikatnog namestaja ukrasenog intarzijom, pozlatom i duborezom (necu navesti ime radionice s obzirom da je reklamiranje po recima administratora strogo zabranjeno), a trenutno proucavamo tehniku japanskog (kineskog) laka pa ako bude bilo zainteresovanih mogu i o tome kasnije da pisem.
Posto vidim da se mucite sa politurom evo da probam da vam malo pomognem. Naravno, treba da budete svesni toga da je citanjem necete nauciti ali cete bar znati sta se kad desava i kako da resite probleme na koje budete nailazili dok je budete radili. Politiranje je zanat za sebe i kao takvom mu treba i pristupiti. Nadam se, da se Trivun nece ljutiti na kritike koje sam uputio njegovom napisu ali u njemu ima mnogo gresaka, cak i nekih kardinalnih koje mogu da dovedu do toga da ceo rad koji nije bas mnogo lak i jednostavan bude uzaludan.
Prvo da naglasim da postoje dve vrste politure, jedna je selakova politura (Francuska politura), a druga nitro politura; koja opet, moze da se radi kompresorom, a moze kao i selakova politura da se utrljava.

Pocecu sa selakom. Selak je zivotinjski i biljni proizvod, a nastaje tako sto insekt ubode granu smokve i tu smesti jajasca. Iz drveta izlaze sokovi koje insekt mesa sa svojim i stvara oko sebe gomilu kore. E, sad, ta kora je mesavina voska, taloga i selaka. Selak moze da bude rubin crveni, narandzasti i zuti (ja licno najvise volim rubin. Treba li da naglasim da je on najskuplji?). Dobar selak je cist kao prozorsko staklo i ako ga stisnemo on pucketa i bode u ruku, dok onaj koji je losiji nekako klizi po ruci, a ako ga zapalimo ima miris slican belom luku (mislim da je to zbog kalofonijuma). Kod dobrog selaka nema taloga ili ako ga ima, ima ga veoma malo koji se mesanjem politure veoma brzo pomesa sa spiritusom. Da, zaboravih da napisem da postoji i beli selak koji je u obliku svece i mora stalno da se drzi u vodi inace se stvrdne i postane neupotrebljiv. Taj beli je i najskuplji, skuplji i od rubina i veoma se tesko nabavlja (ja sam imao prilike svega 3-4 puta da radim sa njim). Politura moze i da se oboji dodavanjem pigmenata rastvorljivih u spiritusu ali samo onih koji su potpuno rastvorljivi. Najteze je raditi sa crnom politurom jer se kod nje svaka greska vidi (tragovi jastuceta, los sastav furnira, lose smirglanje,...) ma koliko ona bila mala na crnoj polituri izgleda kao vulkanski krater. Selak mozete da kupite u prodavnicama slikarskog pribora, najcesce i jedino samo narandzasti (bar kod nas).

Druga stvar koja vam je potrebna za polituru je bimstajn, plovucac ili morska pena, sve su to nazivi za jedan isti proizvod. Bimstajn je vulkanskog porekla i postoji u razlicitim granulacijama. E, sad, zasto su vam potrebne razlicite granulacije? Zato sto ni pore koje njime treba da zatvorite nisu iste dubine kod svake vrste drveta npr. hrast ili kruska i javor. Mislim da vam je ovim sve receno. Bimstajn na zalost nemate kod nas da kupite (ili ja ne znam) ali za onog ko se profesionalno ne bavi politiranjem to nije ni preterano bitno jer jedino sto moze da se desi je da posle nekog vremena (par meseci) politura malo ulegne u pore i da onda povrsina ne bude idealno glatka ali zato problemi sa njim mogu da budu takvi da odustanete od politiranja, operete celu povrsinu i prespricate je nekim lakom. Sa bimstajnom na zalost, nema igre, tako da je mozda bolje i da ga preskocite i politirate samo one komade koji su radjeni od manjeporoznog drveta.

Pocetak politiranja

Da bi politiranje bilo uspesno neophdno je da komad bude savrseno pripremljen i sve greske prilikom obrade i furniranja otklonjene. Preduslov za dobru polituru je glatka i ravna povrsina da ne bi bilo odbijanja svetlosti u razlicitim pravcima.

Prvo na red dolazi nauljivanje. Ono se vrsi iz razloga da "ozivimo" drvo i godove koji posle smirglanja izgledaju bezizrazajno. To mozete proveriti tako sto cete uzeti dva identicno pripremljena komada i jedno nauljiti, a drugo politirati nenauljeno i odmah cete uociti razliku. Nauljivanje se vrsi sa parafinskim ili moze i sa lanenim uljem koje treba razrediti sa terpentinom (terpentin se takodje kupuje u prodavnicama slikarskog pribora). Komad koji cete politirati nikad ne treba umakati u ulje jer ce to ulje kasnije izbijati kroz polituru i nikada ga se necemo resiti.

Izvinite sad sto moram da prekinem pisanje ali mi je oduzelo mnogo vise vremena nego sto sam planirao, a sad me ceka pravo pozlacivanje posle ovog virtuelnog politiranja.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14941
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

bimstajn, plovucac ili morska pena, sve su to nazivi za jedan isti proizvod
Jel engleski naziv za ovo "pumice"?
http://en.wikipedia.org/wiki/Pumice

Malo sam ispomerao par poruka, posto je Metabo vec otvorio ovu temu.
Stara tema "finis" iz foruma Pitajte stolare, je vec postala poooovelika i u njoj ima puno razlicitih tema, pa je bolje da ovo izdvojimo.
Last edited by mbole on 17 May 2009 12:39, edited 1 time in total.
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

Evo ovako, posto ni danas nemam vremena da zavrsim to sto sam poceo da pisem jer je ocigledno da ce mi trebati mnogo vise vremena nego sto sam ja planirao pokusacu da vam odgovorim na postavljena pitanja, a pisanje cu nastaviti nekom drugom prilikom.

Sto se tice selaka, taj selak koji je vec pripremljen, pretpostavljam da je pripremljen za slikarske potrebe, odnosno, za izolaciju podloga ali da vas sad ne opterecujem time i ne sirim temu taj selak je suvise slab. U slikarstu se koristi uglavnom 5%-tni rastvor, a nama ce za polituru trebati 10%-tni. Taj 5%-tni se koristi samo kod grundiranja, odnosno zatvaranja pora, ali da ne brzamo, o tome cu pisati kad nastavim tekst. Uglavnom, treba da nadjete selak u listicima i onda sami da pravite rastvor. Trenutno ne mogu da se setim kako se zovu prodavnice u Beogradu u kojima sam ja kupovao selak, nekad davno, ali cu se valjda setiti pa cu i to dodati. Molim nekog ko zna da mi posalje na mail uputstvo kako se postavljaju slike pa cu fotografisati selak i postaviti slike za sve one koji ga do sada nisu videli.

Da, engleski naziv za bimstajn jeste pumice, a taj zubarski za poliranje sam video na internetu ali nisam imao prilike da ga osetim "medju prstima" tako da o njemu ne mogu da pisem i zato nisam ni hteo to da spominjem da ne bih dao pogresnu informaciju. Koliko vidim, sastav toga je kalcijum karbonat sto bi trebalo da bude krecnjak ili mermer, a mislim da to ne bi trebalo da bude to sto ce nama trebati za polituru jer nisam siguran da ce mermer primiti boju selaka. Naime, nije svrha zatvaranja pora samo to da ih necim zapunimo vec i da taj prah kojim zapunjavamo pore poprimi boju selaka jer, ako pore zapunimo npr. nekim prahom koji ne prima boju selaka kasnije ce nam taj prah "izvirivati" kroz polituru, a to niposto ne zelimo. Ono sto sam ja isprobao i sto moze da bude zamena za bimstajn ali to je primenljivo samo kod sitnozrnog drveta to je skrob. Problem sa njim je sto vrlo brzo upija vlagu pa se lako napravi "blato" na povrsini a pore ipak ostanu otvorene, pa ako niste dovoljno brzi i spretni onda morate sa tim da se borite, nekad, krajnji rezultat moze da bude i pranje politure. Ipak, za pocetak preporucujem da ne koristite bimstajn dok ne steknete malo rutine, a ja cu svakako kad budem nastavio da pisem napisati kompletnu proceduru.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14941
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Evo jedne od slika selacka. Mada mije ovaj na slici nesto "debeo", ono sto sam ja video su mnogo manji i tanji listici. Doduse nemam pojma kolika je ova tacna na kojoj se nalaze, pa je nemoguce odrediti koliko je ustvari debeo svaki listic (mozda je tacna siroka 2cm pa su listici ustvari bas onakvi kakve sam vidjao).

http://www.dick.biz/dick/product/810035/detail.jsf

Sto se tice postavljanja slika na forum:
viewtopic.php?id=737
User avatar
trivun
Majstor početnik
Posts: 148
Joined: 03 Sep 2007 09:12
Location: Niš

Post by trivun »

Puno pozdrava
Ko to mene ovde ogovara? Å alim se naravno. Izvinjavam se svima koji su možda pogrešno shvatili ili protumačili moj tekst i namere u opšte. Kao prvo Siniša je negde napisao da se nada da se ne ljutim. Ne da se ne ljutim već mi je izuzetno drago da se pojavio neko ko se ovime bavi profesionalno i na pravi način. A što se tiče mog pisanija slike jesu sa neta što možda nisam nigde napomenuo ali mislim da je više nego očito da su slike skidane. U postovima koji su prethodili samom tekstu ja sam više puta pomenuo da me je francusko politiranje zainteresovalo i da sam onda krenuo u potragu za materijalom, savetima i svim ostalim vezanim za tu temu. Najveći deo podataka o tome skupio sam preko interneta i razgovora sa ljudima koji su nekada ovo radili. Napomenuo sam čini mi se da sam više puta pokušavao ali rezultati nisu bili zadovoljavajući. Nailazio sam na različite " recepte" kojima je uvek po nešto hvalilo i nikako da ispadne ono što treba.Na kraju sam došao do nekih rezultata i sublimat saveta, pročitanih tekstova na netu (uglavnom na engleskom što uključuje probleme sa prevodom naziva nekih "sitnica" za koje se kasnije ispostavljalo da nisu baš sitnice), priča nekih starijih majstora i malog miliona pokušaja pokušao da podelim sa ljudima na ovom forumu. Ja i dalje radim francusku polituru skoro svakodnevno i skoro svaki put " uhvatim " neku novu " caku ", ali nemam drugi izbor. Ne znamšta sve nisam pokušao kako bi stupio sa nekim u kontakt ko se time bavi i dobio prave informacije. Zadnji pokušaj mi je bio pre par dana kada sam sasvim slučajno na studiu B uhvatio neku emeisiju u kojoj su neki ljudili govorili o restauraciji. Danima šaljem mejlove na ovu tv stanicu kako bi mi dali neki kontakt sa tim ljudima ali nema odgovora.
Da privedem kraju. Nije mi bila namera nikoga da prevarim i isfoliram niti da o sebi stvorim sliku nekog ko je stručnjak ovog zanata. Namere su mi bile naj iskrenije.
E sad kad se Siniša već javio bilo bi stvarno lepo da malo zađemo u tajne ovog zanata. Ja bar imam toliko pitanja samo neznam koliko je spreman da se stavi na raspolaganje. I sad jedno pitanje za Sinišu. Postoji li neka ne znam kako bih to nazvao, škola, radionica, kurs ili kako god se to zvalo iz ove oblasti kojom se on bavi. Vidim da ima različitih "edukacija" iz oblasti restauracija slika, keramika ali što se tiča nameštaja, politure, voskarenja, pozlate ništa. Takođe mislim da bi bilo lepo da započneš neku temu vezanu za pozlatu i voskarenje nameštaja. Znam da je sve ovo vrlo teško objasniti rečima i slikom ali velikodušno od tebe bi bilo da se potrudiš. Ima ovde dosta zaljubljenika u drvo i nameštaj. Ali kad kažem zaljubljenika nda to i stvarno mislim. Ono što sam na ovom sajtu pročitao i kakve sam ljude sreo teško da ih negde ima. Nigde na jednom mestu nisam video toliko ljudi koji u toj meri uživaju u svom poslu. I na kraju hvala na kritikama nadam se da su dobro namerne. Reci kad si spreman da krenemo sa pitanjima.
Još jednom puno pozdrava i izvinjavam se na preopširnosti ali zaista sam osećao potrebu da se "opravdam" jer ljudi na ovom forumu su poslednji koje bih hteo da na bilo koj način prevarim.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14941
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Napolju ima kurseva iz ovoga. Natrcao sam juce trazeci sliku selacka na kurs kod Dick-a. Tri dana, na Nemeckom, cjena sitnica: 380 ajvara. Naravno moras da platis i put, vizu, smestaj... Booooli.
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

Prvo da kazem da mi je neobicno drago sto se Trivun ne ljuti zbog komentara i sto moji komentari nisu shvaceni pogresno, a moje kritike svakako jesu dobronamerne inace se ne bih latio ovog pisanja o polituri i na taj nacin pokusao da je svima vama malo priblizim i najzad skinem taj veo misticnosti koji se stalno obavija oko ovog zanata. U vezi politure stojim vam na raspolaganju i mozete slobodno da postavljate pitanja i ja ako znam odgovore odgovoricu vam, ali imajte na umu da ni ja ne znam sve i da je i ja stalno ucim i usavrsavam i stalno tragam za receptima kako bih je ucinio boljom tako da i ja molim onog ko zna neke recepte da mi se pridruzi u pisanju a ja cu pisati o tehnologiji.

Sto se tice zapocinjanja teme o pozlati ne znam koliko sam spreman u to sada da se upustim jer mi i pisanje u ovoj temi ide prilicno sporo (pisem u nekim medjufazama dok cekam da mi se nesto osusi ili da se nesto pripremi za dalji rad) a pozlata je jos opsirnija jer pretpostavljam da su vasa saznanja o slikarstoj tehnologiji minimalna pa bih onda trebalo da pocnem od toga. Mada, sad kad nesto razmisljam posto koliko se secam da sam video na forumu da se vecina vas bavi i lakiranjem obecavam da cu kad budem zavrsio pisanje o polituri napisati kako mozete da pozlatite predmete koji su lakirani poliuretanskim lakom ili nekim drugim lakom i kako mozete da pozlatite nesto sto je politirano. Ako slucajno zaboravim podsetite me na obecanje. Sto se tice kurseva o pozlati ja ne znam da ih neko odrzava a i ako ih odrzava mora da su papreno skupi jer je i sam alat za pozlatu prilicno skup. Svojevremeno, dok sam opet tragao za nekim receptima secam se da su mi samo za recept trazili 300EUR!!! naravno, nisam im dao te pare vec sam ih potrosio na kupovinu knjiga i na eksperimentisanje i veoma sam zadovoljan postignutim. Sve je to stvar eksperimentisanja i strpljenja i naravno novca. Pozlata je strahovito skup zanat, sta da vam kazem kad sam pre nekih nedelju dana u jednoj prodavnici u Novom Sadu video da svesku sa zlatnim listicima prodaju za nepunih 4.500,00 dinara (BEZOBRAZNO skupo), a to je 25 listica 8*8cm. Ako se bavite time onda je nabavljate puno, puno jevtinije.

Sto se tice "restauratora i restauracije" na zalost mislim da ima malo dobrih majstora (mozda nisam imao srece da upoznam vise onih vrhunskih pa zato i imam takvo misljenje) i majstora koji znaju da urade restauraciju i na kraju da obnove polituru. Vecina njih ne zna ni na koji nacin da ponovo zalepe odlepljen furnir, niti kako se furnir popravlja, kakvih vrsta tutkala ima,... Mozda je to razlog sto se Trivunu niko i ne javlja na poslate mailove. U mom ateljeu mi se ne bavimo restauracijom tako da smatram da imam pravo da kritikujem rad "restauratora" jer niko ne moze da mi prigovori da "olajavam" konkurenciju i uzdizem sebe a nipodastavam rad konkurencije jer nismo konkurencija i nadam se nikad necemo ni biti. Dovoljno je za onog ko ima mogucnosti da poseti neku antikvarnicu bilo gde u svetu i da poseti neku kod nas pa da vidi razliku i shvati ovo o cemu ja ovde pricam. Mozda nije problem u znanju nego samo u pristuppu poslu, ne znam, ali razlike su ocigledne.

No, vratimo se polituri jer ako ovako nastavim nikad necu zavrsiti pisanje. Na zalost, prazen su mi baterije u fotoaparatu pa cu slike selaka okaciti sutra (dok mi se baterije napune). Zahvaljujem se mbole-tu na postavljenim linkovima jer eto i tu mozete da vidite selak.

Posle nauljivanja dolazi na red grundiranje. Za ovu igru ce nam trebati sledece: zenska carapa (ne mora da bude neka reprezentativna sa puno likre i nekim lepim sarama jer cemo je i onako upropastiti), bimstajn, 5% rastvor selaka. Da ne bi puno racunali to vam dodje ovako: na 1l spiritusa stavite 50gr selaka. Spiritus ili alkohol (zavisi sta ko ima) mora da bude min. 95% jer slabiji ne rastvara selak. Ako imate problem pa imate slabiji od toga dodajte malo negasenog kreca i on ce donekle pojacati koncentraciju alkohola jer krec za sebe vezuje vlagu ali to pojacanje je svega par % tako da ni slucajno ne kupujete 70% ili nedaj boze onaj 30% jer nikad necete rastvoriti selak. To sto ce krec obojiti i zamutiti alkohol ne predstavlja problem. Ako vec koristite alkohol onda bi bilo dobro da bude etil-alkohol jer je metil-alkohol otrovan (setite se onog sa onom rakojim sto je potrovao one silne ljude).
Napravite nesto kao kesicu od te carape i u nju sipajte bimstajn. Carapa nam sluzi kao vrsta sita u slucaju da u bimstajnu ima nekih krupnijih kamencica koji bi mogli da nam izgrebu drvo. BIMSTAJN SE NIKAD NE SIPA U POLITURU!!! to je jedna od onih kardinalnih gresaka koje sam komentarisao. Rekao sam da bimstajna ima razlicitih granulacija i shodno vrsti drveta koje politirate koristicete i takav bimstajn jer stvarno nema svrhe politirati hrast, jasen, wenge,... sa najfinijim bimstajnom (mislim da ga amerikanci obelezavaju sa 6F) jer cete zatvaranje pora raditi 100 puta, pa ne bas 100 puta ali puno puta a racunajte da vam u taj 1 put idu 3-4 ruke. Po nekom nepisanom pravilu, drvo sa dubokim porama se ni ne politira vec voskira i tako pore ostanu otvorene ali drvo bude zasticeno. Zapamtite da je i svrha politure samo zastita drveta, a to sto ona lepo izgleda (licno misljenje) to je vec druga stvar. E, sad, zasto koristimo bimstajn i zasto koristimo 5%-tni rastvor?
Zamislite da je pora drveta duboka 2 cm. Ako u tu poru do vrha sipamo samo rastvor selaka mi cemo poru doduse napuniti, ali s obzirom da je napunjena rastvorom po isparavanju spiritusa dobicemo samo oblogu pore selakom jer koristimo redak rastvor. Sad cemo imati poru duboku 1,99999999 cm ili mozda i vecu ali me mrzi da dodajem jos 9-ki. Neko ce onda reci zasto ne koristimo jaci rastvor. Jaci rastvor ne koristimo iz razloga jer ma koliko da ima selaka u spiritusu uvek ima tog spiritusa i on ce uvek ispariti (jer uvek koristimo rastvor), a drugi razlog je sto cemo dobiti masu koju necemo moci da utrljamo u drvo, a politura se utrljava. Mislim da shvatate sta sam zeleo da vam objasnim. Pored toga ako je koncentracija jaka i selak je skloniji pucanju pa ce nam se desiti isto ono sto mislim da se desava i kod poliuretanskih lakova da od udarca pucaju. Ispravite me ako gresim. E, to je razlog zasto koristimo slab rastvor. Slab rastvor koristimo jer nam je potrebno vezivo koje ce bimstajn dovoljno cvrsto drzati u porama drveta a istovremeno ga i tonirati jer selak stvara oblogu oko svakog zrnca bimstajna i istovremeno ga i tonira i lepi za drugo zrno.
Sad drugi primer. Ako u tu istu poru od 2cm sipamo samo bimstajn sigurno cemo je mnogo brze zatvoriti nego u prethodnom slucaju ali taj bimstajn nece biti povezan i nece biti toniran vec ce vrlo lako ispasti iz te pore. Ako bimstajn nije toniran on ce sljastiti kroz polituru pa ce izgledati kao da se drvo u poramo pokvarilo (ubudjalo). To je razlog zasto ne koristimo za zatvaranje pora samo bimstajn ili bimstajn pomesan sa spiritusom jer ce spiritus samo privremeno vezati bimstajn ali po njegovom isparavanju imamo opet samo bimstajn koji nije nicim vezan.

Uh toliko za danas, sad me ceka bas dosta posla a i kolega se vec buni. Nastavicu suta i nadam se okaciti i fotografije a vi razmislite o ovome sto sam pisao i slobodno postavljajte pitanja ako vam nesto nije jasno.
User avatar
Vlad
Šegrt
Posts: 28
Joined: 29 Apr 2009 17:10
Location: Beograd

Post by Vlad »

Ђелак има да се купи у Беоицла - Д.Туцовића 29 Београд. Цена је мало већа - скоро 3.000.-
User avatar
trivun
Majstor početnik
Posts: 148
Joined: 03 Sep 2007 09:12
Location: Niš

Post by trivun »

Divno objašnjenje. Samo ovako nastavi. Ti si još jedan od pravih ljudi za ovaj forum. Odnosi se na spremnost da se pomogne i dobronamernost. Oni sa drugačijim razmišljanjima valjda ne mogu ovde da opstanu.
E sad pitanja.
Nauljivanje drveta. Å ta podrazumeva, zbog čega se radi i kako se radi?
Rastvor šelaka u špiritusu. Å ta sa talogom koji se odvoji. Jeli bolje koristiti bistri deo koji se odvoji na površini (manji) ili onaj nataložen. To bi trebalo da je vosak i nečistoće, ali da li je dobro pomešati sve ili izdvojiti samo bistri deo?
Koliko puta treba nanositi svaku " ruku"? Ili da budem jasniji koliko puta ponavljati svaku fazu politiranja?
Zatvaranje pora. Da l ga treba ponavljati sve dok površina ne bude potpuno glatka bez obzira na broj ponavljanja? Dešava mi se da kod pojedinih vrsta drveta dobijem idealno glatku površinu, dok kod nekih ostanu vidljive pore. Takođe mi se dešava da prilikom politiranja nekuh delova koji su od šper ploče (ispuna na vratancima na jednoj komodi) pojedini delovi se na šper ploči odvoje. Podignu se. Kao da se mestimično rasloji.
I ako može nešto o toniranju politure. To nisam znao da može da se radi. Ja sam hteo da jedan komad dobijem u tamno braon boji. Više crno. Izbajcovao sam nitro bajcom do željene nijanse, ali kad sam počeo politiranje sav onaj bajc mi je ostao na polirnoj loptici i dobio sam neku boju koja je lepa ali nije to što sam hteo. Da li je to boja šelaka bez obzira na boju drveta odozdo.
Od prevelikog broja pitanja ovo je neki najuži izbor otprilike vezan za ovu fazu koju si objasnio.
Potpuno si u pravu. Samo ovako čitanjem ne može da se nauči, ez puno, puno probanja i vežbanja ali ovakva objašnjenja mislim da su veoma bitna da bi uopšte moglo i da počne sa probanjem. Å to se vela mističnosti tiče mislim da ga ne treba "skidati". Mislim da je dobro da on ostane tu gde je a da se pomogne onima koji su zainteresovani da zavire pod njega. A mislim i da je nemoguće skinuti ga jer je ova tehnika ostavljena samo malobrojnim upornim zaljubljenicima ili možda zaluđenicima u stare zanate obavijene velom mističnosti. Da je u pitanju nešto lako i brzo i isplatljivo veo mističnosti bi odavno bio skinut a mi verovatno ne bi sad diskutovali o tome.
I ako nije problem jel može neka sličica politirane površine čisto da vidim koliko sam blizu ili daleko.
Opet ja udavih.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14941
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Za ovu igru ce nam trebati sledece: zenska carapa (ne mora da bude neka reprezentativna sa puno likre i nekim lepim sarama jer cemo je i onako upropastiti)
Ali je pozeljno da bude skinuta sa neke lepe i dugacke noge :) Sto lepsa noga, ispadne lepsa politura :)
Spiritus ili alkohol (zavisi sta ko ima) mora da bude min. 95% ...
Ako vec koristite alkohol onda bi bilo dobro da bude etil-alkohol jer je metil-alkohol otrovan
Ako me jos uvek sluzi secanje, spiritus je ustvari "denaturisani etil alkohol", odnosno etil alkohol u koji je dodata neka mala kolicina metil-alkohola. Drugim recima i on je otrovan, samo daleko manje od cistog metil alkohola.
Denaturisanje, odnosno "trovanje" etanola se vrsi kako od njega ne bi mogla da se prave alkoholna pica.
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

Evo me opet danas iako sam obecao da cu se sutra javiti.
To sto sam naveo spiritus ili alkohol tu sam mislio na trgovacke (komercijalne) nazive jer ako se ne varam po farbarama se prodaje pod tim imenom, spiritus. Ja licno, koristim etanol (tako pise na etiketi).

E, sad, slike selaka koje sam obecao:

Narandzasti selak

Image

Braon selak

Image

i moj favorit
Rubin selak

Image

Beli selak na zalost nemam.

kad me vec ovako krenulo sa slikama postvicu ih sve pa cu ih naknadno objasnjavati.

Ploca stola

Image
Sto

Image
Posrebrena noga stolice

Image

E, sad da predjemo na objasnjenja. Videcete i sami da se selaci razlikuju i to ne samo po boji vec i po debljini listica, velicini listica, ali to u principu nije ni bitno jer to sve zavisi od proizvodjaca, transporta,...bitne su one neke razlike koje sam naveo na pocetku kad sam poceo da pisem ovaj tekst.

Slike stola sam postavio jer je to Trivun trazio. Izvinjavam se ako su slike malo vece, slikane su u fotografskoj radnji zbog kataloga koji pripremamo. trudio sam se da ih smanjim ali ne znam koliko mi je to bas uspelo. Sad bas nisam siguran koliko se dobro vidi sama politura ali nama akcenat nije ni bio na polituri vec na komadu namestaja. Dobro uradjuna politura treba da je bistra kao voda i tako treba i da izgleda, kao da ste prosuli vodu na plocu stola (nadam se da me razumete). Sad trenutno radimo jedno veliko ogledalo 1,7m*0,7m pa cu traziti da se slika sama politura pa cu onda i tu sliku postaviti. Drugu sliku stola sam postavio i zbog pitanja koje je Trivun takodje postavio u vezi braon politure. Pogledajte zice na liri, one su tamno braon, kao ebanovina, a radjene su od oraha, domaceg kome je dodat tanin (a o tome cu pisati kasnije) i politirane braon selakom.

Sliku posrebrene noge stolice sam postavio jer je neko takodje bio postavio pitanje da objasnim i tehnike pozlate, a rekao sam da cu i to objasniti, odnosno, ono sto smatram da bi vama bilo najlakse da uradite. Ova pozlata tj. posrebrenjeje uradjeno je na stolici koja je bila ofarbana u belo. Ovo sam danas radio pa sam se zato jutros i setio da cu moci i ovo malo da vam priblizim. Naime, kao sto vidite potrebno je jos da se uradi retus i to bi bilo to, ali ovo je jos uvek radna faza. Posto nikad ne predstavljam i ne pokazujem proizvode koji su u toku izrade onda sam slikao samo deo noge.

Sto se tice nauljivanja drveta mislim da sam pisao o tome zasto i kako se to radi ali evo ponovicu. Nauljivanje drveta se radi zbog toga da "ozivimo" godove, da oni time postanu izrazajniji, jer poosle smirglanja bez obzira koliko lep komad imali u rukama on deluje nekako bezizrazajno. Probajte da jedan komad osmirglate i pripremite za polituru (najbolje bi bilo da to bude orah ili mahagoni ili neko tamnije drvo) a onda samo jednu polovinu nauljite. Videcete odmah koliko boje postanu lepse a godovi izrazeniji. Naravno, izuzetak od ovoga su svetle vrste drveta ako cemo ih politirati svetlom politurom i ostaviti u prirodnoj boji. Nauljivanje ni tad nije stetno ali je suvisno.

Do rastvaranja selaka u spiritusu jos nisam stigao tako da na ovo ne bih jos odgovorio jer ako pocnem da preskacem nikad necu zavrsiti ovaj tekst jer necu znati sta sam napisao, a sta nisam, a ne mogu stalno da citam svoje tekstove. Imam koncept u glavi i trudim se da idem po njemu i da svaku fazu objasnjavam. Nadam se da me razumete.

Sto se tice toga koliko puta treba nanositi svaku "ruku" ni do toga jos nismo stigli, a da budem iskren razmisljam i kako to da vam objasnim pa ako nije problem da sacekate jos malo da to skockam u glavi. Nadam se da ce mi do sutra i to biti iskristalisano.

Sad, ne mogu bas da se pohvalim da sam 100% razumeo sta se desava sa tom sperplocom, da li se odvaja furnir sa sperploce ili dascice od kojih je sperploca sastavljena? Ne znam, jer nikad nisam radio sa sperplocom. Mi se u ateljeu ne bavimo stolarskim poslovima, time se bave neki drugi ljudi po nasim idejama i nacrtima. Od stolarskog dela mi radimo samo furniranje ako to spada u stolarski deo posla, tako da ne znam koliko je ovo pitanje za mene. Ako se furnir odlepljuje onda je potrebno ubaciti tutkalo (bar mi radimo sa tutkalom), a to moze da se uradi sa spricem i iglom i onda pod pritiskom ponovo zalepiti. Moze i furnir da se zasece, ali pod uglom (ako je deo koji se odlepljuje veci) pa da se onda celom povrsinom ubaci lepilo. Posle stezanja ako je pazljivo uradjeno rez se nece videti, a furnir ce bit zalepljen.

Toniranje politure moze da se radi sa pigmentima koji su rastvorljivi u alkoholu (ali rastvorljivi bez ostatka) znaci, nema taloga. Pripremi se redovna politura i onda se u nju doda pigment i onda se politira. Medjutim, ako mislis na one komade namestaja koji su pokrivno obojeni plavo, zeleno, crveno,...kakvih je bilo po seoskim domacinstvima (bar u Vojvodini) i oslikani onda je to sasvim druga tehnika. To se radi sa kazeinskim bojama. Pripremi se opet grund (ali to nema nikakve veze sa grundiranjem koje cu ja ovde objasnjavati) i on se onda nanosi, posle toga se oslikava, ali kao sto rekoh to je vec zasebna tehnika.
Last edited by Pigmalion on 19 May 2009 12:13, edited 1 time in total.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14941
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Izvinjavam se ako su slike malo vece...
trudio sam se da ih smanjim ali ne znam koliko mi je to bas uspelo
Ne da ti je uspelo... nego si preterao :)
Sad su suvise male. Kao kompromis velicine i kvaliteta otprilike je najzgodnija rezolucija oko 1024/768 (rezolucija originalne slike koju uploadujes na ., a na forum se postuje samo thumb, bas ovako kako si uradio).
Nauljivanje drveta se radi zbog toga da "ozivimo" godove, da oni time postanu izrazajniji, jer poosle smirglanja bez obzira koliko lep komad imali u rukama on deluje nekako bezizrazajno
Drugim recima (da malo dopunim) kada se drvo naulji, deluje kao da je mokro, ili prelakirano bezbojnim lakom (ne lakirano u smislu sjaja vec boje). Dobije na kontrastu godova, dobije malo zuckaste/crvenkaste boje. Vodenim lakovima je najveca "mana" sto su potpuno bezbojni pa drvo izgleda potpuno isto kao pre lakiranja, toj jest nekako "tupo".
Do rastvaranja selaka u spiritusu jos nisam stigao tako da na ovo ne bih jos odgovorio jer ako pocnem da preskacem nikad necu zavrsiti ovaj tekst jer necu znati sta sam napisao, a sta nisam, a ne mogu stalno da citam svoje tekstove. Imam koncept u glavi i trudim se da idem po njemu i da svaku fazu objasnjavam. Nadam se da me razumete.
Mozda je najbolje da coveka pustimo da dovrsi pa da onda "napadamo" sa pitanjima. Mislim da je u pravu kada ide "redom". Verovatno ce odgovori na gomilu pitanja koja nam se motaju po glavi sami doci na red.
Post Reply