Poliranje i/ili politiranje (šelakovo)

Sve o obradi drveta
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

Nemam vremena da sad nastavim da pisem o politiranju pa cu Trivunu samo dati jedan savet a i svima koji rade restauraciju.

Kad radite restauraciju prvo skinite stari tapacirung i ocistite sve da ostane samo drvena konstrukcija, zalecite i konsolidujte drvo i tek onda politirajte. Posle toga, neka tapetar uveze federe i istapacira samo u belo platno a vi onda popravite sve sto je on eventulano izgrebao. Cesto se desava da morate da popravljate posle tapetara jer kad tapetar skida staro platno mora da koristi i neke alate kojima bez obzira koliko bio pazljiv i pedantan on cesto i malo osteti polituru. kad popravljate polituru, ako je tapacirano u belo platno, ne morate da pazite da cete zamazati mebl jer i ako zamazete platno, zamazali ste belo platno koje se ne vidi a tek posle toga se tapacira zavrsnim meblom. Na taj nacin cete sebe postedeti nerviranja.
User avatar
trivun
Majstor početnik
Posts: 148
Joined: 03 Sep 2007 09:12
Location: Niš

Post by trivun »

Nisam ni ja mislio da radim ovo dok je tapacirung još na njemu, ali vlasnik nikako da odabere mebl koji bi stavio. Tako ja čekao, čekao i nedočekao. Velika je verovatnoća da promene mebla neće ni biti.
Nego imam ja još jedno pitanje, odnosno potreban mi je savet. Kako lagano ulazim u celu ovu priču oko ovih starih tehnika, a i tako nekako mi se namestilo da zadnjih skoro godinu dana puno vremena provodim u "društvu" nekih starih šifonjera i još kojekakvih starudija, sve je to počelo da mi se sviđa i da u meni budi još više interesovanja. Međutim tu nailazim na problem. Prvi problem bio je da kažem tehničke prirode. Rekao bih zanatski deo, i u taj ogromni i vrlo opširni deo počeo sam polako da ulazim. Daleko sam još i od samog početka ali čini mi se da sam bar našao put kojim bih krenuo u izučavanje ovoga. E tu sada dolazi problem broj dva. Pored ovog zanatskog dela interesuje me i onaj teoretski, literarni deo. Stilovi, spomenusmo na ovim stranicama akantuse, kime i još puno toga što nije ni spomenuto. Odakle početi? Želeo bih da nešto pročitam o ovome ali neznam odakle. Kojoj uopšte to oblasti pripada? Umetnosti? Arhitekturi? Tako da bih bio vrlo zahvalan ako bi mi neko preporučio kakvu literaturu ili bar rekao gde sve ovo spada pa da znam šta da tražim.
User avatar
Mladen
Pred-majstorsko zvanje
Posts: 234
Joined: 07 Nov 2007 23:07

Post by Mladen »

Е па Тривуне, за то постоји посебан факултет:D
Ђалу на страну, не верујем да ће нека муштерија тражити да јојдекламујеш стилове. Довољно је да потаманиш црвиће, замениш неки део који недостаје, политираш...
јначе, то припада примењенојуметности, па вероватно имају неки уџбеник из историје. Али интернет ти је добра ризница. Ако ти енглески добро иде, ево ти линк до једне књиге из 1893 са старим стиловима:
http://books.google.com/books?id=peSIp7 ... =5#PPP3,M1

Пошто је из 1893, новији стилови нису у књизи, као нпр. арт деко (иначе једини којег могу да препознам, а лично ми је и најзанимљивији).

А ако хоћеш да пазариш праве књиге, које се читају са папира:
http://www.antikvarne-knjige.com/knjiza ... tem_id-224

Сигуран сам да ћеш наћи неку и у градскојбиблиотеци.

јма их још. Гоогле је чудо!:)
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

To sto tebe zanima se izucava na Akademiji, istorija umetnosti.
Posto danas nisam celo prepodne imao struje nisam moga ni da radim, a jos i ovo kisno vreme pa nema dovoljno svetlosti ni za sedeti, stoga, resih da odem u Zavod za zastitu spomenika jer tamo imam neke prijatelje i nagledah se tamo svega i svacega. Tacno je to da te nijedna musterija nece pitati da izdeklamujes karakteristike stila ali ako se ozbiljno bavis restauracijom to ipak moras da znas. Zasto sam naveo da sam bio u Zavodu? Iz prostog razloga jer kod njih dodje masa predmeta (najcesce crkvenog mobilijara) kojima nesto nedostaje i ti to moras da nadomestis i to u stilu u kome je predmet izradjen. Akantus jeste akantus, ali u razlicitim stilovima razlicito i izgleda, npr. u Vizantiji, Renesansi, Baroku,... ali je u osnovi to akantus. Super je kada imas uzorak pa prema njemu uradis deo koji nedostaje ali ti je opste znanje potrebno ako fali ceo segmment a nemas odakle da ga prekopiras, a ti moras da ga napravis. Tu do izrazaja dolazi poznavanje stilova i njihovo prepoznavanje. Knjiga koju ti je Mladen preporucio od Ajzinberga je dobra, tu imas osnovni terminoloski recnik i samo to ali nemas ono za cim ti tragas. Koliko ja znam, najsveobuhvatnija knjiga na nasim prostorima je bila u izdanju Vuka Karadzica Stilovi, namestaj, dekor. Obradjeno je sve, od enterijera, materijala koji su korisceni u enterijer, namestaja,... Tu knjigu, u 2 toma, na zalost mozes sada da nadjes samo u antikvarnicama i to ako bas imas srece. Secam se da je svojevremeno kostala oko 200 EUR i da su postojale liste cekanja (tako je bar bilo dok sam ja tragao za njom), mozda je sad cena manja, a mozda i veca, ne znam, kao ni to da li je jos ima po antikvarnicama. To je svakako knjiga od koje bi po meni trebalo poceti. Bojim se da ako krenes da pretrazujes internet da neces bas daleko dogurati jer je ova oblast prilicno siroka i ima svakakvih knjiga a najvise americkih (verovatno kao i u svemu ostalom), a oni obradjuju ili engleske stilove ili njihove (koji su opet u osnovi engleski) ali sve u svemu ti stilovi se nisu razvijali na evropskim prostorima a kod nas ces tesko naci neki komad koji je radjen tamo. Internet mozes da pretrazujes ako tacno znas sta trazis, koji stil. Bilo bi dobro ako vec tako krenes, da onda krenes od jednog stila i da onda njega izucavas, ali tu opet moras da znas da se svaki stil razvijao u priblizno istom vremenu u razlicitim drzavama pa se i on donekle razlikuje, ili mozda cak i drugacije zove, npr. Art nuovo i Jugendstil,... Ne zelim da te demoralisem ali ovo je jako, jako siroka oblast. Mozda bi bolje bilo da se za pocetak ne bavis puno terminologijom nego da se posvetis samo motivima koji se javljaju u odredjenim epohama, a terminologija ce doci sama po sebi. Ima jedna knjiga, doduse ja je imam fotokopiranu od jednog starog majstora (ne znam tacno kako se zove posto mi je u ateljeu ali cu pogledati) i koju bih ti takodje uz one vec pomenute stilove preporucio. Obozavam da je listam i cak kad nemam nikakvu inspiraciju listajuci nju radjaju se ideje. Mogu samo da ti kazem: spremi puno para jer su takve knjige prilicno skupe (ne secam se knjige koja je kostala ispod 30 EUR a da nesto valja, a placao sam ih i do 200) i puno, puno vremena. Najjevtinija varijanta ti je da nadjes nekog dobrog starog majstora, duboresca najbolje, da mu se nabijes u radionicu i teras ga da ti prica o stilovima, odnosno stilu koji on najvise voli i koji najvise radi (tako sam se ja upoznavao sa barokom) ili da posmatras arhitekturu. Sve sto se javlja na namestaju, javlj a se i arhitekturi.
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

Knjiga se zove Stilhandbuch, a autor je Ernst Rettelbusch
User avatar
trivun
Majstor početnik
Posts: 148
Joined: 03 Sep 2007 09:12
Location: Niš

Post by trivun »

Puno pozdrava. Nema me redovno na forumu ovih dana, ali opravdano. Sustugla me teška bolest. Å alim se nije baš toliko teška ali moram da je odležim. Hvala na odgovorima i savetima. Otprilike sam tako nešto i pretpostavljao. Na interneru nemogu da nađem ništa jer neznam šta tražim. Internet je dobro mesto za nekoga ko ima bar toliko predznanja da zna šta da traži, ovako slabo. A što se tiče knjiga pretpostavio sam da su retke i skupe. Å to se tiče starih majstora e oni su još ređi i nemaju cenu. Ne znam kako bih vam dočarao šta i ko sve sebe zove majstorom. Iskreno ne znam koji su gori. Oni majstori po ubeđenju ( neko ih je ovde na forumu nazvao "komšije") ili oni što su prinudno završili neku srednju stolarsku i sad se bave stolarijom samo zato što nemaju čime drugim. Ovi prvi se hvale i pojma nemaju, a ovi drugi, njima se daska toliko smučila da je bolje da ih opsuješ nego da ga nešto pitaš. Oni treći koji nešto znaju, vole svoj posao i hoće to i da podele sa nekim, e možda ima i njih ali ja ih još ne sretoh.
Tako da otud odovud ostade samo ovaj forum kao mesto gde možeš da sa ljudima popričaš. Neko zna više, neko manje ali kad se sve skupi može se doći do nekog rešenja. Najvažnije da niko nema lošu nameru.
Nego što se politiranja tiče dođosmo mi do punjenja pora i pređosmo na ćaskanje, sve dalje i dalje od politiranja.
Nadam se da ćemo da nastavimo gde smo stali.
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

Zatvaranje pora smo zavrsili, nadam se, ako ima pitanja ne ustrucavajte se. Sto se tice nastavka tj. politiranja nadam se da cu uskoro nastaviti sa pisanjem. Trenutno sam malo u guzvi posto mi se priblizava rok za predaju ogledala, a treba jos da se dotera politura, a i stigle su mi knjige o japanskom laku pa sad to proucavam, trazim seed lac i slicne stvari a spremam se i da malo eksperimentisem, pa sam slobodno vreme malo usmerio na tu stranu ali obecavam da cu se vrlo brzo vratiti pisanju. Palo mi je na pamet ovih dana ali nikako to da napisem, postoji jedan casopis, italijanski, zove se antiquariato (valjda se ovako pise) i u njemu ima dosta slika antikvarnog namestaja a jedno vreme su obradjiivali i stilove, naravno u reci ali i u slici, tako da je to dobro za sve nas koji ne znamo italijanski. Casopis kosta nesto oko 150-200 din i izlazi jedanput mesecno a moze da se nadje kod kolportera oko 20. u mesecu (tako je bilo u Novom Sadu). Ja sam ga jedno vreme redovno kupovao ali sam sad nekako poceo da preskacem brojeve, tako da to moze da bude jedna od jevtinijih varijanti upoznavanja sa stilovima i stilskim namestajem.
User avatar
mbole
Profesor
Profesor
Posts: 14940
Joined: 22 Oct 2007 01:26
Location: Batajnica, Zemun

Post by mbole »

Sta je seed lac?
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

mbole wrote:Sta je seed lac?
Ne znam tacno, i ja tragam, znam samo da je smola. Cini mi se da je to neki poluproizvod u proizvodnji selaka posto vidim da ga proizvode u Indiji i da svi koji ga prodaju prodaju i selak ali ne daju bas tacna objasnjenja sta je. Nadam se da cu uskoro otkriti.
User avatar
metabo
Ultra majstor
Posts: 2991
Joined: 05 Feb 2008 21:58
Location: Zemun

Post by metabo »

User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

Hvala metabo. U principu to mi i jeste problem, seed lac se spomene, eventualno napisu kakvih vrsta ima, a onda objasnjavaju sta je selak, kako se proizvodi, kako se koristi,...a o seed lac-u nista. Iz svega sto sam procitao nasao sam da je smola i da ima veze sa selakom tako da ako neko zna nesto vise pomoc bi mi dobrodosla.
User avatar
metabo
Ultra majstor
Posts: 2991
Joined: 05 Feb 2008 21:58
Location: Zemun

Post by metabo »

Želim da budem od pomoći, a plašim se da glupim postovima ne pravim šum :rolleyes:
Vikipedia kaže da se šelak dobija od seedlac-a ekstrakcijom i delovanjem toplote (topljenje). Znači, seed lac mu dođe kao neki međuproizvod, kao što je Pigmalion već rekao, pri dobijanju šelaka, koji i dalje sadrži delove buba (3-5%). Sad, koja je njegova uloga u politiranju, to ne znam. :(
Last edited by metabo on 09 Jun 2009 20:53, edited 1 time in total.
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

Da, upravo sam procitao clanak o tome kako se selak ustvari proizvodi i kako se zovu svi "polu-proizvodi". Jedan od tih polu-proizvoda je seed lac. Evo linka za sve zainteresovane:
http://www.naturalhandyman.com/iip/auth ... ellac.html
User avatar
Pigmalion
Šegrt
Posts: 37
Joined: 16 May 2009 10:15
Location: Novi Sad
Contact:

Post by Pigmalion »

metabo wrote:...Sad, koja je njegova uloga u politiranju, to ne znam. :(
Politura moze da se radi i sa seed lac-om, ali to za sta mene trenutno zanima nema veze sa politurom vec sa tehnikom japanskog laka. Naime, posto se za tehniku japanskog laka u aziji koristila smola urushi, a nju je u to vreme XVII vek bilo tesko naci trazili su supstitute i umesto urushi koristili su seed lac. Vise o japanskom laku:
http://www.vam.ac.uk/res_cons/conservat ... index.html
User avatar
trivun
Majstor početnik
Posts: 148
Joined: 03 Sep 2007 09:12
Location: Niš

Post by trivun »

Sve je ovo lepo samo što su autori ovih tekstova o šelaku i japanskom laku živi nepismeni. Nije mi jasno kako misle da nešto prezentuju široj javnosti kad neznaju ni reči srpskog.
Naravno šalim se. Kada sam tražio tekstove o šelaku i polituri stalno sam nailazio na seed lac ali zbog ove svoje "pismenosti" i dobrog poznavanja stranih jezika bio sam ubeđen da se radi o šelaku samo da ga drugačije zovu. Tek sad vidim da je u pitanju nešto drugo. Å ta će te? Nije se učilo na vreme. A sad se nema vremena ni za druge stvari a kamo li za jezik.
Post Reply