Nabavka materijala camovina
- art of wood
- Vrhunski majstor
- Posts: 1097
- Joined: 30 Apr 2016 08:51
- Location: kikinda
Upravo to je smicanje.sasasasa wrote:Ne znam šta je smicanje... Veću snagu imaju na vertikalni pritisak tj "na dole". Zbog toga se valjda još uvijek koriste u konstrukcijama.
Vijke sam stavio za slučaj da nekom noga "propadne". Tu je veći pritisak na van nego na dole. Zbog toga su se prije udarali ekseri ili klinovi (prije eksera), mada mislim da su vijci bolje rješenje.
Uzmi sraf i ekser istog precnika. Sta ces lakse odseci kljestima? Ekseri se prave od maltene gvozdja, srafovi od celika (cak i najjeftiniji).
Jedini razlog sto se ekseri koriste je sto su brzi, i zahtevaju najjednostavniji/najjeftiniji moguci alat, tj. cekic.
Inace, nemaju bas ni jednu jedinu prednost nad srafom.
I da mu noga propadne, jos uvek je sila na cupanje daleko manja od sile nadole. A nadole drzi sam zljeb u vertikali.
Kako god radio, osim ako okrenes merdevine naopako, taj spoj ne trpi maltene nista na cupanje.
- maricaiivica
- Moderator
- Posts: 3690
- Joined: 30 Nov 2009 23:30
- Location: Beograd
- Contact:
mbole, sve si u pravu...dok ti jednom noga ne protrci kroz takvu precku, bas u trenutku kada su se izvio da poentiras planirani posao. Tada je taj sraf presudan a exer pada na testu...
Meni se desilo sa takvim merdevinama starim minimum 10 godina, dobrano nagrizenim zubom vremena. Verovatno da ni useci nisu bili idealno urezani ali...
Ostao sam na njima al sam se usr'o
Meni se desilo sa takvim merdevinama starim minimum 10 godina, dobrano nagrizenim zubom vremena. Verovatno da ni useci nisu bili idealno urezani ali...
Ostao sam na njima al sam se usr'o
Ovo nije bas tacno. Ako se radi o necemu sto ce stajati napolju, i vezuju se siroki elementi koji ne mogu da se postave sa ispostovanim svim pravilima o dozvoljavanju rada drveta, ekser, upotrebljen pravilno, obezbedjuje da konstrukcija prezivi. Za razliku od njega sraf bi doveo do pucanja daske.mbole wrote:[
Jedini razlog sto se ekseri koriste je sto su brzi, i zahtevaju najjednostavniji/najjeftiniji moguci alat, tj. cekic.
Inace, nemaju bas ni jednu jedinu prednost nad srafom.
Pravilno upotreb;ljen ekser je onaj, koji duzinom moze da prodje kroz dasku, zavrne se sa suprotne strane, i vrh se vrati nazad u dasku. Tako postavljen ekser drzi kao blesav, a opet dozvoljava pomeranja drveta usled promene vlage.
Nekada su se tako pravila vrata na supama, i slicne konstrukcije. Danas retko ko pom islja da tako napravi bilo sta, reagujuci kao Bole, da ekser nema sta da trazi pored srafa, no na duge staze, ekser je cesto bolje resenje.
Ovaj metod nije bas toliko prost kao sto izgleda na prvi pogled. Pogotovu na camovini. Camovina je prilicno mekana, i lako se ostecuje, tako da je na njoj nemoguce napraviti suzenje od nekoliko posto, a da precka ostane ne ostecena. Na hrastu recimo to radi daleko bolje. A ima daleko pametnijih nacina i za jedan i za drugi materijal, koji obezbedjuju mehanicki otporniji spoj.sasasasa wrote:Za ovo natucanje sam nedavno saznao. Prečka se tuče samo na mjestu gdje se spaja sa vertikalom i to samo da se širina prečke smanji za otprilike 1-2mm ukupno. Natučeni dio se valjda raširi kad se ostalo skupi. Teorija mi nije poznata, mada vidim da BR zna nešto o tome. BR, ako bi mogao objasniti bio bih ti zahvalan.
Ideja sa natucenim spojem nije da ojaca, nego da se omoguci izrada spoja sa naizgled minimalnim tolerancijama. Drvo se tuce minimalno, celicnim cekicem sa oborenim ivicama, tako da nema prekida vlakna. Spoj se naravi tako da je cep za dlaku siri od rupe, a onda se kuckanjem suzi, i natera da legne na mesto. Posle dan dva, prosirice se dovoljno da u potpunosti popuni zazor.
Pametniji, i mehanicki daleko jaci nacin od ovoga je pravljenje cepova koji se sire, oblika lastinog repa. Bitno je da se spoj siri u pravcu vlakana, a ne poprecno, da ne bi doslo do cepanja. Na cepu, se izbusi rupa pri korenu, pa se cep rasece uzduzno do te rupe. Rupa se napravi tako da se siri pod nagibom od nekoliko stepeni suprotno od strane sa koje ulazi cep. Kada se cep postavi na mesto u rupu, sa suprotne strane se postavi klin, koji rasiri cep toliko da ne moze da se izvuce, i na taj nacin osigura spoj.
I ovaj, i prethodni nacin su danas prakticno zaboravljeni, a itekako su dokazani u upotrebi, i obezbedjuju dugogodisnju izdrzljivost konstrukcije. Imam jedne lotre od graba, sa bagremovim preckama, napravljene toliko tanko da bi svi rekli da bi se slomile, koje izdrzavaju otprilike koliko sam i ja star. Svi spojevi su bez eksera, napravljeni upravo ovako, cep osiguran klinom.
A i vrata na supi, od camovine, spojena ekserima izdrzavaju otprilike toliko.
Drugim recima, bice klimavo al ce da se nekako drzi u komaduBR wrote:Ovo nije bas tacno. Ako se radi o necemu sto ce stajati napolju, i vezuju se siroki elementi koji ne mogu da se postave sa ispostovanim svim pravilima o dozvoljavanju rada drveta, ekser, upotrebljen pravilno, obezbedjuje da konstrukcija prezivi. Za razliku od njega sraf bi doveo do pucanja daske.mbole wrote:[
Jedini razlog sto se ekseri koriste je sto su brzi, i zahtevaju najjednostavniji/najjeftiniji moguci alat, tj. cekic.
Inace, nemaju bas ni jednu jedinu prednost nad srafom.
Pravilno upotreb;ljen ekser je onaj, koji duzinom moze da prodje kroz dasku, zavrne se sa suprotne strane, i vrh se vrati nazad u dasku. Tako postavljen ekser drzi kao blesav, a opet dozvoljava pomeranja drveta usled promene vlage.
Nekada su se tako pravila vrata na supama, i slicne konstrukcije. Danas retko ko pom islja da tako napravi bilo sta, reagujuci kao Bole, da ekser nema sta da trazi pored srafa, no na duge staze, ekser je cesto bolje resenje.
Mada iskreno, ne vidim sto drvo ne bi radilo isto kada je zakucano i zasrafljeno? Kako se drvo razmice oko eksera, isto se razmice i oko srafa. Ili se ekser krivi?
A izmisljena je i falcovana daska za takve stvari.
marice... hoces da kazes da je precka pukla? Pa pukla bi isto i da je sraf i da je ekser, ili bilo kakav spoj. Ne kapiram?
Ne razmice se oko eksera, nego se ekser krivi, za razliku od srafa, koji je mrtav. A ekser ne moze da popusti, posto je savijen, i vracen u drvo. Tako su se nekada pravile i kutije za alat, kola, i gomila drugih stvari. Sve klimavo, ali zavrsavalo posao tamo gde bi se danasnje krute konstrukcije polomile. Rasturao sam nekoliko takvih konstrukcija, i iznenadjujuce je koliko teze ide od konstrukcije koju drze srafovi.
Falcovana daska bila izmiljena i tada, no ona ne resava problem toga sto moras da postavis dva vezna elementa po sirini daske, sa drugom upravnom daskom iza. Sraf bi rascepio prvu dasku, za razliku od eksera, koji se krivi ali drzi.
Falcovana daska bila izmiljena i tada, no ona ne resava problem toga sto moras da postavis dva vezna elementa po sirini daske, sa drugom upravnom daskom iza. Sraf bi rascepio prvu dasku, za razliku od eksera, koji se krivi ali drzi.
Dobro bre... jel sve moram da nacrtam
Jedan sraf fiksiran (recimo levi) u tesnoj rupi. Drugi (desni) u rupi koja je prosirena po horizontali tako da drvo ima gde da radi. Falc zatvara rupu izmedju dasaka.
Nikad nisam voleo klimave stvari, a kako godine idu, jos manje ih volim
Naravno da teze ide rastaviti konstrukciju sa ekserima. Posto nisu ni predvidjeni za rastavljanje. Ekser je za jednokratnu upotrebu
Klima, al nece da izadje napolje, narocito kad ti hoces.
Jedan sraf fiksiran (recimo levi) u tesnoj rupi. Drugi (desni) u rupi koja je prosirena po horizontali tako da drvo ima gde da radi. Falc zatvara rupu izmedju dasaka.
Nikad nisam voleo klimave stvari, a kako godine idu, jos manje ih volim
Naravno da teze ide rastaviti konstrukciju sa ekserima. Posto nisu ni predvidjeni za rastavljanje. Ekser je za jednokratnu upotrebu
Klima, al nece da izadje napolje, narocito kad ti hoces.
- maricaiivica
- Moderator
- Posts: 3690
- Joined: 30 Nov 2009 23:30
- Location: Beograd
- Contact:
Ah... to je posledica lose uradjenog i plitkog zareza na vertikali. Precka ne sme da "viri" ka tebi iz vertikale. Ako viri, sile se drugacije prenose i dobijas moment koji hoce da iscupa sraf/ekser.
Sasa, verovatno su i tebe nekada davno u skoli ucili na casovima OTO-a, da se vrh eksera prvo previje preko neceg trouglastog, pa onda vrhom ukuca sa zadnje strane daske. Tako da ustvari ima dva prevoje. Jedan na samom mestu gde izlazi iz daske za 30 stepeni, i drugi nakon polovine duzine koja viri od 120 stepeni.
I sad kad udaris u vrh trougla, vrh eksera se zabode nazad u dasku.
Sasa, verovatno su i tebe nekada davno u skoli ucili na casovima OTO-a, da se vrh eksera prvo previje preko neceg trouglastog, pa onda vrhom ukuca sa zadnje strane daske. Tako da ustvari ima dva prevoje. Jedan na samom mestu gde izlazi iz daske za 30 stepeni, i drugi nakon polovine duzine koja viri od 120 stepeni.
Code: Select all
/\
/ \
-----------
| daska
|
-----------
|
|
-